magazin
Hauser otkrio kako se u djetinjstvu nosio s omalovažavanjem: „Svi su bili frajeri nogometaši, a ja neki mali s violončelom“

Rijetko koji glazbenik je toliko približio jedan žanr publici kao što je Stjepan Hauser napravio s klasičnom glazbom. Svjetski poznati violončelist je dajući upravo klasičnoj glazbi nesvakidašnji zvuk uspio napuniti najveće svjetske dvorane, a njegova turneja ”REBEL WITH A CELLO” se nastavlja kroz naredne tjedne pa će Hauser nastupati od Španjolske do Turske, no neće zaobići ni Arenu Zagreb gdje će ga publika moći slušati 25. listopada. Prije nego se potpuno posveti samo glazbi, Hauser je gostovao u podcastu kod Ane Radišić gdje je istaknuo da će se publici koja ga je navikla slušati kao 2Cellos na samostalnoj turneji predstaviti u drugačijem izdanju.
„Ovo je nova priča. 2Cellos je bio rock show, a sad ću ispoljiti svoju romantičnu, senzualnu, latino stranu. Sad pokazujem svijetu sve ono što nisam kroz 2Cellose i ljudi će sigurno otići ispunjeni s nastupa“ najavio je Stjepan i otkrio da je što se posla tiče uvijek profesionalan, ali da je ujedno i control freak te da baš ništa ne prepušta slučaju. Naime, Stjepan kaže kako je uključen u svaki segment svoje karijere, brine o svemu, a uz to je i perfekcionist što zna biti iscrpljujuće. S druge pak strane, kaže: „Najponosniji sam na to što sam sve u životu napravio sam. Nije bilo lako, ali sam zato danas jako ponosan na sebe.“
Hauser se prisjetio i svojih početaka koji zapravo sežu od najranijih godina djetinjstva. Kaže, u njihovom obiteljskom domu u Puli uvijek se slušala klasična glazba pa ga je to i usmjerilo ka njegovom današnjem životu.
„Dolazim iz prekrasne obitelji, ali nismo bili financijski potkovani pa je trebalo pronaći način kako da idem na studij, a studirao sam u Londonu. Pa onda još svi masterclassovi, edukacije… Roditelji su bili velika podrška, oni nisu nikad patili od materijalnih stvari i radije su sve dali u moje školovanje nego, na primjer, za novi televizor“, ispričao je Ani Radišić. Priznao je i da mnogi nisu vjerovali u njega, ali to ga nikad nije sprječavalo da ustraje u ostvarivanju svojih snova.
„Bio sam siguran u uspjeh, nije bilo druge opcije, ideš na sve ili ništa. Iz godine u godinu ideš mic po mic, ali važna je konstantnost. Kao malo dijete sam vizualizirao uspjeh, ali je bitno ne preskakati korake i ne odustajati, a mnogi odustanu nakon prve prepreke. U osnovnoj školi su mi se rugali, svi su bili frajeri nogometaši, a ja sam im bio neki tamo mali s violinom jer nisu ni znali što je čelo. A danas se ja družim s nogometašima, Messijem, Ronaldom, sviram na Zlatnoj lopti, finalu Lige prvaka…“, kazao je Hauser. Dotaknuo se i ključnog trenutka u svojoj karijeri nakon kojeg se dogodio planetarni uspjeh.
„U jednom trenutku, nakon što sam 25 godina svirao samo klasiku i jako se trudio uspjeti u tome, već mi je bila puna kapa svega. Shvatio sam da to nema smisla, da sam dao sve od sebe i da moram probati nešto novo. Tada nisam znao za glazbu mimo klasike, čuo sam za tamo nekog Michaela Jacksona pa sam išao guglati i prvo mi je izbacilo pjesmu „Smooth Criminal“ i odmah se rodila ideja da obradim tu pjesmu“, prepričao je Hauser. Upravo ga je jedinstvena obrada najvećih svjetskih hitova dovela do mnogobrojnih suradnji s velikim glazbenim zvijezdama poput Red Hot Chilli Peppersa, U2 i Elton Johna, ali Hauser ističe njemu jednog posebnog – Olivera Dragojevića.
„Oliver je svima bio kao član obitelji, tek kad smo ga izgubili smo to shvatili. Od djetinjstva sam imao fascinaciju njime, a on kao lik je bio toliko jednostavan, ta njegova normalnost je bila inspirativna“, opisuje glazbenik kolegu s kojim je odradio brojne nastupe. Planetarna slava često sa sobom nosi i neke manje lijepe stvari poput zadiranja u intimnost, no Stjepan kaže da se nakon toliko godina u medijima naučio nositi sa svim vrstama objava i naslova , ali i poručuje da njegov posao ipak nosi puno onih ljepših stvari. „Lijepo je biti Stjepan Hauser jer živiš svoj san, radiš ono što voliš, putuješ, gledaš najljepša mjesta na svijetu. Ima napornih perioda, ali onda se okreneš i vidiš da živiš svoj san“, poručuje glazbenik kojeg već 8. listopada čeka nastup u Bordeauxu, a nakon toga je pred njim niz koncerata u rasprodanim europskim dvoranama.
Cijeli intervju Hausera i Ane Radišić možete pogledati na Aninom You Tube kanalu te na audio platformama Apple Podcast, Spotify i Deezer. Dok ulaznice za Hauserov zagrebački koncert možete kupiti online putem sustava Eventim putem linka: https://www.eventim.hr/hr/ulaznice/hauser-zagreb-arena-zagreb-1308439/performance.html
magazin
FOTOGALERIJA / Lucija Marcelić & Pink Noise na TSW Festivalu
magazin
DRAMA PLUS I HNK ZADAR / Hvaljena predstava “Kamo idemo, tata?” gostuje u Splitu

Hvaljena monodrama “Kamo idemo, tata?”, nastala u koprodukciji Drame plus i HNK Zadar, pozvana je na 3. Include Festival koji se održava od 10. do 13. travnja 2025. godine u Splitu. Predstavu možete pogledati u Gradskom kazalištu lutaka u Splitu u nedjelju 13. travnja u 18 sati.
INCLUDE festival je inkluzivni festival namijenjen djeci, mladima i odraslima s različitim vrstama tjelesnog invaliditeta, oštećenjima vida, sluha, različitim poteškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji, intelektualnim poteškoćama, ali naravno i osobama bez ikakvih teškoća. Također je namijenjen stručnjacima koji rade s djecom, mladima i odraslima s teškoćama i invaliditetom te studentima koji će u budućnosti raditi s ovom populacijom.
Svi oni koje zanima likovna, glazbena, dramska ili plesna art terapija dobrodošli su na ovaj festival, pa je velika čast da je Drama plus u koprodukciji s HNK Zadar upravo s predstavom “Kamo idemo, tata?”, koja progovara o temi iskustva oca dvojice sinova s teškoćama u razvoju i razotkrivanju najdubljih dijelova ljudske duše i njezine sposobnosti adaptacije na životnu tragikomediju, pozvana na ovaj festival.
“Kamo idemo, tata?” autorski je projekt Vinka Radovčića nastao prema motivima istoimenog romana Jean-Louisa Fourniera. To je nježna je i dirljiva predstava koja prikazuje emocionalne i društvene izazove života oca dvojice sinova s teškoćama u razvoju, osjećaj krivnje, boli, ljubavi, a ponekad i očaja i sve to bez uljepšavanja stvarnosti ukazujući na iskustva borbe i pokušaja nošenja s teškom situacijom roditelja takve djece razotkrivajući najdublje dijelove ljudske duše i njezinu sposobnost prilagodbe na životnu tragikomediju.
Unatoč ozbiljnosti teme, Fournierov stil je direktan, iskren i neizbježno humorističan što je uzeto kao nit vodilja ove predstave pa se tako kroz crni humor, ironiju i sarkazam kao mehanizme obrane, nastoje razbiti tabui i omogućiti gledateljima povezivanje s iskustvima roditelja djece s teškoćama u razvoju na dublji način. Riječ je o predstavi koja istodobno predstavlja svu krhkost ljudskog bića, ali i njegovu veličinu i snagu koju mu pruža jedino iskrena ljubav i osobna etika, rečeno kantovski: “Dvije stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni.“Postoje predstave koje su puka zabava i zaboravljaju se padom zastora. A postoje i one koje svoje stvarno djelovanje počinju tek tada. Možda će ova predstava nekome biti bolan okidač. Ali kazalište mora boljeti, u protivnom je sapunica.” – dr. sc. Kornelija Kuvač, red. prof., Sveučilište u Zadru
Uzimajući istoimeni roman Jean-Louisa Fourniera kao polazišnu točku ove predstave, autorski tim želio je istražiti dublje pitanje smisla života i pronalaska sreće unatoč teškim životnim situacijama kao i senzibilizirati gledatelje i razviti empatiju prema osobama koje su drukčije.
Autorski tim predstave čine, redatelj: Vinko Radovčić, autori adaptacije i dramaturške obrade romana su Vinko Radovčić, Ivan Raffaelli i Domagoj Lindinger, scenograf, kostimograf i odabir glazbe Vinko Radovčić, oblikovatelj svjetla: Frane Papić, oblikovatelj tona: Mate Petričević.
magazin
UVOD U VELIKI TJEDAN Danas je Cvjetnica. Što znate o tom blagdanu?

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan koji se slavi u nedjelju prije Uskrsa.
Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano “vazmeno otajstvo”.
Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja. Ako nema pjevača muka se dakle može čitati. Običaj je da se grančice ponesu kući i stave za križ na zidu, a dio odnese u staju i polja.
Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.
Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje.
Inače, običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično, a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu.
Slične blagdane poznaju i neki stari latinoamerički Indijanci, koji su također imali cvjetne svetkovine kojim asu pozivali bogove da prekriju zemlju cvijećem i plodovima.
Danas je uobičajeno o Cvjetnici vjerovati da je to običaj koji potječe iz Biblije. Najčešće se u tom smislu navodi, kako je već navedeno, Isusov ulazak u Jeruzalem na magarcu, kad su mu svi vikali “Hosana sinu Davidovu” i mahali palminim granama.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
DOBRO JE ZNATI / Radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin3 dana prije
(FOTOGALERIJA) SUPERNOVA ZADAR / Peek & Cloppenburg otvorio petu trgovinu u Hrvatskoj
-
magazin6 dana prije
VIDEO / Kantautorica Tea Vidaić objavila novu duhovnu i marijansku pjesmu „Gospin preludij“