Svijet
Samo na Balkanu? Ratni zločin ima cijenu, evo koliko košta izlazak iz zatvora
Postoji odgovor na pitanje koliko košta počiniti ratni zločin u Bosni i Hercegovini, jer ako je netko osuđen na, primjerice, 12 mjeseci, tu kaznu može otkupiti po cijeni od 100 KM po danu.
To je propisano u Kaznenom zakonu BiH, a iako se postavlja pitanje kako netko može dobiti tako malu kaznu za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu, činjenica da ne mora odslužiti niti jednu dan u zatvoru još je pogubniji.
U Bosni i Hercegovini je kroz posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom. Slobodu su svi oni kupili za 36.500 KM.
TRIAL International, koji se bavi zaštitom prava žrtava, već duže vrijeme upozorava na ovu pojavu i poziva odgovorne da onemoguće otkupljivanje kazne za ratne zločine.
No, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, točnije radno tijelo tog doma, dva puta je dalo negativno mišljenje na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima bi se ovo pitanje pravednije uredilo, što zbog čega je zakon završio u saborskoj proceduri.
Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović, koji je u razgovoru za Fenu kazao kako se one ne vode nikakvim političkim ciljevima, već zdravim razumom i velikim suosjećanjem za žrtve i njihove obitelji.
Magazinović kaže da je namjera ovih izmjena bila da se onemogući otkupna kazna, a ima i razloga za pitanje kako dolazi do toga da se kriminalcima izriče tako nevjerojatno mala zatvorska kazna, a kada ih se i osudi, imaju je pravo financijski otkupiti.
“Dakle, može se reći da ratni zločini u BiH imaju svoju cijenu, a ona je dosta niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može promatrati s pozicije koristi ili štete bilo kojoj etničkoj skupini u Bosni i Hercegovini, jer su pripadnici sva tri konstitutivna naroda iskoristili ovu mogućnost kako bi izbjegli izdržavanje zatvorske kazne za zločin koji su počinili”, dodaje Magazinović.
Kada se pročitaju neke presude, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedino logično da se Kazneni zakon izmijeni na način da onaj tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.
“Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali o njemu će se nastaviti rasprava u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se to pitanje riješi. Također, nastavit će se zagovaranje nevladinog sektora”, kaže.
Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na temelju zahtjeva Komisije UN-a za eliminaciju diskriminacije žena, koji je 2020. donio odluku kojom se od BiH zahtijeva da osuđenim počiniteljima ratnih zločina onemogući mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.
Iz TRIAL Internationala BiH ranije je Feni rečeno da mogućnost i praksa zamjene zatvorskih kazni novčanim kaznama šalje obeshrabrujuće poruke žrtvama ratnih zločina.
Iako su državni zastupnici na kraju odbili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasprava o tome pokazala pravne nelogičnosti, Ministarstvo pravosuđa je dalo pozitivno mišljenje, a o tome su pokrenute rasprave unutar pravosudnih institucija.
U mišljenju Ministarstva pravosuđa BiH navodi se da je opravdano podržati amandman predviđen Nacrtom zakona, s obzirom na to da Sud BiH nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ove vrste kaznenog djela.
Sud je to mogao učiniti, kažu u Ministarstvu, poštujući odredbe članka 48. Kaznenog zakona, jer on nalaže da se počinitelj kaznenog djela kazni u granicama propisanim zakonom za to kazneno djelo, vodeći računa o svrsi kaznenog djela. kazne i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude niža ili viša.
Također su naveli da je predloženi amandman podržala radna skupina koju je formiralo Ministarstvo za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, a što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde. za 2024.
Prema Magazinovićevim riječima, jedno od pitanja na koje treba obratiti pažnju jeste kako je moguće da se osumnjičenicima sudi po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a to je u ovom slučaju Kazneni zakon ZKP-a Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zatim im omogućiti otkup kazne, što je omogućeno Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je mijenjati entitetske zakone.
Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko Distrikta predviđa isti iznos za otkup kazne zatvora po danu, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da se jedan dan zatvora isplati 50 KM, ako je je kazna manja od 12 mjeseci.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše