Hrvatska
Uvode se goleme kazne za ustaški pozdrav, tko vikne ZDS ostaje bez četiri plaće
Iz objašnjenja MUP-a očito je da se povećanjem kazne nastoji spriječiti isticanje simbola ili uzvikivanje ustaških ili nacističkih pokliča
Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je prije desetak dana povećanje novčanih kazni za prekršaje protiv javnog reda i mira, ali iznosi koje predlažu doista su iznenađujući i drakonski s obzirom na to kolika su hrvatska primanja, piše Novi list.
Dosad je najveća novčana kazna predviđana Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira bila 170 eura, a MUP za pojedine prekršaje, otkriva to prijedlog zakonskih izmjena koje su uputili u javnu raspravu, predlaže da maksimalna kazna bude čak četiri tisuće eura, što znači da se maksimalna novčana kazna povećava čak 23,5 puta.
Maksimalna kazna kojom država želi disciplinirati građane kako ne bi činili prekršaje protiv javnog reda i mira sada može iznositi gotovo četiri prosječne plaće, dok su prema važećem zakonu maksimalne kazne 16,7 posto prosječne plaće.
Nove kazne
700 do 4.000 eura
– Isticanje simbola kojima se izražava ili potiče mržnja
– Širenje lažnih vijesti
– Prekršaj loše odgojenog djeteta
– Vrijeđanje službenih organa300 do 2.000 eura
– Poticanje djeteta na prekršaj
– Organiziranje prostitucije i kocke
– Tučnjava i svađa na javnom mjestu200 do 1.000 eura
– Opijanje na radnom mjestu
– Davanje alkohola maloljetnicima
MUP predlaže da Sabor zakon usvoji po hitnom postupku.
Novčane kazne se povećavaju za prekršaje za koje je moguće izreći i zatvorsku kaznu, što je devedesetak prekršaja, i to u pojedinim slučajevima na iznose do tisuću ili dvije tisuće eura, ali u nekoliko slučajeva i na četiri tisuće eura.
Zahtjev manjina
Maksimalna kazna od četiri tisuće eura tako će se moći izreći onima koji remete javni red i mir na javnom mjestu »izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža«.
Dosad se taj prekršaj kažnjavao novčanom kaznom od 20 do 150 eura, a iz objašnjenja je očito da se povećanjem kazne nastoji spriječiti isticanje simbola ili izvikivanje ustaških ili nacističkih pokliča.
MUP tako navodi da je analizom prekršaja protiv javnog reda i mira, u kojima je »prekršaj počinjen isticanjem određenih simbola kojima se izražava ili potiče mržnja ili uzvikivanjem ili pjevanjem navedenog pozdrava (ne navode kojeg pozdrava), utvrđeno da su u većini slučajeva počinitelji proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama, ali u iznosima od 25, 27, 53 ili 150 eura«.
Kažu da to nikako nije nije dovoljan iznos kako bi se počinitelji u budućnosti odvratili od činjenja takvih prekršaja.
Tako se za taj prekršaj maksimalna kazna povećava 26,6 puta, dok bi i trenutno predviđena minimalna kazna, ako Sabor usvoji prijedlog – 700 eura, bila četiri i pol puta veća od sadašnje maksimalne i 35 puta veća od sadašnje minimalne.
Koalicijski partneri HDZ-a, odnosno zastupnici manjina, tražili su da Vlada uzvikivanje takvih pozdrava i isticanje parola zabrani i stavi u kazneni zakon, no čini se da su Banski dvori drakonskim kaznama odlučili odgovoriti na taj zahtjev.
Isti raspon kazni predviđen je i za onog tko se na javnom mjestu »ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane i narušavajući njihov mir«.
Puno su puta dosad iz Vlade isticali da je hrvatski javni prostor na udaru neistinitih informacija, pa onome kome se dokaže da izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana, prijeti kazna od 700 do četiri tisuće eura.
Ista je kazna predviđena i za prekršaj omalovažavanja ili vrijeđanja državnih organa, odnosno službenih osoba dok obavljaju svoj posao, te za neovlašteno pucanje iz vatrenog oružja, ispaljivanje raketa, sličnog eksplozivnog ili zapaljivog materijala.
Roditelji, pažnja!
Posebno se pak za svoje financije trebaju zabrinuti građani koji imaju maloljetnu djecu, jer ako njihovo dijete učini neki prekršaj protiv javnog reda i mira, a dokaže se da je to posljedica lošeg odgoja ili zanemarivanja, također bi mogli platiti kaznu od 700 do četiri tisuće eura.
Uz znatno manji iznos roditeljima ili starateljima je i dosad prijetila kazna, ali sada se uz naplatu 700 eura ili čak četiri tisuće eura čini puno važnijim to kako će procjenjivati jesu li tinejdžeri kršili javni red i mir zato što su loše odgojeni ili zanemareni ili zato što su buntovni.
Zanimljivo je i da će roditelji biti jače kažnjeni ako nisu dobro odgojili dijete nego ako su poticali svoje potomke na počinjenje prekršaja jer se predlaže da se roditelj ili staratelj koji potiče dijete na prekršaj kazni novčanom kaznom od 300 do dvije tisuće eura.
Kazna je to koja je predviđena i za one koji u svojim prostorima dopuštaju prostituciju ili one koji na javnom mjestu kockaju ili druge mame na kocku, ali i građane koji druge obmanjuju kad je u pitanju njihov društveni položaj ili upotrebljavaju lažne osobne podatke, piše Novi list.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica 72. bojne Vojne policije
-
magazin5 dana prije
(VIDEO) “SINE MOJ” / Poslušajte novu Severininu autorsku pjesmu
-
Hrvatska4 dana prije
PROGNOZA / Najprije južina i temperature do 16, potom promjena sa snijegom