U okviru projekta razvoja publike pod nazivom Kulturvator, u utorak, 11. 3. u Polivalentnoj dvorani Providurove palače s početkom u 18 sati održat će se razgovor s glazbenikom i pjesnikom Darkom Rundekom.

Razgovor će se ostvariti interaktivno – u njemu, uz moderatoricu Jelenu Vlašić Duić s Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjeluje i publika.

Posjetiteljima će se podijeliti (i prikazati na projekcijskom platnu) stihovi Rundekovih pjesama objavljeni u zbirci „Duhovi”, ulomci iz knjige „Rundek, između – Knjiga o pjesmama” Zadranina Ante Perkovića, svojevrsne Rundekove biografije, ulomci iz djela Rundeku dragih književnika, citati koji govore o procesu stvaranja, o igri riječima i drugim stilskim figurama, o razlici u ozvučenju pjesme govorom i glazbom, o potrebi za samoćom, o Rundekovu studiranju na Filozofskom fakultetu, o pripadnosti glazbenim žanrovima, o pripadnosti jeziku i prostoru i o (ne)vremenu poezije.

Ulaz na program je slobodan.

Svaka obitelj suočava se s izazovima u odgoju djece, a jedan od najčešćih problema s kojim se roditelji susreću jest ponašanje djece koja žele stalnu pozornost. Iako se to ponašanje može činiti normalnim u određenim fazama razvoja, kada postane stalno, može ukazivati na razmaženost i potrebu za neprestanom pažnjom.

Razmažena djeca često koriste određene strategije kako bi pridobila pozornost svojih roditelja, a njihovo ponašanje može biti frustrirajuće, kako za roditelje, tako i za druge članove obitelji. Stručnjaci za odgoj i razvoj djece upozoravaju na nekoliko uobičajenih ponašanja koja često prate djecu koja traže previše pozornosti.

Stalno zahtijevanje pažnje
Jedno od najčešćih ponašanja razmažene djece je stalno zahtijevanje pažnje. Takva djeca često dolaze do roditelja s manjim zahtjevima, ali njihov cilj je jasan – uvijek trebaju nekoga tko će ih gledati, čuti i reagirati na njihove potrebe. To se može očitovati kroz ponavljanje pitanja, nepotrebno upadanje u razgovore ili čak zahtijevanje fizičke prisutnosti roditelja i kad oni obavljaju druge zadatke.

Uznemiravanje ili “drama” kad ne dobije ono što želi
Razmažena djeca često reagiraju na odbijanje ili nesuglasice s roditeljima prekomjernim emocionalnim izljevima, poput plakanja, vikanja ili čak “drame”. Ovaj tip ponašanja način je na koji djeca pokušavaju izazvati reakciju od roditelja, bilo da je to tjeskoba, bijes ili pokušaj smirivanja djeteta. Učestale drame i histerije mogu biti znak da dijete nije naučilo kako prihvatiti “ne” te se oslanja na ove emocionalne reakcije kako bi postiglo svoje ciljeve.

Korištenje manipulacije za postizanje ciljeva
Ovakva djeca često koriste manipulativne taktike kako bi postigla svoje ciljeve, a roditeljima se može činiti kao da djeca neprestano pokušavaju preokrenuti situaciju prema svojim željama, odnosno da im ide u korist. Manipulacija može uključivati pokušaje izazivanja krivnje (“Ako me voliš, onda ćeš mi to dopustiti”) ili korištenje drugih članova obitelji, poput starije braće i sestara, kako bi ishodila ono što žele.

Nepoštivanje granica i pravila
Razmažena djeca često ignoriraju roditeljske granice i pravila jer vjeruju da su ti zahtjevi fleksibilni ili da se mogu pomaknuti prema njihovim željama. Na primjer, ako dijete zna da može odgoditi obavljanje zadatka ili zahtijevati posebne privilegije svaki put kad iznese svoje želje, to može dovesti do ignoriranja postavljenih pravila.

Ovisnost o roditeljima za zabavu i društvenu interakciju
Razmažena djeca često nemaju vlastite načine za zabavu ili socijalnu interakciju, već očekuju da će im roditelji stalno pružati te aktivnosti. Ako roditelj nije dostupan, dijete može postati dosadno ili frustrirano jer nije naučilo kako se samo zabaviti ili kako se nositi s dosadom.

Palpitacije ili preskakanje srca često uznemiruju i plaše mnoge ljude, no rijetko predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem. Taj osjećaj da vaše srce preskače, treperi ili snažno udara u prsima može biti neugodno iskustvo koje izaziva zabrinutost. Ipak, važno je znati da je u većini slučajeva riječ o bezopasnoj pojavi koja se može kontrolirati i zaustaviti uz odgovarajuće tehnike i promjene životnih navika. U ovom članku detaljno ćemo istražiti uzroke, simptome, preventivne mjere i učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca. Razumijevanje srčanog ritma i preskakanja otkucaja
Srce je nevjerojatan organ koji svakodnevno obavlja impresivan posao. Pumpa preko 7,5 milijuna litara krvi dnevno, otkucavajući više od 100.000 puta. Normalan broj otkucaja srca kod zdravih odraslih osoba kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti, dok je kod novorođenčadi i male djece taj broj veći, između 100 i 180 otkucaja u minuti.

Kada govorimo o preskakanju srca, važno je napomenuti da mnogi ljudi ovu pojavu opisuju na različite načine – kao treperenje, jako lupanje, kratkotrajni zastoj u otkucajima ili neuobičajeno brzo kucanje. Medicinski gledano, riječ je o poremećaju ritma koji se stručno naziva aritmija, iako nisu sve palpitacije nužno znak aritmije.

Što uzrokuje preskakanje srca?
Razumijevanje uzroka preskakanja srca ključno je za učinkovito zaustavljanje ove pojave. Zanimljivo je da u značajnom broju slučajeva liječnici ne mogu identificirati specifičan uzrok palpitacija, no postoji nekoliko dobro poznatih faktora koji mogu doprinijeti njihovoj pojavi.

Jedno od najčešćih objašnjenja leži u psihološkim faktorima. Istraživanje objavljeno u časopisu “Journal of Psychosomatic Research” pokazalo je da je kod više od 30% pacijenata koji se žale na palpitacije, tjeskoba glavni uzročnik. Stres, anksioznost i panični napadaji mogu pokrenuti burnu fiziološku reakciju u tijelu koja uključuje i promjene u srčanom ritmu. Konzumacija stimulansa također igra veliku ulogu. Kofein, nikotin i alkohol poznati su okidači za palpitacije. Čak i umjerene količine kave ili energetskih napitaka mogu kod osjetljivih osoba izazvati preskakanje srca, posebno ako se konzumiraju na prazan želudac ili u stanju dehidracije.

Hormonalne promjene predstavljaju još jedan važan faktor, posebno kod žena. Fluktuacije hormona tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze često su povezane s povećanom učestalošću palpitacija. Slično tome, poremećaji u radu štitnjače, posebno hipertireoza, mogu rezultirati ubrzanim i nepravilnim otkucajima srca.

Fizička aktivnost, iako generalno korisna za srčano zdravlje, može privremeno izazvati palpitacije. Ovo je posebno izraženo kod intenzivnog vježbanja ili ako se s vježbanjem započne nakon dugog perioda neaktivnosti. Također, neki lijekovi, uključujući one za astmu, visoki krvni tlak ili lijekovi za prehladu koji sadrže dekongestive, mogu uzrokovati preskakanje srca kao nuspojavu.

Povezanost psihe i srčanih palpitacija
Veza između našeg mentalnog stanja i rada srca je fascinantna i složena. Kada osjećamo tjeskobu ili smo pod stresom, naše tijelo aktivira tzv. “fight-or-flight” (borba ili bijeg) odgovor, koji priprema organizam za suočavanje s opasnošću. Ovaj evolucijski mehanizam uključuje otpuštanje adrenalina i drugih hormona stresa koji povećavaju brzinu otkucaja srca i mogu uzrokovati palpitacije.

Kada se suočavamo sa stresom ili tjeskobom, aktivira se naš autonomni živčani sustav, posebno njegov simpatički dio. Ovo uzrokuje niz fizioloških promjena, uključujući povećanu frekvenciju rada srca, povišeni krvni tlak i ubrzano disanje. Kod osoba sklonih anksioznosti, ove tjelesne senzacije mogu se pogrešno interpretirati kao znak ozbiljnog zdravstvenog problema, što dodatno pojačava tjeskobu i stvara začarani krug.

Istraživanja pokazuju da kronični stres i neliječeni anksiozni poremećaji mogu imati dugoročne negativne posljedice na kardiovaskularno zdravlje. Osobe koje dugo žive pod stresom imaju veći rizik od razvoja hipertenzije, aritmija i drugih srčanih problema. Stoga je upravljanje stresom ključna komponenta u prevenciji i zaustavljanju preskakanja srca.

Kada potražiti medicinsku pomoć?
Iako su palpitacije često bezopasne, postoje situacije kada je potrebno potražiti stručnu medicinsku pomoć. Ako se preskakanje srca javlja često, traje duže vrijeme, postupno se pogoršava ili je praćeno drugim zabrinjavajućim simptomima, važno je konzultirati liječnika.

Posebno je važno zatražiti hitnu medicinsku pomoć ako se palpitacije pojave zajedno s:

nelagodom ili boli u prsima
nesvjesticom ili osjećajem da ćete se onesvijestiti
ozbiljnim nedostatkom zraka
prekomjernim znojenjem
jakom vrtoglavicom
Osobe s poviješću srčanih bolesti trebale bi biti posebno oprezne i redovito se konzultirati sa svojim kardiologom o svim promjenama u srčanom ritmu koje primijete.
Učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca

Kada osjetite da vaše srce preskače ili neuobičajeno lupa, postoji nekoliko provjerenih tehnika koje možete primijeniti za smirivanje srčanog ritma. Ove metode posebno su učinkovite za palpitacije povezane s tjeskobom i stresom, ali mogu pomoći i kod drugih uzroka.

Tehnike disanja
Kontrolirano disanje jedna je od najmoćnijih metoda za smirivanje ubrzanog rada srca. Kada osjetite palpitacije, pokušajte primijeniti tehniku dubokog trbušnog disanja. Polako udahnite kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah brojeći do dva, zatim lagano izdahnite kroz usta brojeći do šest. Ponovite ovaj obrazac disanja 10-15 puta ili dok ne osjetite smirivanje srčanog ritma.

Dijafragmatsko ili trbušno disanje, gdje se fokusirate na širenje trbuha umjesto podizanje prsa tijekom udisaja, pokazalo se posebno učinkovitim za aktiviranje parasimpatičkog živčanog sustava koji potiče opuštanje i usporavanje srčanog ritma.

Vagalni manevri
Vagalni manevri su tehnike koje stimuliraju vagusni živac, ključnu komponentu parasimpatičkog živčanog sustava koja pomaže u regulaciji srčanog ritma. Jedan od najčešće korištenih vagalnih manevara je tzv. Valsalva manevar, koji uključuje pokušaj izdisaja sa zatvorenim ustima i nosom, stvarajući pritisak u prsima.
Drugi jednostavan vagalni manevar uključuje uranjanje lica u hladnu vodu na nekoliko sekundi, što može trenutno usporiti otkucaje srca. Ove tehnike najbolje je prvo isprobati pod nadzorom zdravstvenog stručnjaka koji vam može pokazati kako ih pravilno izvoditi.

Hidratacija i prehrambene intervencije
Dehidracija može pogoršati palpitacije, stoga je održavanje odgovarajuće hidratacije ključno za prevenciju i zaustavljanje preskakanja srca. Kada osjetite palpitacije, popijte čašu vode – polako, u malim gutljajima. Izbjegavajte pića koja sadrže kofein ili alkohol, jer oni mogu dodatno stimulirati srce.

Neki prehrambeni elementi također mogu pomoći u stabilizaciji srčanog ritma. Hrana bogata magnezijem, poput tamnog lisnatog povrća, orašastih plodova i sjemenki, može pomoći u održavanju zdravog srčanog ritma. Također, namirnice bogate kalijem, kao što su banane, avokado i krumpir, mogu biti korisne jer kalij igra važnu ulogu u električnoj aktivnosti srca.

Tehnike opuštanja i meditacija
Redovita praksa tehnika opuštanja može značajno smanjiti učestalost palpitacija povezanih sa stresom. Progresivna mišićna relaksacija, gdje postupno napinjete i opuštate različite skupine mišića, može pomoći u smanjenju ukupne napetosti u tijelu.

Promjene životnog stila za dugoročnu prevenciju
Dok su gore navedene tehnike korisne za trenutno zaustavljanje palpitacija kada se one pojave, dugoročna prevencija zahtijeva određene promjene životnog stila. Evo nekoliko ključnih strategija koje mogu pomoći u smanjenju učestalosti preskakanja srca:

Ograničite unos stimulansa: Smanjite ili potpuno eliminirajte kofein, nikotin i alkohol iz svoje prehrane. Ako ne možete potpuno odustati od kave, ograničite konzumaciju na jednu šalicu dnevno, preferabilno uz obrok.

Redovita tjelesna aktivnost: Umjerena, redovita tjelesna aktivnost poput hodanja, plivanja ili joge može ojačati srce i smanjiti stres. Međutim, izbjegavajte pretjerano intenzivne vježbe ako primijetite da one pogoršavaju vaše palpitacije.

Zdrava i uravnotežena prehrana: Prehrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima, a siromašna prerađenom hranom i dodanim šećerima, može poboljšati opće zdravlje srca i smanjiti rizik od palpitacija.

Redoviti obrasci spavanja: Nedostatak sna može povećati razinu stresa i pogoršati palpitacije. Cilj bi trebao biti 7-8 sati kvalitetnog sna svake noći.

Tehnike upravljanja stresom: Uključite redovite aktivnosti za smanjenje stresa u svoju svakodnevicu, poput meditacije, joge, tai chi-ja ili jednostavno provođenja vremena u prirodi.

Medicinski tretmani za recidivirajuće palpitacije
Ako se preskakanje srca nastavlja unatoč promjenama životnog stila i primjeni tehnika opuštanja, možda će biti potreban medicinski tretman. Liječnik će najprije provesti detaljnu dijagnostičku obradu koja može uključivati EKG, Holter monitoring (24-satno ili duže praćenje srčanog ritma), ehokardiografiju ili druge pretrage.

Ovisno o uzroku palpitacija, liječenje može uključivati:

Lijekove: Beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala ili antiaritmici mogu se propisati za kontrolu abnormalnog srčanog ritma, ovisno o specifičnom tipu aritmije.

Kateterska ablacija: Minimalno invazivni postupak kojim se uklanjaju ili izoliraju dijelovi srčanog tkiva koji uzrokuju abnormalne električne signale.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Za palpitacije povezane s anksioznošću, KBT može biti vrlo učinkovita u promjeni obrazaca razmišljanja i ponašanja koji doprinose tjeskobi.

Psihoterapija i lijekovi za anksioznost: Kod osoba s dijagnosticiranim anksioznim poremećajima, kombinacija psihoterapije i lijekova često daje najbolje rezultate u smanjenju učestalosti palpitacija povezanih s tjeskobom. Preskakanje srca može biti uznemirujuće iskustvo, ali u većini slučajeva nije razlog za ozbiljnu zabrinutost. Razumijevanje uzroka palpitacija i učenje učinkovitih tehnika za njihovo zaustavljanje može vam pomoći da se nosite s ovim stanjem i smanjite njegov utjecaj na kvalitetu života.

Ključ je u holističkom pristupu koji kombinira tehnike trenutnog zaustavljanja palpitacija kada se one pojave, s dugoročnim promjenama životnog stila koje smanjuju njihovu učestalost. Od tehnika disanja i vagalnih manevara do upravljanja stresom i redovite tjelesne aktivnosti, postoji mnogo alata na raspolaganju za kontrolu preskakanja srca.

Ipak, važno je naglasiti da bi osobe koje doživljavaju česte ili teške palpitacije, posebno one praćene drugim simptomima, trebale potražiti medicinsku pomoć. Samo stručnjak može razlikovati bezopasne palpitacije od onih koje mogu ukazivati na ozbiljniji srčani problem i preporučiti odgovarajući tretman.

Uz pravi pristup i podršku, većina ljudi može naučiti uspješno upravljati i zaustaviti preskakanje srca, omogućavajući im da vode zdrav i aktivan život bez nepotrebne zabrinutosti zbog ove uobičajene pojave.