Hrvatska
Unatrag četiri godine smanjuje se broj superodlikaša
Broj superodlikaša, učenika koji prolaze s 5,0 smanjuje se unatrag zadnje četiri školske godine, prošle ih je bilo 75.727, dok ih je školske godine 2019./2020. bilo 99.082, pokazuju najnoviji podaci Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Od ukupno 453.434 učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno 449.430 sa zaključenom ocjenom, super-odlikaša je 2022./2023. bilo 16,85 posto. Godinu prije bilo ih je 79.125 ili 17,48 posto, a dvije godine prije 83.565 ili 18,38 posto. Školske godine 2019./2020. bilo ih je 99.082 ili 21,66 posto.
No, kada se gleda prosjek unatrag zadnjih desetak godina, od 2013./2014., broj učenika s prosjekom 5,0 veći je za 3,5 posto, pokazuju podaci ŠeR-a.
Najveći broj učenika s općim uspjehom 5.0 u školskoj godini 2022./2023. bilo je u Zagrebu – 22.217 ili gotovo 23 posto, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija s njih 6867 (13 posto) i Zagrebačka županija s njih 6086 (19,6 posto). Najmanje ih je u Ličko-senjskoj županiji – 648 (16 posto) i Požeško-slavonskoj (976 ili 13 posto).
Najviše je superodlikaša u osnovnim školama, njih 71.850 ili oko 23 posto, dok ih je u srednjim školama 3877 ili gotovo 3 posto.
Opći uspjeh identičan kao školske godine 2021./2022., porast u odnosu na deset godina
Prosječan opći uspjeh učenika prošle školske godine iznosi 4,30, gotovo identično kao i školske godine 2021./2022. kada je bio 4,31. Opći uspjeh učenika, po podacima ŠeR-a, porastao je oko pet posto u odnosu na 2013./2014. kada je bio 4,09.
Njih 212.648 ili 47 posto postiglo je opći uspjeh odličan, a 3449 ili 0,77 posto palo je razred. S vrlo dobrim je prošlo 168.227 učenika (37 posto), s dobrim 63.438 (14 posto), a dovoljnim njih 1668 (0,37 posto).
U osnovnoj školi najviše je odlikaša – nešto više od 57 posto (oko 177.000), dok ih je u srednjoškolskom sustavu nešto više od 25 posto (36.000).
Najviše odlikaša ima Zagreb – 56 posto, a opći uspjeh učenika je u glavnom gradu iznosio 4,45. Po odlikašima zatim slijedi Zagrebačka (52 posto) te Varaždinska županija (48 posto).
Najmanje je odlikaša u Brodsko-posavskoj (39 posto) te Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji s oko 39,8 posto obje.
Prema spolu, više je superodlikašica i odlikašica nego superodlikaša i odlikaša.
Zagreb prednjači i po broju onih koji su pali razred – njih 471, a slijedi Osječko-baranjska (294) i Splitsko-dalmatinska (293). U Ličko-senjskoj najmanje je učenika palo razred, njih devet.
Početak školovanja donosi i najveći broj odlikaša pa ih je tako u prvom razredu osnovne 85 posto. Taj postotak pada kako se ide prema višim razredima, pa ih je tako u osmom razredu bilo 38 posto, a u prvom razredu srednje 18,7 posto.
Prošle školske godine oko 1,7 milijuna izostanaka više nego godinu ranije
Prošle školske godine ukupan broj izostanaka učenika osnovnih i srednjih škola iznosio je gotovo 39,5 milijuna sati, što je za oko 1,7 milijuna više nego školsku godinu ranije.
Velika većina je opravdana, oko 38,7 milijuna sati, dok ih je oko 672.000 bilo neopravdano.
Svaki je učenik u prosjeku izostao 87 sati, a podaci ŠeR-a pokazuju da je u zadnjih desetak godina broj izostanaka po učeniku narastao za 45 posto (2013./2014. iznosio je 60 sati po učeniku).
Broj neopravdanih izostanaka prošle je školske godine iznosio 1,48 sati, što je pad za gotovo 54 posto u odnosu na 2013./2014. kada je iznosio 3,19 sati.
U odnosu na 2013/2014. porastao je za nešto više od 50 posto prosječan broj opravdanih izostanaka po učeniku s 56,76 na 85,52.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech5 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet5 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci