Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ISTRAŽIVANJE: Amerikanci troše najviše, a u Zadru su u lipnju ostvarili 15% više noćenja nego lani

Objavljeno

-

Tradicionalno vjerovanje kako su najbolji potrošači Nijemci, Skandinavci, gosti s Bliskog Istoka, već godinama ne drži vodu – prema istraživanjima Instituta za turizam TOMAS, ali i brojnih europskih agencija, najveću potrošnju pri dolasku u Europu i Hrvatsku imaju američki turisti. U usporedbi s prosječnom potrošnjom od oko 80 eura po osobi, Amerikanci troše dvostruko više u destinaciji, čak do 160 eura dnevno.

Slični podaci vrijede i za goste iz Kanade, što ne treba čuditi jer su gosti koji plate avionsku kartu preko Atlantika spremni ostati duže i više platiti za kvalitetne sadržaje u destinaciji nego oni iz Europe koji će nas dogodine možda opet posjetiti. Manje od polovice prosječnog iznosa kojeg potroše pritom je za sam smještaj, dok ostatak troše za prehranu u autohtonim ugostiteljskim objektima, zanimljive izlete, suvenire i manje odjevne predmete poput kravata koje će lako spakirati u avion, a ostat će im trajna uspomena na putovanje.

S obzirom na to veseli činjenica da je u Zadru primjetan trend povećanja dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu, koji u samom gradu iznosi više od 15%. Zadar je tako zasad u posjetima Amerikanaca šesti u Hrvatskoj s tendencijom rasta, iza standardno najposjećenijeg Dubrovnika, potom Splita, Zagreba, Hvara i Plitvičkih jezera, što je značajan rezultat s obzirom kako naša Zračna luka nema direktnu avio poveznicu s Amerikom poput Zagreba ili Dubrovnika.

– Rezultat je to ponovnog otvaranja Amarikanaca prema prekooceanskim putovanjima nakon završetka pandemije, ali i većih ulaganja u promociju na ta dva najbogatija svjetska tržišta na sjevernoameričkom kontinentu u zadnjih nekoliko godina. Netom pred izbijanje pandemije covida-19 u siječnju 2020. godine TZ grada Zadra je u New Yorku organizirala prezentaciju destinacije za medijske kuće i partnere, na kojoj je među ostalima prisustvovao i David Farley, stalni suradnik za putovanja i eno-gastro teme u uglednom The New York Timesu.  Gradska i županijska turistička zajednica sudjeluju zajedno s predstavništvom HTZ-a u New Yorku na turističkim sajmovima, pogotovo na onom najvažnijem u New Yorku krajem siječnja, a prisutni su i na promotivnim roadshowovima širom SAD-a. Ulaže se u online kampanje, a surađuje se i s novinarima, influencerima i medijskim kućama iz SAD-a i Kanade koji posjećuju Zadar i županiju, ističu iz TZ grada Zadra. Sve je to stvorilo osnovu za planiranje budućih promotivnih nastupa u Americi s ciljem uzimanja većeg udjela na ovom iznimno lukrativnom emitivnom turističkom tržištu.

U tijeku je i promotivna kampanja na važnoj online platformi za putovanja Expedia u SAD-u, kojoj je u ljetnom dijelu upravo Zadar u fokusu, a izvodi se u suradnji s Glavnim uredom HTZ-a. U svjetlu svih ovih aktivnosti treba gledati i zadnju veliku promociju koju je Zadar ovih dana dobio u New York Timesu, koji ga je proglasio jednim od sedam najljepših svjetskih gradova za šetnju, uz bok Parizu i Rio de Janeiru.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu