Connect with us

Svijet

Grudnjaci, košulje, tajice, majice… Toksične kemikalije nađene u više brendova

Objavljeno

-

Sve više brendova sportskih grudnjaka i sportske odjeće u svom sastavu ima visoke razine kemijskog spoja BPA koji se koristi u izradi nekih vrsta plastike, a može uzrokovati astmu, kardiovaskularne bolesti ili pretilost, upozorio je u srijedu američki Centar za zdravlje okoliša (CEH).

Nakon što su još u listopadu upozorili kupce o prisutnosti ovog spoja u sportskoj odjeći, CEH u srijedu navodi da je poslao pravne napomene još osam brendova čije tajice, kratke hlače i sportski grudnjaci i majice sadrže BPA u količinama, pokazala su testiranja, čak 40 puta višima od sigurnih. Razine se temelje na standardima postavljenima u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, gdje su na snazi jedni od najstrožih zakona za zaštitu zdravlja od kemikalija u čitavom SAD-u, prenosi CNN.

Prema kalifornijskom zakonu, maksimalna dopuštena razina BPA kojoj se smije izložiti koža iznosi 3 mikrograma dnevno.

Većina izlaganja BPA proučavala se u kontekstu unosa u organizam, a apsorpcija kroz kožu nije se proučavala kroz podatke dobiveme upijanjem s odjeće. BPA se iz organizma eliminira u nekoliko dana, iako neki stručnjaci vjeruju da kontinuirano izlaganje iz više izvora može predstavljati razlog za zabrinutost.

Ana Soto, profesorica imunologije na odjelu za medicinu Sveučilišta Tufts, kaže da je zajednica ustanovila opasnosti koje BPA predstavlja i kroz unos u organizam i kroz dermalnu apsorpciju.

Američko kemijsko vijeće, grupa za trgovinu u toj industriji, kaže da je BPA “najviše testirana kemikalija koja se danas koristi, a njena sigurnost dokazana je kroz 50 godina.”

U priopćenju objavljenom u veljači, ovo vijeće je napisalo da je 2018. američka FDA (Food and Drug Administration) objavila rezultate “najveće studije ikad provedene koja se bavila potencijalnim posljedicama izlaganja BPA-u na zdravlje. Ova studija, uz mnoge druge, potvrdila je da je BPA vrlo sigurna na niskim razinama kojima su potrošači izloženi.”

CEH, koji je proveo testiranja, ima sjedište u Kaliforniji, a osnovan je 1996. kao neprofitna udruga za potrošače. Dosad je ova skupina upozoravala na prisutnost kemikalija u namještaju, tepisima i podovima, ali i olova i kadmija u nakitu za djecu. Oni sveučilištima, tvrtkama i bolnicama daju savjete o potencijalnim opasnostima od kemikalija u proizvodima.

Novotestirani brendovi uključuju tajice iz Athlete, Championa, Kohl’sa, Nikea i Patagonie, sportske grudnjake iz tvrtke Sweaty Betty, sportske majice iz Fableticsa i kratke hlače iz Adidasa, Championa i Nikea.

Glasnogovornik za Athletu u srijedu je izjavio da je “Athleta ulaže velike napore da svoje proizvode učini sigurnima po svim primjenjivim standardima. Vjerujemo da tvrdnje iz CEH-a nisu utemeljene i stojimo iza svojih procedura i praksi.”

Izloženost BPA u odraslih osoba povezuje se sa srčanim bolestima, dijabetesom, tumorima, pretilošću i erektilnom disfunkcijom

CEH je ranije upozorio potrošače da sportski grudnjaci brendova Athleta, PINK, Asics, The North Face, Brooks, All in Motion, Nike i FILA, koji su testirani na BPA tijekom šestomjesečnog perioda, pokazuju da bi odjeća mogla potrošače izložiti 22 puta većoj razini BPA od one koje kalifornijski standardi određuju sigurnom.

Grupa je također testirala kratke hlače brendova The North Face, Brooks, Mizuno, Athleta, New Balance i Reebok, a rezultati su bili slični.

CEH je poslao pravne napomene tim tvrtkama prošle godine i dao im rok od 60 dana u kojem moraju, u suradnji s centrom, ispraviti svoje procedure. U suprotnom će CEH podnijeti pritužbu kalifornijskom sudu u kojoj će to od njih zahtijevati. Grupa je rekla da je nakon toga započela pravne postupke protiv kompanija u veljači.

“Želimo da svi brendovi reformuliraju svoje proizvode i iz njih uklone sve bisfenole, uključujući BPA. U međuvremenu, preporučamo da ograničite vrijeme koje provodite odjeveni u sportsku odjeću tako što ćete se presvući odmah nakon vježbanja,” savjetuje CEH.

BPA se može pronaći u mnogim proizvodima koje koristimo svakodnevno, od boca za vodu i hrane u limenkama do igračaka i podova. Izloženost BPA u odraslih osoba povezuje se sa srčanim bolestima, dijabetesom, tumorima, pretilošću i erektilnom disfunkcijom.

Preuranjena smrt također se povezuje s izlaganjem BPA-u, otkrila je studija provedena 2020. godine, a nedavno je otkriveno da se ova kemikalija povezuje i s razvojem astme u djevojčica školske dobi.

“Studije su pokazale da BPA može ući do krvotoka kroz kožu u samo nekoliko sekundi ili minuta preko, na primjer, printanog računa koji držite u rukama. Sportske grudnjake i majice nosimo satima i u njima se znojimo. Zabrinjava što smo pronašli tako visoke razine BPA u odjeći,” kaže Kaya Allan Sugerman, direktorica CEH-ovog programa za ilegalne toksične prijetnje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Opet prijeti najzaraznija bolest u životinja! Stručnjak: “Cijela Europa je u stanju povećanog opreza”

Objavljeno

-

By

U Njemačkoj se početkom godine, a u Mađarskoj i Slovačkoj proteklih tjedana pojavila slinavka i šap, visokozarazna bolest životinja, u prvom redu papkara – goveda, koza, ovaca i svinja.

Bolest se u Njemačkoj – u pokrajini Brandenburg gdje su oboljeli vodeni bivoli – u međuvremenu povukla pa joj je Svjetska organizacija za zdravlje životinja službeno potvrdila status države slobodne od slinavke i šapa. No, početkom ožujka zaraza je buknula u Mađarskoj, u regiji Györ-Moson-Sopron na zapadu zemlje, potom i na trima farmama mliječnih goveda u Slovačkoj.

Riječ je o regiji na tromeđi Mađarske, Slovačke i Austrije pa su Austrijanci preventivno zatvorili granicu s druge dvije zemlje za uvoz stoke.

Riječ je o području dvjestotinjak kilometara zračne udaljenosti od Hrvatske, odnosno najbliže hrvatske regije, Međimurja. To je važno znati jer se čestice virusa slinavke i šapa prenose zrakom i po četrdesetak kilometara daleko.

Najzaraznija bolest u životinja

Inače posljednji slučaj slinavke i šapa u Hrvatskoj službeno je zabilježen davne 1978. godine, a i u Europi desetljećima nije bilo te bolesti koja je trajno prustna samo u Africi i dijelovima Azije.

“Govorimo o virusnoj bolesti. Najkontagioznoj, najzaraznijoj bolesti u životinja. Mogući su svi načini prenošenja virusa, a najviše zabrinjava mogućnost prenošenja zrakom i to na relatvno velike udaljenosti”, govori nam prof. dr. sc. Ljubo Barbić sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Bolest je to papkara, i domaćih i divljih. Dakle, goveda, koza, ovaca i svinja, s tim da najviše pogađa goveda. A što se tiče kliničke slike, prof Barbić kaže da je riječ o klasičnom infekcijskom sindromu koji se manifestira pojavom vezikula (afti) te erozija na sluznici usta i nosa te na vimenu i u međupapčanom prostoru.

“Zbog promjena u usnoj šupljini životinje pojačano sline pa otuda naziv slinavka. Drugi dio naziva bolesti, šap, odnosi se na hromost kao posljedicu promjena na papcima”, objašnjava naš sugovornik.

Katastrofalne posljedice za domaće stočarstvo

Smrtnost je, kaže, oko 5 posto i to prvenstveno kod mladih životinja koje najčešće ugibaju zbog miokarditisa, upale srčanog mišića.

“Osnovni problem kod odraslih životinja je što uz moguća uginuća dolazi i do apsolutno smanjenje proizvodnje (mlijeka) čak do razine da se ona više i ne vraća. Znači, uz visoku kontagioznost, utjecaj na proizvodnju i uginuća mladih životinja, ta bolest predstavlja možda i najveću opasnost uopće u veterinarskoj medicini, ako govorimo o papkarima”, napominje prof. Barbić.

Na stranicama Ministarstva poljoprivrede napominje se da u ovaca, koza i svinja bolest ima blažu kliničku sliku nego u goveda te da je pobol (morbiditet) gotovo stopostotan, dok smrtnost (mortalitet) ovisi o dobi životinje te sekundarnim infekcijama i komplikacijama. Također se ističe da bi pojava slinavke i šapa imala katastrofalne posljedice za domaće stočarstvo.

“Zasad se ne zna kako je nastao početni slučaj”

Na pitanje je li meso oboljelih životinja opasno za konzumaciju, prof. Barbić odgovara da meso niti jedne bolesne životinje nije primjereno za ljudsku konzumaciju. Takošer kaže kako razlog recentne pojave bolesti u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj nije utvrđen.

“Zasad se ne zna kako je nastao početni slučaj. Nitko još nije pouzdano potvrdio kako je uzročnik ušao na lokaciju u Njemačkoj, a poslije i u Slovačku. U Slovačkoj i Mađarskoj to je jedna susjedna, ograničena regija pa se virus vjerojatno širio s jedne farme na drugu. Dio zone ograničenja već zahvaća i Austriju. A s obzirom na brzinu kojom se zaraza prenosi – ponovit ću da je to najkontagioznija bolest u životinja – naravno da je cijela Europa u stanju povećanog opreza.”

Kako zaštititi životinje od zaraze

Slinavka i šap nije opasna po ljude, ali postavlja se pitanje kako zaštititi životinje od zaraze.

“Naše Ministarstvo poljoprivrede usklađeno je sa svim ostalim članicama EU-a i svakodnevno razmatra mogućnosti preventivnih mjera i prilagođava ih na temelju procjena rizika. Trenutno je izdana naredba po kojoj životinje koje ulaze u Hrvatsku moraju biti 21 dan na mjestu dolaska (u karanteni) i ne smiju ići u daljnji promet kako bi mogle biti pod nadzorom. U ovom trenutku to se smatra dostatnom mjerom. Naravno, već sutra može biti drugačije s promjenom dinamike epidemiološkog stanja bolesti pa će se, shodno tomu, prilagođavati i mjere”, objasnio je prof. Barbić.

 
Nastavi čitati

Svijet

Kineski trgovci u panici, Temu i Shein drastično će poskupjeti

Objavljeno

-

By

Predsjednik Donald Trump potpisao je u srijedu izvršnu uredbu kojom se ukida “de minimis” rupa u zakonu za pošiljke iz Kine, izuzeće koje je dopuštalo da pošiljke ispod 800 dolara uđu u SAD bez carine.

Jeftina odjeća i proizvodi Sheina, Temua i drugih kineskih online trgovaca uskoro bi mogli poskupjeti. Bijela kuća ukida izuzeće koje je sprječavalo carine na jeftine pošiljke iz Kine. Taj će potez imati veliki utjecaj na kineske online trgovce poput Sheina i Temua, za koje se sada očekuje da će se po prvi put suočiti s visokim carinama, što će biti veliki udarac za njihovo poslovanje, piše ABC News, a prenosi Večernji list.

Predsjednik Donald Trump potpisao je u srijedu izvršnu uredbu kojom se ukida “de minimis” rupa u zakonu za pošiljke iz Kine, izuzeće koje je dopuštalo da pošiljke ispod 800 dolara uđu u SAD bez carine. Strani internetski trgovci poput Sheina i Temua povijesno su iskorištavali tu rupu u zakonu, dopuštajući im da prodaju jeftine proizvode američkim potrošačima.

Novi Trumpov potez dolazi u trenutku kada će uvoz iz Kine biti pogođen ukupnom carinskom stopom od 54 %, što bi moglo povećati proračune američkih kućanstava do 2100 dolara, prema The Budget Lab na Yaleu, istraživačkom centru za politiku. Nalog od srijede navodi da Ministarstvo trgovine sada ima uspostavljene sustave za obradu i prikupljanje prihoda za taj uvoz, te da će se carine naplaćivati ​​za pakete koji se šalju počevši od 2. svibnja. Trump je prvotno rekao da je uveo carine Kini zbog, kako tvrdi njezine uloge u nacionalnom izvanrednom stanju u vezi s unošenjem fentanila u SAD. Ovotjedna naredba navodi da pošiljatelji nedopuštenih droga i njihovih inputa “često izbjegavaju otkrivanje” korištenjem pravila de minimis. Kineska vlada prethodno je odbacila Trumpove tvrdnje o fentanilu, objavivši izvješće u ožujku u kojem je opisala načine na koje je rekla da radi na suzbijanju ilegalne trgovine fentanilom.

Glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine rekao je u priopćenju u četvrtak, nakon objave Bijele kuće o dodatnim carinama od 34 % povrh carina od 20% koje je Trump prethodno najavio, da će te carine “ugroziti globalni gospodarski razvoj i stabilnost opskrbnog lanca”, pozivajući SAD da “odmah otkaže svoje jednostrane carinske mjere i pravilno riješi razlike sa svojim trgovinskim partnerima kroz ravnopravan dijalog”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ova je žena pobijedila Facebook na sudu, to bi moglo promijeniti društvene mreže svima

Objavljeno

-

By

Pexels

Ti oglasi su me jednostavno uznemirili – još prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, Facebook je već utvrdio da sam trudna, ispričala je Tanya O’Carroll

Facebook je pristao prestati ciljati oglase na korisnicu, koristeći njezine osobne podatke nakon što je žena podnijela tužbu protiv matične tvrtke, tehnološkog diva Mete.

Tanya O’Carroll, 37, koja živi u Londonu i radi u sektoru tehnološke politike i ljudskih prava, rekla je, javlja BBC, da će to otvoriti “vrata” za druge ljude koji žele spriječiti ovu tvrtku društvenih medija da im poslužuje oglase na temelju njihove demografije i interesa, prenosi Novi list.

Ured povjerenika za informiranje (ICO), britanski nadzornik podataka, rekao je da ciljano internetsko oglašavanje treba smatrati izravnim marketingom.

U priopćenju, Meta je rekla da pruža “snažne postavke i alate korisnicima za kontrolu njihovih podataka i preferencija oglašavanja”.

Uznemirujuće reklame

Tanya O’Carroll, koja je otvorila svoj Facebook račun prije otprilike 20 godina, podnijela je tužbu protiv Mete 2022., tražeći od nje da prestane koristiti njezine osobne podatke kako bi joj poklazivala ciljane oglase na temelju tema za koje je mislila da je zanimaju.

“Znala sam da je ova vrsta predatorskog, invazivnog oglašavanja zapravo nešto na što svi imamo zakonsko pravo prigovoriti”, rekla je O’Carroll za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4.

“Mislim da ne bismo trebali prihvatiti ove nepoštene uvjete prema kojima pristajemo na svo to invazivno praćenje podataka i nadzor.”

Kad je 2017. godine saznala da je trudna, shvatila je u kojoj je mjeri Facebook usmjerio oglase na nju.

Rekla je da su se reklame koje je dobivala “odjednom u roku od nekoliko tjedana počele mijenjati u puno fotografija beba i drugih stvari – reklame o bebama, trudnoći i majčinstvu”.

“Jednostavno me to uznemirilo – to je bilo prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, a ipak je Facebook već utvrdio da sam trudna”, nastavila je.

Označili ju s čak 700 karakteristika

Kada je pokušala isključiti reklame putem Facebookovih postavki, poveznica nije radila.

Nakon daljnjeg kopanja, otkrila je da ju je Facebook označio s više od 700 karakteristika na temelju njezine aktivnosti. To uključuje filmove koje je gledala, podatke o tome kamo je htjela ići na odmor, njezine kupovne navike, odjeću koja joj se sviđa, njezine političke stavove i zdravlje, veze i obiteljske stvari. Neki od podataka nisu bili točni, ili nisu trebali biti tamo jer su zaštićene karakteristike.

Nakon trogodišnje borbe Davida i Golijata s Metom, tvrtka je pristala isključiti ciljanje oglasa za O’Carroll u prvom takvom ugovoru za potrošača koji ne plaća.

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) regulira način na koji organizacije koriste osobne podatke. Njezina tužba tvrdila je da je Facebookov sustav ciljanog oglašavanja obuhvaćen britanskom definicijom izravnog marketinga, dajući pojedincima pravo na prigovor.

Meta je rekla da se oglasi na njihovoj platformi mogu ciljati samo na grupe od minimalno stotinu ljudi, a ne na pojedince, pa se ne računaju kao izravni marketing. No Ured povjerenika za informiranje (ICO) nije se složio s tim.

“Organizacije moraju poštivati ​​izbore ljudi o tome kako se njihovi podaci koriste”, rekao je glasnogovornik ICO-a. “To znači dati korisnicima jasan način da isključe korištenje svojih podataka na ovaj način.”

Uspjela isključiti sve jezive oglase

Tanya O’Carroll rekla je da je Meta pristala prestati koristiti njezine osobne podatke u svrhe izravnog marketinga, “što zapravo znači da sam u biti uspjela isključiti sve jezive, invazivne, ciljane oglase na Facebooku”.

Rekla je da ne želi prestati koristiti Facebook, rekavši da je “ispunjen svim tim vezama i obitelji i prijateljima, i cijelim poglavljima mog života”.

Tanya O’Carroll rekla je da se nada da će njezina pojedinačna nagodba olakšati drugima koji žele da im Facebook prestane davati ciljane oglase

Meta je izjavila da se ne slaže s tvrdnjama gđe O’Carroll, dodajući da “nijednoj tvrtki ne može biti naloženo da svoje usluge daje besplatno”.

Glasnogovornik je dodao: “Izgradnja i održavanje Facebooka i Instagrama koštaju značajnu količinu novca, a te su usluge besplatne za britanske potrošače zbog personaliziranog oglašavanja.”

“Naše usluge podupiru britanska radna mjesta i gospodarski rast povezujući poduzeća s ljudima koji će najvjerojatnije kupiti njihove proizvode, istovremeno omogućujući univerzalni pristup mrežnim uslugama bez obzira na prihod. Nastavit ćemo braniti njihovu vrijednost dok podržavamo izbor korisnika i privatnost.”

Facebook i Instagram imaju uslugu pretplate u većini Europe, gdje korisnici mogu plaćati mjesečno kako im se ne bi prikazivali oglasi na platformi.

Glasnogovornik Mete rekao je da tvrtka “istražuje mogućnost” ponude slične usluge korisnicima iz Ujedinjenog Kraljevstva i da će “u dogledno vrijeme podijeliti dodatne informacije”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu