Connect with us

magazin

POČINJE MEAT ME 4.0 / Janjetina je najbolja baš u Dalmaciji, a dr. sc. Marina Krvavica će objasniti i zašto

Objavljeno

-

Četvrto izdanje zadarskog Festivala mesa Meat Me počinje u utorak, 10. listopada i traje punih pet dana. Format Meat Me 4.0 sličan je prijašnjim festivalima: sve se događa na prostoru Stare pijace na Poluotoku, svaki dan nosi drugu kulinarsku mesnu temu, a jela pripremaju poznati zadarski i gostujući kuhari u veliku pomoć učenika zadarske Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole. Uz svakodnevne nastupe zadarskih DJ-, dva dana će obilježiti i večernji koncerti, najprije grupe Elemental u petak, a u subotu grupe Silente. Radno vrijeme Festivala je dvokratno, od 11 do 14 i od 18 do 23, te u petak i subotu do 24 sata.

Sve počinje feštom od janjetine, najpoznatije dalmatinske mesne namirnice koja je ove godine dobila europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Zato će gošća Meat Me Festivala biti dr. sc. Marina Krvavica s Veleučilišta Knin koja je bila voditeljica projekta zaštite te osobite vrste mesa. U svojim je istraživanjima dr. sc. Krvavica dokazala da se dalmatinska janjetina po mnogim svojim svojstvima, prvenstveno kemijskom sastavu, razlikuje od janjetine drugih područja, da je jednostavno bolja od drugih i da je razlog tome specifična ispaša koju ovca pramenka ima u Dalmaciji. Nije slučajno Dalmacija dobila ime po ovci, delmi. 

U kratkom razgovoru dr. sc. Krvavica je objasnila specifičnosti mesa dalmatinske janjetine.

– Dalmatinski pašnjaci obiluju brojnim biljnim vrstama bogatim aromatskim i antioksidativnim spojevima, od kojih se neki gotovo nepromijenjeni ugrađuju u tkiva životinje, a znatno utječu na poboljšanje arome mesa.

– Zahvaljujući čemu?
– Brojni su čimbenici, a najzanimljiviji su među njima hlapljivi terpeni koji se kao svojevrsni ‘biljni markeri’ koriste za dokazivanje veze između specifičnih svojstava životinjskog proizvoda i zemljopisnog područja uzgoja životinja.


– Što onda dalmatinska janjetina ima, a nemaju druge, čak ni u priobalju pa i na sjevernim otocima?
– Dalmatinska janjetina sadrži znatno manji udio masti i ima nijansu tamniju boju mesa, a posebna specifičnost je udio hlapljivih terpena u mesu koji opada s povećanjem nadmorske visine i udaljenosti ovčjih pašnjaka od mora.

– Mediteranska i otočna janjetina imaju poseban okus zbog ispaše. Kako to da je dobiju i janjci uzgojeni samo na mlijeku?
– Još je Plinije u 1. stoljeću posebno hvalio janjetinu s otoka Brača uzgojenu, prema njemu, na savršenim pašnjacima. Rezultati naših istraživanja o udjelu terpena u aromi profila pojedinih vrsta janjetine to i potvrđuju. Terpeni u mesu janjadi uzgojene isključivo na ovčjem mlijeku dospiju upravo iz majčina mlijeka.

– U istraživanju spominjete i ‘Odu janjetine’ zadarskog arheologa Zdenka Brusića. Zašto?
– Istražujući lokalitete na kojima su živjela stara plemena Ilira, pokojni prof. Brusić pronašao je dokaze da su ti prastanovnici Dalmacije prije više od 8000 godina, janjetinu najčešće pripremali stavljanjem trupa na kolac i pečenjem na otvorenoj vatri, puno prije dolaska Turaka.


Na Meat Me 4.0 se ipak janjetina neće peći na ražnju, ali će o ovoj temi puno šire dr. sc. Krvavica govoriti u utorak, na otvorenju Festivala. Toga dana će poznati zadarski chef i profesor kuharstva Josip Vrsaljko pripremati dva jela od janjetine: tradicionalni janjeći ragu s bobom, graškom i krumpirom, jedno od najtipičnijih dalmatinskih jela „na žlicu” te jedan od svojih autorskih radova – sous vide janjeći hrbat sa slavnim ovčjim sirom s otoka Paga.

Zbog dalmatinske janjetine i Meat Me Festivala u Zadar će doći i talijanski stručnjak za meso Fabrizio Nonis, koji će jednu od epizoda svoje emisije Beker on Tour posvetiti upravo Zadru i ovoj manifestaciji.

Festival će se nastaviti s jelima od drugih mesnih namirnica poput peradi i divljači te iznutrica. Baš zbog jela od iznutrica na festival stiže ekipa iz jednog od najpopularnijih zagrebačkih restorana Tač. Baš je prije nekoliko dana Tač dobio osobito priznanje: po izboru magazina Dobra hrana restoran Vesne i Tihomira Miletića proglašen je najboljim tradicionalnim restoranom u Hrvatskoj. Ovo svima poznato mjesto zagrebačkog i hrvatskog ugostiteljstva najlakše je opisati kao živi salon hrvatske nacionalne kuhinje jer u svojoj ponudi pokriva svu raznolikost gastronomije naše zemlje, a u Zadru će pripremati mnogima omiljene tripice te brizle.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA / Kantautor Mateo Jović iz Zadra osvojio glavnu nagradu “Glas kantautora”

Objavljeno

-

By

foto: Bojan Bogdanić

Mateo Jović vrhunski pijanista, glazbenik i kantautor iz Zadra pobjednik je drugog izdanja međunarodnog Festivala glazbe “Glas kantautora” Zadar 2024. koji se održao 26. rujna u Polivalentnoj dvorani Providurove palače. S autorskom pjesmom “Molitva dobrom anđelu” osvojio je ne samo srca stručnog ocjenjivačkog žirija već i publike. Za osvojiti glavnu nagradu ocjenjivao se sveukupan dojam tekst, glazba i interpretacija. Mateo Jović diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na odjelu za vokalnu umjetnost-solo pjevanje i stekao naziv magistra muzike. Usavršavao se i na studiju u Italiji i Milanu. U više navrata  nastupao je kao solist u sklopu Glazbenih večeri u Sv. Donatu i bio vanjski suradnik uglednog komornog ansambla Basler Madrigalisten, CH. Kao izvođač  koncertno nastupao u brojnim renomiranim dvoranama diljem zemlje i inozemstva. Osnivač je muškog vokalnog ansambla “Zaraton” koji njeguje izvođenje hrvatske sakralne glazbe. Član je Hrvatskog društva skladatelja. Glazbeni je suradnik u programu Hrvatskog radija – emisija Pjesma u pjesmi, vanjski član suradnik Opere HNK Split, redovni član Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Osvojio je prvu nagrada na natjecanju mladih skladatelja i pjevača Europa u školi i posebno priznanje OŠ Šimuna Kožičića Benje Zadar za doprinos u razvijanju glazbene kulture.

Kako saznajemo tročlani žiri u čijem su sastavu zadarska kantautorica Mateja Miočić umjetničkog imena Myousiq, Luka Brala kantautor, vokal zadarske grupe Kanela i Gloria Krizman prof. glazbene kulture i umjetnosti koja uz posao u školi muzicira u dva benda svira bubnjeve i pjeva back vokale  imao je vrlo težak zadatak. Trebali su odlučiti između 13 sjajnih i izuzetno nadarenih kantautora kome će dodijeliti nagrade. Festivalske statue s motivima mora i zalaska sunca u tehnici fuzije stakla izradila je Antonija Gospić staklarica i puhačica stakla Muzeja antičkog stakla Zadar (MAS) 

Nagradu za najbolji tekst osvojio je Mario Markešić Maneto iz Duge Rese za pjesmu “Igra bez imalo stila” koju je izvodio u solo kombinaciji i električnoj gitari.  Maneto se predstavlja na raznim festivalima. Osim kantautorskog rada, također piše poeziju. Trenutno radi na novim pjesmama i glazbi sa ambicijom da završi album na kojem će se naći pjesme ljubavne, ali i socijalne tematike. Nagradu za najbolju glazbu osvojio je Petar Nižić iz Splita za pjesmu “Nestala bez traga”. Petar  Kao glavnog vokala koji svira akustičnu gitaru na pozornici su ga pratili Miran Židić na kontrabasu i Joke Sorić na električnoj gitari. Petar Nižić pjesme producira i piše u svom kućnom studiju uz pomoć suradnika. Iza njega stoji mnoštvo svirki u acoustic izdanjima duž cijele Dalmacije. Osim što je glazbenik i profesionalni je vojnik i član HRM. Često dolazi kao gost na koncertima Orkestra HRM-a što su za njega najljepši momenti u glazbi jer s tim kako kaže spaja dvije profesije. Nagradu za najbolju interpretaciju osvojio je Davor Solanović iz Osijeka za pjesmu “U hladu mog bonsaija”. Davor pjeva u vokalnom sastavu Akvarel za koji piše autorsku glazbu.

Ukupno 13 kantautora svojim interpretacijama, tekstom i glazbom brojnoj publici priuštili su pravu glazbenu poslasticu. Nastupali su i Anđela Grubišin Ković iz Tribunja s pjesmom “Revival”,  Lukša Đuraš Lucas iz Dubrovnika s pjesmom “Svejedno je”, Estera Stojko iz grada Logatec, Slovenija s pjesmom “Tražim te”, Ninna Viguc&E.H.O. iz Zagreba s pjesmom “Balada”, Karla Miletić Neferanović iz Zadra s pjesmom “Lice u ogledalu”, Valter Milovan Maer iz Pule s pjesmom “Volio bi te sresti”, Antonio Butorac C ansambl iz Novog Vinodolskog s pjesmom “Stvari ljeta”, Dražen Čuturić iz Zagreba s pjesmom “Sviraj gitaru” i Ivan Ivanišević iz Splita s pjesmom “Vlakovi”.

Festival “Glas kantautora” jedini je festival takvog karaktera u RH a organizatori udruga “Stihovi i Note” poručuju da su ponosni što se održava baš u našem Zadru. Voditeljica festivalskog programa bila je Ia Rogić, inspicijentica Mladenka Mašina dok je za dobar ton najviše zaslužan bio dipl. ing. Saša Miočić zadarski glazbenik, producent i aranžer. 

-Ovo je projekt koji je iznimno vrijedan i kvalitetan koji ne samo da doprinosi glazbenoj sceni grada, već i njegovoj turističkoj ponudi u posezoni. Cilj festivala jepromicati vrijednost kantautorskog stvaralaštva, posebno mlade neafirmirane kantautore, kako bi njihov cjelokupan autorski rad pisanje teksta, glazbe i interpretacije predstavili što većem broju slušateljstva kroz organizaciju festivala te im bili podrška u promoviranju domaće kantautorske scene, kazala je Vesna Benić umjetnička ravnateljica festivala i idejni pokretač ovog projekta dok je Davor Petrović ravnatelj festivala rekao da im je važno zastupati različite glazbene umjetnike kroz njihovo umrežavanje. Pa je tako i ove godine festival “Glas kantautora” Zadar bio međunarodnog karaktera.

-Imali smmo prilike poslušati osebujne i zanimljive glazbenike s specifičnim vokalima koji su publiku ostavili bez daha. Sve su to izuzetno talentirani kantautori, nepresušne radne energije i muzikalnosti. Ponosan sam da su gostovali u Zadru i predstavili svoj glazbeno potkovani talenat, izjavio  je Davor Petrović dodavši da se nada da će se festival bolje financirati kako bi se umjetnički i produkcijski više razvijao.

Udruga “Sthovi i Note” ovim putem zahvaljuje se pokroviteljima festivala Gradu Zadar, Zadarskoj županiji, TZ grada Zadra, Općini Preko, Općini Kali, Općini Pašman i Općin Tkon te sponzorima Maraska d.d.  Sarag d.o.o. Mišlov d.o.o. Nasadi d.o.o. Ilirija d.d. Vinarija Degarra i Frizerskom salonu Ko te šiša.

 
Nastavi čitati

magazin

Ove namirnice sigurno ne držite u hladnjaku, a trebali biste

Objavljeno

-

By

Pexels

Možda postoji nekoliko namirnica koje završavaju u vašoj smočnici, a zapravo bi trebale biti u hladnjaku.

Ljuti umak

Ljuti umak je široka kategorija.

Način skladištenja ovisi o tome od čega je napravljen i koliko brzo ga planirate potrošiti, ali ako sadrži vrhnje ili jaja, što je slučaj kod nekih domaćih ljutih umaka, mora biti u hladnjaku, piše Martha Stewart.

Kečap

Postoji mnogo rasprava o tome treba li kečap čuvati u hladnjaku nakon otvaranja.

Prema stručnjacima, malo je rizika da će kečap razviti štetne mikroorganizme zbog svoje kiselosti ako se čuva na sobnoj temperaturi, ali stručnjaci preporučuju da ga ipak držite u hladnjaku.

Senf

Ako potrošite senf unutar mjesec dana nakon otvaranja staklenke, slobodno ga čuvajte na sobnoj temperaturi. U suprotnom, spremite ga u hladnjak.

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašasti plodovi i sjemenke imaju viši udio ulja i mogu brže užegnuti na sobnoj temperaturi

Čuvajte ih na hladnom, tamnom mjestu, poput smočnice ako ih brzo potrošite.

Inače, za očuvanje svježine stavite ih u hladnjak ili ih spremite u zamrzivač za dugotrajnije skladištenje.

Integralno brašno

Za razliku od višenamjenskog brašna, integralno i drugo brašno koje je mljeveno kamenim mlinom sadrži klicu i mekinje.

To znači da, poput orašastih plodova i maslaca od orašastih plodova, sadrže prirodna ulja koja se s vremenom mogu pokvariti.

 
Nastavi čitati

magazin

Imate psa? Pripazite na jedan otrovan jesenski plod kad ste u šetnji

Objavljeno

-

By

Pexels

Dani su kraći, temperature su niže – stigla je jesen. Iako ovo doba godine mnogima može biti omiljeno, ono sa sobom nosi i određene opasnosti – posebno za pse.

Stručnjaci pozivaju vlasnike pasa da budu oprezni dok su u šetnji jer bi plodovi divljeg kestena, koji otpadaju u jesen, mogli biti smrtonosni za kućne ljubimce. Prema stručnjacima za pse u Kennel Storeu, sjemenke divljeg kestena sadrže opasan toksin.

Ako ih psi pojedu, mogu uzrokovati neugodne simptome poput krvavog povraćanja, bolova u trbuhu, proljeva i drhtanja. A u ekstremnim slučajevima mogu čak dovesti do respiratorne paralize i smrti, piše Mirror.

Njihove plodove je lako uočiti – ili izgledaju poput sjajnih, okruglih, crveno-smeđih loptica ili imaju zeleni “omot” s bodljama. Stručnjaci su upozorili ljude da pripaze da ih se psi klone dok su u šetnji.

Pexels

Glasnogovornik Kennel Storea poručuje: “Plodovi divljeg kestena su otrovni za pse jer sadrže toksin koji se zove eskulin, a koji kod pasa može izazvati povraćanje i želučane probleme. Ako se pojede dovoljno, posljedice mogu biti ozbiljne i u rijetkim slučajevima smrtonosne.”

Prema Kennel Storeu, simptomi trovanja divljim kestenom obično se pojavljuju unutar jednog do šest sati nakon gutanja, ali mogu biti odgođeni i do nekoliko dana.

Ovi simptomi uključuju: povraćanje, koje može sadržavati krv, proljev, slinavost, bolovi u trbuhu, pojačana žeđ, odbijanje hrane, krivudavo hodanje, nemir, drhtanje mišića, otežano kretanje.

“Ozbiljnost simptoma ovisi o količini pojedenih plodova i veličini vašeg psa. Ako se ne liječi, trovanje divljim kestenom može dovesti do toksičnog šoka, paralize dišnog sustava, pa čak i smrti, stoga je liječenje vitalno i moglo bi spasiti život vašem psu.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu