Svijet
Dolazi novi migrantski val: EU uvodi nova pravila za dodjelu azila
Migrante koji nemaju jasne uvjete za dobivanje azila EU želi ubuduće prepoznati i odbiti već na svojim vanjskim granicama. Pravila za dodjelu azila vrijedit će za samo mali dio migranata koji dolaze u EU.
Cijeli dan su ministrice i ministri unutarnjih poslova 27 članica EU-a raspravljali ovog četvrtka u Luksemburgu kako bi prihvatili reformu prava na azil i regulaciju migracije, koja je pripremljena već prije više godina. „Postoji svjetlo na kraju tunela”, objavio je jedan delegat nakon 12 sati vijećanja, dok su pregovori još trajali. Švedska predsjedateljica Vijeća Maria Malmer Stenergard tri je puta prekidala sjednicu kako bi tekst bio promijenjen jer su ga neke delegacije odbijale, piše Deutsche Welle.
Nakon što su velike zemlje kao Njemačka i Italija bile za prijedlog, on je mogao biti prihvaćen, ne jednoglasno nego takozvanom kvalificiranom većinom, dakle glasovima zemalja koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Protiv prijedloga su glasovale Poljska i Mađarska koje se i dalje ne žele pridržavati zajedničkih pravila o reguliranju migracije.
Prihvaćati izbjeglice ili plaćati
Nacionalno-konzervativni poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski najavio je da Poljska neće plaćati odštetu zato što ne prihvaća izbjeglice. A prema novim pravilima zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju ne primi, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika.
Stručnjakinja za migracije Helena Hahn iz instituta European Policy Centre sumnja da će novi sustav funkcionirati. „Vidjeli smo do kraja da to nailazi na otpor nekih članica, uključujući Poljsku. Oni kažu, troškovi su previsoki. Zato možemo očekivati više protivljenja.”
Slabi izgledi: priznaje se manje od 20 posto tražitelja azila
Unatoč snažnom protivljenju „obvezujućoj solidarnosti” u zemljama na vanjskim granicama EU-a, kao što su Grčka, Italija, Cipar i Malta, njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser smatra odluku iz Luksemburga „povijesnom”, koja nikomu nije bila laka. Ministrica se na kraju složila s brzim postupkom provjere prava na azil na vanjskim granicama EU-a, oko kojeg se ne slažu svi u njemačkoj vladajućoj koaliciji sastavljenoj od SPD-a, Zelenih i liberala.
U tim brzim postupcima bi za najviše 12 tjedana trebalo biti utvrđeno čiji zahtjev za azilom je očito neutemeljen, jer dolazi iz relativno sigurne zemlje. A to važi za sve zemlje kod kojih je postotak priznavanje prava na azil u Europskoj uniji ispod 20 posto. Primjeri za to su Pakistan, Albanija i neke afričke zemlje.
Vraćanje u treće zemlje
Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u svoju domovinu ili u neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU-a, primjerice Grčka i Italija. Ne postoji više zajednički popis sigurnih zemalja.
Brzim postupcima na granici bit će podvrgnute i obitelji s djecom i maloljetnici bez pratnje. Njemački Zeleni su to oštro kritizirali. Ministrica Nancy Faeser je izjavila da će se ona i dalje boriti za prava djece i iznimke. Hoće li to biti dovoljno koalicijskim partnerima, nije jasno.
40.000 mjesta za početak
Za postupak na granici se sad moraju stvoriti nova, gotovo zatvorena prihvatilišta u zemljama na vanjskim granicama EU-a, primjerice Grčkoj i Italiji. Takva prihvatilišta kritiziraju organizacije za zaštitu izbjeglica, ali i Zeleni i dijelovi SPD-a u Njemačkoj, jer smatraju da se praktično radi o nedopustivim zatvorima. Italija je pristala na nova pravila tek nakon što su kapaciteti za te granične postupke osjetno smanjeni, nakon teških pregovora.
Švedsko predsjedništvo je u početku predlagalo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. Na kraju se došlo do jedne trećine toga, dakle 40.000 mjesta. Shodno tomu je smanjen i broj izbjeglica koje ostale članice EU-a moraju prihvatiti u sklopu premještanja izbjeglica iz logora u Italiji ili Grčkoj. Na prihvaćanje takvih izbjeglica, koje imaju izgleda da dobiju azil, trenutno su spremne samo Njemačka, Portugal, Irska i Luksemburg.
Sve druge članice EU-a bi morale plaćati određeni iznos u europski fond iz kojeg se financira zaštita granica i druge zadaće u sklopu sprječavanja migracija. „Zemlje u koje već stiže velik broj migranata morat će osobito povećati svoje kapacitete da bi mogle uredno obaviti te postupke na granici”, napominje stručnjakinja za migracije Helena Hahn u razgovoru za DW.
Najveće skupine ne idu u postupke na granicama
Izbjeglice iz Sirije i Afganistana neće biti obuhvaćene postupcima na granicama jer je kod njih postotak priznavanja prava na azil oko 50 posto. Za te ljude će vrijediti „normalni” postupci. To znači da će oni biti registrirani u Grčkoj ili Italiji i da će onda produžiti putovanje, najčešće prema Njemačkoj. Ta „sekundarna migracija”, koja prema zakonima EU-a zapravo nije dopuštena, ali je uobičajena u praksi, neće biti obuhvaćena novim pravilima. Članice EU-a se nadaju, kao i puno puta ranije, da će zemlje u kojima su izbjeglice prvi put stupile na tlo EU-a prihvatiti te izbjeglice nazad.
Posljedice upitne
Cilj reforme je smanjiti dolazak izbjeglica, odnosno tražitelja azila, u EU. On je posljednjih godina jako porastao. U 2022. je 850.000 ljudi podnijelo prvi put zahtjev za azilom u Europskoj uniji. EU diplomati kažu kako se nadaju da će nova pravila zastrašiti migrante koji nemaju izgleda za azil. Ali, u to sumnja mađarski ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter. Nacionalno-konzervativni Pinter je nedavno, prilikom susreta sa svojim bavarskim kolegom Joachimom Hermannom (CSU) u Würzburgu, izjavio da vanjske granice EU-a moraju biti bolje zaštićene. Njemačka ministrica Faeser je, nasuprot tomu, u Luksemburgu izjavila: „Ja želim granice držati otvorenima.”
Stručnjakinja za migracije Helena Hahn preporučuje članicama EU-a nastavak potrage za konsenzusom i bolju koordinaciju. „Ako se to ne dogodi, vjerojatno ćemo vidjeti više ovakvih stvari kakve se danas događaju.” A to znači više problematičnih postupaka, rast broja tražitelja azila. „Sustav kakav je sada ne funkcionira”, kaže austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.
Pravila koja je sad prihvatilo Ministarsko vijeće moraju do kraja godine proći raspravu u Europskom parlamentu i tamo biti prihvaćena. Ako to prođe bez poteškoća, prije nego što parlamentarci na proljeće započnu predizbornu kampanju za Europske izbore predviđene za lipanj, nova pravila za azil mogu stupiti na snagu iduće godine. Ona se ne odnose na ratne izbjeglice iz Ukrajine. Za njih vrijedi izvanredna zaštita na temelju drugih zakonskih odredaba.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega