Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

“KAKAV ODGOJ ŽELIMO?” / Evo koji su zaključci Međunarodno znanstveno-stručne konferencije održane u Zadru…

Objavljeno

-

U nastavku donosimo tekst zaključnih misli konferencije „Kakav odgoj želimo?“, održane na Sveučilištu u Zadru:

“U organizaciji Odjela za pedagogiju i Centra ,,Stjepan Matičević“ Sveučilišta u Zadru te suorganizaciji EU-CONEXUS-a i partnerskih institucija, Sveučilišta u Klaipėdi (Litva), Katoličkog sveučilišta u Valenciji (Španjolska), Sveučilišta Frederick (Cipar), Sveučilišta primijenjenih znanosti u Tarnowu (Poljska), Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja uspješno je održana Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Kakav odgoj želimo? (What Kind of Education and Upbringing do We Want?) od 18. do 20. svibnja 2023.

Prva radni dan konferencije je otvoren pozdravnim obraćanjima Predstavnika Grada Zadra Jose Nekića, prof., Predstavnika Zadarske županije Ivana Šimunića, prof., Ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčića, prof., Predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje Vlade Matasa, prof., Pročelnice Odjela za pedagogiju te Predsjednice Programskog odbora konferencije izv. prof. dr. sc. Matilde Karamatić Brčić te Rektorice Sveučilišta u Zadru, prof.dr. sc. Dijane Vican.

Svečanost otvaranja međunarodno znanstveno-stručne konferencije su glazbenim  nastupom otvorili učenici dječje klape Benje i dječje klape Riva iz Zadra pod vodstvom maestre Marije Vičević, prof.

U okviru konferencije se argumentirano raspravljalo o odgoju u širem smislu pa je time znanstveno-stručni diskurs namijenjen odgojiteljima, nastavnicima osnovnih i srednjih škola, stručnim suradnicima, ravnateljima, odgajateljima u učeničkim domovima, nastavnicima visokoobrazovnih ustanova, studentima prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija te stručnjacima kojima su odgoj i obrazovanje znanstveno-stručni interes, kao i široj javnosti.

Predviđenim programom konferencije, uspješno su realizirana plenarna predavanja, rad u sekcijama, okrugli stola na temu Vladanje u školi, radionice, studentske panel diskusije Uloga pedagoga u partnerstvu roditelja i odgojno-obrazovne ustanove i izložbe postera. Govornice na okruglom stolu su bile: Mirela Sučević, prof. (pedagoginja), Maja Krišto, prof. (profesorica hrvatskog jezika u srednjoj strukovnoj školi), Nikolina Matovina-Hajduk (učiteljica razredne nastave) i Maja Mačinko, prof. (predmetna nastavnica tehničke kulture). Tema Vladanje u školi je potaknula sudionike konferencije na promišljanja o aktivnoj ulozi svih sudionika procesa odgoja i obrazovanja kao i pozicije učenika u kontekstu vladanja.  

Plenarna izlaganja su uspješno otvorila promišljanja o relevantnosti odgojne tematike u suvremenom pedagogijskom diskursu s aspekta znanstvenih smjernica.

Slijedi prikaz održanih Plenarnih izlaganja:

prof. dr. sc. Dijana Vican, Sveučilište u Zadru

(Ne)ravnoteža društveno-kulturnih vrijednosti i odgoj i obrazovanje

prof. dr. sc. Elzbieta Osewska, Sveučilište primijenjenih znanosti u Tarnowu (Poljska)

Supporting Children’s Search for Meaning and Spirituality. Pedagogical and Theological Approach

izv. prof. dr. sc. Nikleia Eteokleous, Sveučilište Frederick u Nicosiji (Cipar)

Digital Pedagogies and Competencies for Quality Education and Life-Long Learning

doc. dr. sc. Raquel Blave Gomez, Katoličko sveučilište u Valenciji (Španjolska) Internationalization: A Key Factor for a Comprehensive 21st Century Education

prof. dr. sc. Igor Radeka, Sveučilište u Zadru

O odgoju ili koja je svrha obrazovanja?

izv. prof. dr. sc. Reda Jacyne, Sveučilište u Klaipedi (Litva)

Transformation of Teacher’s Competencies: why and what next?

dr. sc. Nansia Kyriakou, Sveučilište Frederick u Nicosiji (Cipar)

Translanguaging as a Teaching and Learning Choice for all Students: a Retrospective View and a Prospective Change

Predviđeni i realizirani prikazi i prezentacije znanstveno-stručnih radova su se smjestila u sljedeća tematska područja koja su pobudila interes znanstvenika i praktičara u području suvremene pedagogijske teorije i pedagoške prakse.

Tematski okviri unutar radnih sekcija su pokrivala teme sudionika znanstvene konferencije u slijedećim područjima: Odgojne vrijednosti, Ciljevi odgoja i obrazovanja i njihovo ostvarivanje, Inovativni odgojni stilovi, metode i sredstva, Regionalni centri kompetentnosti u sustavu odgoja i obrazovanja, Obitelj, odgojitelj, učitelj, Suvremeni vis á vis tradicionalni odgojni koncepti, Odgojni izazovi odgojno-obrazovnih ustanova, Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse: razmjena dobrih iskustava, Međunarodna perspektiva odgoja. Navedenim tematskim područjima se uspješno prikazala potreba za kvalitetnom suradnjom sudionika pedagogijske teorije i pedagoške prakse s relevantnošću za međunarodnom perspektivom.

Prikazima znanstveno-stručnih radova istaknute su različite perspektive odgojne dimenzije u širem smislu riječi s naglaskom na pozicioniranje odgoja u kontekstu odgojno-obrazovnih sustava. Tako je kroz prikaze znanstveno-istraživačkih radova istaknuta odgojna dimenzija unutar procesa stjecanja znanja, umijeća i navika kao temelja svake promjene u sustavu rada odgoja i obrazovanja, a kroz provedbu u okviru formalnih, neformalnih i informalnih aktivnosti odgojno-obrazovne ustanove.

Utoliko, a u kontekstu internacionalizacije procesa odgoja i obrazovanja, aktivnosti škole nadilaze aktivnosti unutar same ustanove s ciljem što uspješnijeg odgovora zahtjeva društva u cijelosti.

Istaknuto je kako je uključivo djelovanje usmjereno na inovativna i kreativna rješenja ključ uspješne suradnje dionika procesa odgoja i obrazovanja.

Aktivnom provedbom radionica predviđenih programom konferencije istaknula se potreba spajanja teorijskih znanja i praktičnih rješenja s ciljem što uspješnijeg odgovora na zahtjeve koje društvo postavlja pred nas.

Prikazom određenih rezultata istraživanja te teorijskih polazišta usuglašeno je kako su temeljna obilježja kvalitetne odgojno-obrazovne ustanove jasan sustav znanja temeljen na vrijednosti odgovornosti, inovativni modeli učenja, izvrsnost učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, predavača i mentora te visokokvalitetna infrastruktura. Također, pokazalo se kako su konstruktivna i kreativna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice ključni za podizanje kvalitete rada odgojno-obrazovne ustanove.

Njegujući kulturu kvalitetne suradnje i jačanja povezanosti pedagogijske teorije i pedagoške prakse, prikazi i rasprave na ovoj konferenciji predstavljaju rezultat zajedničkog promišljanja o područjima koja traže poboljšanje i zajedničko djelovanje.  Pozicioniranjem odgoja kao središta pedagogijskog promišljanja pozvani smo da pomičemo granice, da širimo naša znanja, da kreiramo sigurno okruženje, da budimo kvalitetan odnos prava, obveza i odgovornosti. 

Njegujući vrijednosti znanja i odgovornosti pomičemo postojeće granice na bolje, svodimo razlike na minimum i podižemo svijest o potrebi za usmjerenosti na ono dobro, a smanjujemo razinu trošenja energije na posljedice lošega.

Kroz kvalitetnu raspravu u okviru 7 plenarnih predavanja, 9 radnih sekcija, 70 prikaza znanstveno-stručnih radova, 8 radionica, studentske panel diskusije i prikaza nekoliko postera, potaknuli smo promišljanja o temeljnom stupu sustava odgoja i obrazovanja, o odgoju kao ključnog temelja sustava vrijednosti znanja i odgovornost, te time i pokretača svake promjene na bolje.

U kontekstu iskazanih zaključnih razmatranja, a s nastojanjem pružanja odgovora na pitanje Kakav odgoj želimo?, spajajući znanstvena polazišta i praktična promišljanja, proširili smo put za pomicanje postojećih granica. Svaka promjena polazi od sustav kojega čine ljudi. Budimo pokretači promjene svi zajedno s ciljem zajedničke odgovornosti. 

Rezultati konferencije u svim predviđenim radnim oblicima će biti prikazani kroz cjelovita priopćenja koja će biti prezentirana u znanstvenoj i stručnoj monografiji Kakav odgoj želimo?

Dozvolimo da nam suradnja uz zajednička promišljanja bude pokretač istaknutih promjena uz kreiranje kvalitetnih smjernica za odgojno-obrazovnu ustanovu ispunjenju srećom, znanjem i sigurnošću.”

U Zadru, 29. svibnja 2023.

Predsjednica Programskog odbora, izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu