ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Svećeničko ređenje Marija Karadakića i Mladena Protića u katedrali sv. Stošije
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić zaredio je za svećenike Marija Karadakića i Mladena Protića u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu, 10. lipnja. Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti:
“Draga braćo i sestre!
Dobri pastir, pastir po Božjem srcu, najveće je blago koji dobri Bog može dati nekoj župi i jedan od najdragocjenijih darova Božanskoga milosrđa.“ Ove misli svetog arškog župnika Ivana Maria Vianneya, Crkva kroz sva stoljeća svoga postojanja njeguje i proživljava te i nas danas ispunja radošću i zahvalnošću. Sudjelujući danas u ovom činu svećeničkog ređenja đakona don Mladena Protića i don Maria Karadakića s velikom zahvalnošću dobrome Bogu i poniznošću srca, ova mjesna Crkva s radošću prima tako dragocjeni Božji dar svećeništva koje ovom puku dobri Bog daruje kao izraz i djelo svog bezgraničnog milosrđa koje se nastavlja u spasenjskom djelu Isusa Krista po svećeničkom služenju u Crkvi i po Crkvi. „O, kako je svećenik velik!“ uzdisao je sv. Ivan Vianney, „…Kad bi to shvatio, umro bi… Bog ga sluša: on izgovara dvije riječi, a naš Gospodin silazi s neba na njegov glas i zatvara se u malu hostiju…“
Veličina svećeništva proizlazi iz dara milosti Božje, a ne iz sposobnosti, vještine ili mara pojedinca. Sveti Toma Akvinski podsjeća nas kako Božja milost ima apsolutni primat u životu te kaže: „Najmanji dar milosti veći je od naravnog dobra čitavog svemira“. Svećenik je pozvan biti suradnik s milošću koju je primio, svjestan da ga je Gospodin odabrao i pozvao prema svojem naumu i izboru. Zahvaljujemo milosrdnom Bogu na daru milosti svećeništva ovoj našoj braći koju izabiremo za red prezbiterata.
Sveti Matej u današnjem Evanđelju govori nam kako je Isus uzašao na goru i pozvao k sebi one koje je htio (usp. Mt 3, 13 – 19). Isus ne poziva iz ravnice, nego „na gori“. „Brdo“ u Svetom Pismu uvijek označava blizinu s Bogom. U zajedništvu s Ocem, Isus poziva one koje hoće. Među pozvanima su don Mladen i don Mario.
Isusov poziv među apostole nam govori o bitnim elementima apostolske i svećeničke službe. Isus poziva apostole najprije „da budu s njime“ (Mt 3,14). Ovo „biti s Isusom“ nije samo fizički „biti uz nekoga“. „Biti s Isusom“ ima po sakramentu svetog reda posebno značenje u svojoj bîti. Sakrament svetog reda svojim milosnim djelovanjem u snazi Duha Svetoga čini ređenika dionikom Kristova svećeništva i dublje i intimnije povezuje ljudsku narav s Kristovom svećeničkom naravi i poslanjem. Po sakramentu svetoga reda „Duh Sveti uzima naš život, našu volju, naše djelovanje, naše tijelo i potvrđuje pečatom službe (ministerija). Ovo posljednje ne smije se shvatiti samo u perspektivi funkcionalnosti kao što je to nužno u organizacijskom smislu djelovanja Crkve. Kad bi to bilo tako, sveti red ne bi bio nešto drugo doli izbor odozdo, od kršćanske zajednice; radilo bi se o vršenju nekog zadatka, a ne ono što ustvari jest, preobrazba odozgor koja osobu čini sposobnom za službu“ (kard. Violla). „Biti s Isusom“ po posvetnoj molitvi obreda ređenja (epiklezi) i milosti sakramenta svetoga reda događa se u ređeniku preobrazba slična onoj kruha i vina u euharistijskoj (epiklezi) molitvi. Duh Sveti u euharistijskoj molitvi (epiklezi) u Božanskoj snazi djeluje u materiji kruha i vina i preoblikuje ih u Tijelo i Krv Kristovu. Slično tome događa se i u sakramentu svetoga reda. Djelovanjem Duha Svetoga po molitvi i polaganjem ruku u sakramentu svetoga reda, u ređeniku se ostvaruje „biti s Kristom“, biti u zajedništvu s Kristom Velikim Svećenikom i njegovim poslanjem. Ređenici će biti po sakramentu svetog reda, kako kaže papa Franjo, „suobličeni Kristu Velikom i Vječnom Svećeniku i bit će posvećeni kao istinski svećenici Novoga Saveza, i kao takvi, sjedinjeni u svećeništvu njihova biskupa, će biti navjestitelji Evanđelja, pastiri Naroda Božjega, i predsjedat će liturgijskim činima, a napose u slavlju Gospodnje žrtve“.
Svećenik to nikada ne smije zaboraviti. „Poslanje svakog svećenika ovisit će o svijesti o sakramentalnoj stvarnosti `novog bića`“, kaže papa Benedikt XVI. u enciklici Bog je ljubav. Poslanje svećenika ovisi „o sigurnosti vlastitog identiteta, koji nije izgrađen vlastitim snagama i umijećem, već je besplatno i od Boga darovan i od čovjeka primljen te o tome ovisi njegov uvijek novi zanos prema poslanju. I za prezbitera vrijedi: `Biti kršćanin nije rezultat neke etičke odluke ili neke ideje, već je to susret s događajem, s Osobom, koja životu daje novi obzor i zajedno s time konačni pravac`“.
Isus, kako nam kaže evanđelist Marko, „ustanovi dvanaestoricu da budu s njime i da ih šalje propovijedati s vlašću da izgone đavle“ (Mk 3, 14). Evo i druga dva bitna elementa svećeničke službe o kojima nam govori Isus, a izviru iz „biti s Isusom“. Isus šalje apostole da naviještaju evanđelje i daje im moć da izgone zloduhe. „Navještaj“, „propovijedanje“ i „moć“, „vlast“, to jest „riječ“ i „sakramenti“ druga su dva glava stupa svećeničke službe.
Kad se ne uzme cjelovito ovaj, recimo slikovito, „triptih“, sjedinjenje – naviještanje – posvećenje – postaje nemoguće shvatiti i vidjeti identitet prezbitera i njegova služenja u Crkvi.
Dragi ređenici, riječima pape Franje koje ovog trenutka povezujem s molitvom, ponavljam: „Vi, sinovi i ljubljena braćo, koji ćete biti promaknuti u red prezbiterata, budite svjesni da promičući otajstvo Svete Nauke sudjelujete u poslanju Krista, jedinog Učitelja. Dijelite Riječ Božju svima, onu Riječ koju ste s radošću primili. Prisjećajte se svoje prošlosti, onog dara Riječi koje ste primili preko svoje majke, bake, vjeroučitelja i cijele Crkve. Pažljivo čitajte i razmatrajte Riječ Božju, kako biste uzvjerovali ono što ste pročitali, naučavajte što ste prihvatili u vjeri, živite što navješćujete. Hranite Narod Božji porukom Riječi Božje. Radost i potpora Kristovim vjernicima neka bude ugodni miris vašeg života. Riječ i primjer idu zajedno. Riječ i primjer izgrađuju Kuću Božju koja je Crkva. Neprekidno djelujte posvećujući se Kristom. Po vašem poslanju duhovna žrtva vjernika biti će posvećena jer je povezana s Kristovom žrtvom, koja po vašim rukama, u ime cijele Crkve, prinosi se kao nekrvna žrtva na oltaru u slavlju Svetih Otajstava“ (Papa Franjo, 17. lipnja 2016.)
Draga braćo svećenici!
Sv. Ivan Krizostom sažeto kaže: „`Sakrament oltara` i `sakrament bratstva` predstavljaju dva aspekta istog otajstva“. Stoga, hvala Vam što svojom nazočnošću i molitvom u ovom sakramentalnom činu euharistijske službe i podjele sakramenta svetog reda tvorite dio otajstva Kristove nazočnosti. U ovom činu niste ukras ili dodatak svećeničkog ređenja, već živa Crkva koja je Tijelo Kristovo. Svojim sudjelovanjem postajete sakrament oltara i sakrament bratstva svetoga reda. To vrijedi i za sve vas nazočne, braćo i sestre, koji molitvom sudjelujete u ovom liturgijskom činu, jer po sakramentu krsta svi sudjelujemo u Kristovu „općem“ svećeništvu.
Dragi novoređenici, draga braćo svećenici!
Manji broj zvanja i sablazni, pa i zlodjela u Crkvi, koja nas posramljuju i zbog kojih molimo iskreno oproštenje, osobito od svake žrtve, ne smije nas obeshrabriti u svećeničkom pozivu i poslanju, nego snažno potaknuti da se još više posvetimo u Kristu; da iskreno živimo naše „biti s Isusom“, naš svećenički poziv i identitet. Potrebno je truditi se svim silama da se u našem svećeničkom životu umnože prostori šutnje i slušanje Riječi, molitve i žrtve, da se više pažnje i brige posveti osobnom duhovnom životu i vodstvu, da ne zanemarimo molitvu, ispit savjesti i sakrament osobne ispovijedi; da se trudimo oko čiste iskrene kršćanske ljubavi jednih prema drugima, pa i uz ne male žrtve, kako bi Božji glas, koji uvijek nastavlja odjekivati u našoj nutrini, nastavio pozivati nas te potvrđivati na našem putu svećeničkog života i služenja.
Naše ređenike, sve svećenike, redovnike i redovnice, Bogu posvećene osobe, roditelje naših ređenika i njihove obitelji kao i sve nazočne, neka Gospodin obilno blagoslovi po zagovoru Isusove i naše Majke Marije i svih naših svetih zaštitnika i ugodnika Božjih Zadarske nadbiskupije.”
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše