Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SELINE / Stigla relikvija bl. Miroslava Bulešića. Znate li tko je taj hrvatski svetac?

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

U župu Rođenja BDM u Selinama stigla je relikvija bl. Miroslava Bulešića te je počelo svakodnevno čašćenje Bulešićeve relikvije kao duhovna priprava za blagoslov novog ambona i oltara u selinskoj župnoj crkvi u čije će podnožje biti postavljena Bulešićeva relikvija, priopćeno je iz Nadbiskupije.

„Dobrodošao, Blaženi Miroslave“ poručuju župljani tri podvelebtiske župe u Podgorju u kojima je počela nova duhovna stvarnost i međusobna povezanost u njihovom crkvenom zajedništvu – čašćenje bl. Miroslava Bulešića u župama Sv. Jurja u Starigrad – Paklenici, Rođenja BDM u Selinama i Sv. Antre Padovanskog u Tribanj – Krušćici. Te tri župe vodi župnik Tomislav Končurat, na čiju je želju i inicijativu relikviju prvog stupnja, djelić kosti Bulešića, Selinama darovala Postulatura u kauzi za kanonizaciju bl. Miroslava Bulešića. 

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić će 12. svibnja u selinskoj župnoj crkvi blagosloviti novi ambon i novi oltar u čije će se podnožje postaviti moći bl. Miroslava u relikvijaru. U duhovnoj pripravi za taj svečani čin, vjernici iz sve tri navedene župe, svaki dan nakon popričesne molitve na misi mole zagovornu Bulešićevu molitvu i za njegovo proglašenje svetim.

Upravo je u svibnju 1940., tada 20-godišnji Bulešić u pismu roditeljima napisao: „Budućnost ima Bog u rukama: njemu se dakle predajmo svi, i sebe i svoje; i ako budemo s Njime, ništa nas neće moći oštetiti ni ožalostiti“.

Providonosno je da će blagoslov oltara u kojemu će se trajno nalaziti Bulešićeva relikvija biti 12. svibnja, što je svega dan prije Bulešićevog rođendana. Naime, Bulešić je rođen 13. svibnja 1920. u Čabrunićima u Istri, na blagdan Gospe Fatimske. Po relikviji sada i duhovno postaje prisutan u Podgorju, a selinska župa posvećena je Gospi. Kao župnik Kanfanara, Bulešić je uveo pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu i Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Povezanost s Marijom je i u činu kojem je Bulešić prisustvovao u Rimu gdje je na Papinskom sveučilištu Gregorijana studirao filozofiju i teologiju. Za uzdržavanje Bulešića u Rimu zauzeo se i tadašnji zagrebački nadbiskup, kasnije kardinal, bl. Alojzije Stepinac. Naime, na blagdan Bezgrešnog začeća BDM 1942., u bazilici sv. Petra Bulešić je osobno sudjelovao kod Papine posvete svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Bulešićeva relikvija sada je izložena upravo na Gospinom, pokrajnjem oltaru u selinskoj župnoj crkvi. Privremeno se nalazi u drvenom baroknom relikvijaru, a trajno će biti pohranjena u srebrni relikvijar koji će se položiti u novi oltar.

Čašćenje Bulešića u Podgorju počelo je svečanim misnim slavljem koje je u selinskoj župnoj crkvi u četvrtak, 20. travnja predvodio župnik Končurat. Puk je počastio relikviju cjelovom i dodirom. Svaki dan do 12. svibnja podgorski župljani Bulešiću prikazuju nakanu osobito za djecu i mlade, krizmanike.

U Selinama će se krizma održati dva tjedna nakon blagoslova oltara i polaganja relikvije u njega, a Bulešića se doživljava zaštitnikom krizmanika jer je taj najmlađi hrvatski blaženik mučenički, u svojoj 27. godini života, ubijen 24. kolovoza 1947., nakon davanja sakramenta krizme u Lanišču na Ćićariji, na sjeveroistoku Istre.

U župnom dvoru u Lanišću komunisti su pretukli i zaklali Bulešića nožem, nakon što je prethodno hrabro odolijevao komunističkim prijetnjama koje je primao i nije odgađao podjelu krizme. S mladima je Bulešić povezan i po svom radu u sjemeništu i gimnaziji u Pazinu od 1946. godine.

Po dobitku relikvije, župnik Končurat nije želio da moći budu udaljene od župljana čijem su čašćenju i namijenjene, ili da se nalaze na nekom neprimjerenom mjestu, nego da budu među pukom, izložene njihovom pogledu i molitvi, na oltaru u selinskoj župnoj crkvi.

Don Tomislav ima i osobno iskustvo uslišanja po Bulešićevom zagovoru kojemu se redovito utječe u molitvi. To svjedočanstvo i snagu povezanosti s Bulešićem u nebeskoj Crkvi želi podijeliti i sa župljanima.

„Bulešić je hrvatski svetac, a mislim da ljudi ne znaju dovoljno o njemu niti dovoljno poznaju njegov život. Ubijen je iz mržnje prema vjeri. Osobno mi je dragi blaženik i njemu se molim pa me to dodatno potaknulo da to podijelim i sa župljanima. Vidim i u župi da neki ljudi poznaju Bulešića, neki ne, no svi su s radošću prihvatili dolazak moći bl. Miroslava u Seline. Kad sam objavio da smo dobili njegove moći, kroz crkvu se pronio pljesak. Ljudi su to jako emotivno primili“ rekao je don Tomislav.

Na Veliku subotu, 8. travnja, župnika Končurata nazvao je nadbiskup Zgrablić i priopćio mu da je Bulešićeva relikvija stigla te da je može doći preuzeti u Zadar.

„Tako da je Bulešićeva relikvija bio baš i uskrsni poklon župljanima i meni. Redovito se molim bl. Miroslavu za zagovor i vidim da mi jako pomaže u ostvarenju nakana za koje molim. Volio bih da to iskustvo dožive i župljani“ rekao je don Tomislav.  

Na dan ređenja za đakona, Bulešić je u svom dnevniku 1942. napisao: „Prikazao sam se sasvim svojem Bogu: na njegovu čast i spas duša. Ganutim sam se srcem približio oltaru Božjem i ondje postavio svega sebe: svoje srce, svoju dušu. Nisam htio pustiti ništa za se, već sam htio sve Tebi darovati, moj Bože“.

Providonosno je i da je mjesec travanj, kada se Bulešić počeo častiti u Podgorju i kada je relikvija stigla u Zadar, osobito značajan u životu bl. Miroslava. Naime, Bulešić je zaređen za svećenika 11. travnja 1943. u župnoj crkvi u Svetvinčentu. O tom je događaju mladomisnik Bulešić u svom Dnevniku zapisao: “Moja majka, otac i braća su plakali, a i mogli su: sin im je umro, sam je prestajao biti njihova svojina i počimao biti stvar Božja… Moj Bože, sav ti se prikazujem, sav ti se darujem: sav hoću da sam Tvoj, sada i uvijek“.

I poznate Bulešićeve riječi iz njegove duhovne oporuke, ‘Moja osveta je oprost’, Bulešić je napisao 23. travnja 1945., uz poruku: „Budite kršćani, u pravom smislu riječi. Nemojte biti kršćani samo na pola!“.

Uoči blagoslova oltara, trodnevnica s čašćenjem relikvija prije nego se polože u oltar održat će se po jedan dan u Tribnju, Starigradu i Selinama.

Prisutnost Bulešića u Podgorju nadopunjuje duh mučeničkog svećeništva po činjenici da je taj podvelebitski kraj duhovno, pastoralno i infrastrukturno egzistencijalno podizao također svećenik – mučenik kojega su komunisti ubili iz mržnje prema vjeri i Crkvi. To je don Ante Adžija (1880.-1944.), župnik Starigrada – Paklenice. Upravo je Adžija s podgorskim župljanima vlastitim rukama izgradio crkvu Uznesenja Marijina na Velikom Rujnu na Velebitu 1930., koja je do danas hodočasničko odredište brojnih vjernika iz domovine i svijeta i gdje je osobito svečano na svetkovinu Velike Gospe. Adžija je među 16 Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije, žrtava Drugog svjetskog rata i poraća za koje se vodi proces kauze.

Kao župnik u Baderni, Bulešić je 1944. godine molio: „Ako me hoćeš k sebi, evo me pripravna. Moj život ti sasvim darujem za svoje stado. Uz tvoju milost, i ako me Ti učiniš dostojnim, ne bojim se mučeništva, već ga žudim. Neka bude Tvoja volja. Tvoja volja neka bude moja, uz svaku žrtvu“.

A na Božić 1944., svega 22-godišnji mladi svećenik, bl. Miroslav Bulešić, već kao zlato prokušan u vatri, kako se pravednik svjedočki i potvrđuje u nevoljama, narodu je u propovijedi neustrašivo poručio riječi koje su njegova duhovna oporuka i primjer potreban, ali i zahtjevan za nasljedovanje i našem naraštaju Crkve: „Ničega se ne bojim, jer znam da činim u svemu svoju dužnost, i miran sam pred Bogom i pred ljudima. Puštam vama da sudite i da prosudite moje djelovanje. Ja, znajte, da ću se uvijek držati vjere, držati svojeg poštenja, koje neću prodati za ikakvu zemaljsku cijenu; bez straha ću svakome kazati ono što je pošteno i ono što nije pošteno. Prema tim ću načelima uvijek živjeti. A to su načela Kristova“.

Ines Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu