Hrvatska
ŽELITE SE DODATNO OBRAZOVATI? / HZZ nudi stotine programa
Iako nešto manje nego u prošloj godini, brojni građani i dalje se žele besplatno obrazovati uz pomoć vaučera i poboljšati svoje prilike na tržištu rada, potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji će u skorije vrijeme napraviti analizu učinaka tog obrazovanja.
U osam mjeseci ove godine, do 1. rujna, gotovo 6. 700 građana zatražilo je obrazovanje putem vaučera, u devet mjeseci prošle godine, od 1. travnja do 31. prosinca, to je učinilo njih 9.525.
Razvidno je kako je ukupan broj zahtjeva ove godine manji, no iz Zavoda ističu kako na mjesečnoj razini raste broj zainteresiranih za vaučere te se nadaju da će se pozitivan trend nastaviti do konca godine.
Kad je riječ o ostalim pokazateljima, do 1. rujna pozitivno je odgovoreno na više od pet tisuća zahtjeva – odobreno ih je gotovo 4.900 za stjecanje digitalnih i zelenih vještina te 102 za stjecanje ostalih vještina deficitarnih na tržištu rada.
Zavod trenutno obrađuje oko 440 zahtjeva, a njih gotovo 5.900 je u pripremi od strane građana.
Od 1. travnja, kad je projekt vaučera krenuo, do konca prošle godine odobreno je oko 7.500 zahtjeva za digitalne i zelene vještine.
Uskoro će se znati učinci vaučera
Koliko su nova znanja i vještine koje su stekli uz pomoć vaučera, pomogle građanima, jesu li im omogućile pronalazak novog, boljeg posla, trebalo bi se vidjeti uskoro.
Iz Zavoda su, naime, potvrdili da kontinuirano anketiraju i prate korisnike koji su završili obrazovanje putem vaučera i najavili da će „u skorije vrijeme“ napraviti analizu njihove provedbe.
Korisnica vaučera Marija, koja je uspješno završila program Digitalnog marketinga, zadovoljna je što se odlučila dodatno obrazovati i kaže da bi to preporučila svakome, pogotovo jer je besplatno.
Svakome tko može posložiti svoj raspored, isplati se, kaže i navodi da je njen raspored bio poprilično zahtjevan. Program joj je, naime, trajao tri mjeseca, jedan ga je tjedan pohađala dva, drugi tri dana, po četiri, odnosno pet školskih sati, a uz to je trebalo izraditi seminarski rad te položiti ispit.
Osim što ih mogu navesti u životopisu, nova znanja i vještine već koristim u nekim poslovima, kaže Marija koja se odlučila dodatno obrazovati iako je iza sebe imala fakultetsku diplomu i posao.
Obrazovanje mi je pomoglo da osiguram nove poslove, da dodatno zaradim i otvorilo perspektivu da se jednog dana osamostalim, kaže Marija.
Kad je u travnju prošle godine projekt vaučera krenuo, za njih su se mogle natjecati sve nezaposlene i zaposlene osobe s navršenih 15 godina, izuzev redovitih učenika i studenata te umirovljenika.
U veljači ove godine Zavod je, u dogovoru s Ministarstvom rada, s kojim provodi projekt, privremeno obustavio dodjelu vaučera zaposlenima koji su željeli steći digitalne vještine, no sada su svi programi dostupni svima, zaposlenima ili nezaposlenima.
Svi programi dostupni i zaposlenima i nezaposlenima
“Vaučeri se dodjeljuju za stjecanje zelenih, digitalnih i ostalih deficitarnih vještina nezaposlenim i zaposlenim osobama sukladno potrebama tržišta rada. Trenutno su svi programi u ponudi dostupni svim korisnicima, neovisno o statusu zaposlenosti“, naglašava Zavod.
Objasnio je i zašto je privremeno obustavio dodjelu vaučera za stjecanje digitalnih vještina zaposlenima. Do toga je došlo „s obzirom na postavljene indikatore i dinamiku iskorištavanja predviđenih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. -2026. Proširenjem sustava vaučera dodatnim izvorom financiranja putem europskog socijalnog fonda ESF+ u svibnju 2023. ta obustava je ukinuta te je svim potencijalnim korisnicima omogućeno podnošenje zahtjeva za sve dostupne programe“.
Podaci Zavoda otkrivaju da većina građana, kad je riječ o programima za stjecanje digitalnih i zelenih vještina, i ove godine najviše preferiraju Internetski marketing i brendiranje, Knjigovodstvo, Asistent za upravljanje projektima, Python developer i Front-End developer.
Kod obrazovanja za ostale vještine deficitarne na tržištu rada, najpopularniji su programi Klasične ručne masažne tehnike, Izrada prirodne kozmetike, Izrada i provedba projekata financiranih iz EU fondova, Klasične i korektivne tehnike šminkanja te Zavarivanje čelika kutnim spojem MAG postupkom.
Najmanji interes u Lici i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Najviše zainteresiranih za vaučere je u Zagrebu, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Iz Zavoda tumače da su ti pokazatelji očekivani, s obzirom da je u većim gradovima veća i ponuda programa. Ipak, naglašava kako broj uključenih u programe postepeno raste u cijeloj državi.
Broj programa koji se nude i broj ustanova koje obrazuju putem vaučera uistinu je respektabilan.
Naime, od početka godine u bazu obrazovnih ustanova upisano ih je još 25, pa ih je ukupno 129. U istom je razdoblju ponuđeno 216 programa za obrazovanje odraslih, ukupno 799.
Zavod trenutno putem vaučera nudi mogućnost obrazovanja za 130 različitih obrazovnih programa, 54 za stjecanje digitalnih, 40 za stjecanje zelenih te 36 za stjecanje općih vještina.
Vaučeri će se dodjeljivati do 2026., a za obrazovanje putem njih za stjecanje zelenih i digitalnih vještina, ukupno je iz NPOO predviđeno gotovo 40 milijuna eura (300 milijuna kuna).
Međutim, u svibnju ove godine proširen je sustav obrazovanja putem vaučera uključivanjem drugih programa obrazovanja kojima se stječu vještine koje nisu niti digitalne niti zelene, ali su nedostajuće na tržištu rada putem europskog socijalnog fonda ESF+, čime je povećan sveukupni fond sredstava raspoloživih za dodjelu vaučera za obrazovanje odraslih.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!