ZADAR / ŽUPANIJA
PUNTA SKALA Završeni sedmi Dani arhitekata koji su okupili petstotinjak sudionika
U Kongresnom centru Fortis Club u Punta Skali Falkensteiner resort u Zadru završeni su sedmi po redu Dani arhitekata. I ove godine u iznimno velikom broju, od 500-tinjak sudionika. Ovogodišnji Dani arhitekata odvijaju se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Zorana Milanovića, Ministarstva kulture i medija, Grada Zadra i Koncertnog ureda Zadar.
Svojom nazočnošću uveličali su ovaj skup, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske gđa. Martina Ciglević, gdin. Branko Bačić potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ispred Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ravnatelj Uprave za razvoj informacijskih sustava i digitalizaciju gdin. Danijel Meštrić, državna tajnica gđa. Dunja Magaš, te ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj, gdin. Bojan Linardić.
Ispred Ministarstva kulture i medija prisutan je bio ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine gdin. Tomislav Petrinec i glavni konzervator za nepokretnu kulturnu baštinu, gdin. Davor Trupković. Predstavnici inženjerskih komora također su tradcionalno prisustvovali i pozdravili prisutne. U ime grada Zadra, domaćine, prisutne je pozdravio, zamjenik gradonačelnika grada Zadra, gdin. Ante Babić.
Uvod u Dane arhitekata 7.0. dala je Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, te istaknula kako se arhitekti okupljaju na Danima kako bi proslavili izvrsnost i inovativnost u arhitekturi i pokušali riješiti barem dio praktičnih problema s kojima se susreću u svom radu. Naglasila je da će se također ove godine dodijeliti medalje HKA za najbolje među arhitektima za doprinos kulturi građenja, planiranje prostorna i inovativnost i održivost u arhitekturi. Samo zajedno dijeljenjem znanja i suradnjom, možemo stvarati održiva rješenja i oblikovati budućnost arhitekture, obrazložila je Rajka Bunjevac.
U ime Predsjednika Republike Zorana Milanovića prisutnima se obratila izaslanica gospođa Martina Ciglević, te istaknula kako je važno poticati razvoj arhitektonske znanosti i struke, posebno radi sačuvanja prostora u kontekstu cijele Hrvatske i identiteta svakog prostora pojedinačno. Prisutne je pozdravio i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, gdin. Branko Bačić, koji je istaknuo da će zasigurno kvalitetna suradnja Ministarstva i Hrvatske komore arhitekata biti nastavljena s otvorenim „vratima“ kako bi zajednički ubrzali obnovu potresom pogođenih područja, te sačuvali prostor RH i unaprijedili ga za buduće generacije. Potom je ministar, gdin. Branko Bačić otvorio Dane arhitekata 7.0. te potvrdio kako će i dalje biti čvrsto uz arhitektonsku struku.
Nakon svečanog otvorenja dodijeljene su godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata za 2022. godinu s nominacijama i to u 3 kategorije. Svim prijavljenima bez obzira tko je nositelj prijave, a koji su sudjelovali kao i nominiranima za godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata, zahvalila je predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Rajka Bunjevac na doprinosu i sudjelovanju. Rad ocjenjivačkog suda za dodjelu nagrada Hrvatske komore arhitekata predstavio je predsjednik ocjenjivačkog suda, Zoran Boševski, te naglasio su razmatrali 29 nominacija od kojih su se neki radovi prijavili u više kategorija. Ove godine pravilnikom je regulirano da se mogu prijaviti i pojedinci, i institucije, i pravni subjekti, kao i lokalne i regionalne zajednice.
MEDALJU ZA INOVACIJE I ODRŽIVOST U ARHITEKTURI Ocjenivački sud je dodijelio: Hrvatskom planinarskom savezu, za Tri planinarska skloništa arhitekta Ivana Juretića. Medalju je primila potpredsjednica Hrvatskog planinarskog saveza gospođa Jadranka Čoklica.
MEDALJU ZA PLANIRANJE PROSTORA Ocjenjivački sud je dodijelio: Ask atelieru i Institutu za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split za Elaborat integralne zaštite i revitalizacije povijesnih naselja u krajolicima otoka Korčule i Mljeta a preuzele su je u ime projektnog tima; Marija Premužić Ančić i Dunja Naerlović.
MEDALJU ZA DOPRINOS KULTURI GRAĐENJA Ocjenjivački sud je dodijelio: SKROZ za Nove gradske stube – Ploče, a preuzela ju je u ime tima Ivana Žalac.
U petak, drugog dana Dana arhitekata 7.0 održana su brojna predavanja podijeljena u blokove; blok 3 – naziva “Sustiže li nas budućnost?” održana su predavanja iz područja BIM tehnologije, blokom 4 nastavila su se predavanja o arhitektonskim praksama i panel istovjetne teme, blok 5 s temom Arhitektura.Prostor.Politika. i konačno posljednji blok 6 s temom Arhitektura unatoč.
Na panelu je moderator bila Sandra Jakopec, članica Odbora za urbanizam pri Hrvatskoj komori arhitekata, a sudjelovali su: Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Roman Šilje, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata i Dunja Magaš, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
U posljednjem bloku preko video-poziva Eva Jiřična, svjetski priznata i poznatu arhitektica iz Češke, sa sjedištem u Londonu, predstavila se predavanjem „INSPIRATION, IMAGINATION, INTERPRETATION, INSTINCT – IMPLEMENTATION“.
Thomas Vonier, doprošlogodišnji predsjednik Svjetskog udruženja arhitekata predavao je na temu: Politics and Architecture belong together. Thomas Vonier je prakticirajući arhitekt s uredima u Washingtonu i Parizu, a uz predsjedanje svjetskom arhitektonskom organizacijom bio je i predsjednik američke nacionalne arhitektonske udruge (AIA).
Završnu riječ i zaključke Dana arhitekata 7.0 prezentirali su u ime organizatora Rajka Bunjevac, predsjednica HKA i Roman Šilje, predsjednik UHAe. Rajka Bunjevac zahvalila je svima koji su sudjelovali i ove godine u organizaciji, predavačima, sponzorima i pokroviteljima te kolegama i kolegicama koji su do zadnjeg predavanja bili s nama i uživo i u svojim domovima i uredima. Istaknula je kako su i ove godine arhitekti otvorili izuzetno puno tema i pitanja, o kojima se nada da će se nastaviti razgovarati za godinu dana, i to s novim znanjima i rješenjima. Roman Šilje također je zahvalio svima koji su sudjelovali, kao i Hrvatskoj komori arhitekata za još jednu zajedničku organizaciju Dana. Istaknuo je da je za struku neophodno da se radi komplementarno i zajedno, te da se jasno izražavaju stručni stavovi i djelovanja arhitekata u javnosti i prema zakonodavcu.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše