ZADAR / ŽUPANIJA
TUŽNA VIJEST / Preminuo Božidar Šimunić, počasni predsjednik Matice hrvatske u Zadru
S tugom u srcu javljamo da je danas, 16. listopada, u 89. godini života, preminuo Božidar Šimunić, počasni predsjednik našega Ogranka. Dužnost predsjednika našega Ogranka obnašao je u dva mandata, od 2010. do 2018. godine, stoji u priopćenju iz ogranka Matice hrvatske u Zadru.
Božidar Šimunić rodio se 1934. u Bibinjama. U Zadru je završio učiteljsku školu. U našem gradu je i pripadnik prvog naraštaja studenata Filozofskog fakulteta, gdje je studirao materinski jezik i jugoslavenske književnosti. Jedan je od nekoliko apsolvenata koji su prvi diplomirali 1960. godine. Kao student obnašao je dužnost predsjednika Saveza studenata a bio je i prvi stipendist Republike, te dobitnik rektorove nagrade Zagrebačkog sveučilišta.
Bio je među prvim Bibinjcima koji su poslije Drugoga svjetskoga rata krenuli u srednju školu i na fakultet. Poslije više godina srednjoškolske profesure u gradovima unutrašnjosti Hrvatske, 1971. vratio se u Zadar kao novinar Radio Zadra. Ubrzo je postao i glavni urednik zadarske radijske kuće. Na toj dužnosti, između ostaloga, na svoju je odgovornost prvi put pustio da se vlastitim glasom na radio valovima javi jedan velikodostojnik Katoličke crkve – zadarski nadbiskup monsinjor Marijan Oblak, na otvorenju muzeja Stalne izložbe crkvene umjetnosti 1976. godine. Emitirano je njegovo izlaganje ravnopravno s izlaganjima akademika Grge Novaka i Stipe Šuvara. Uskoro je postao i urednik televizijske ekipe u Zadru Televizije Zagreb, kasnije Hrvatske televizije.
Posebice treba istaknuti da je, kao jedini televizijski novinar iz Zadra, bez odlaganja i reprezentativno izvještavao o srpskoj agresiji na Zadar i cjelokupni prostor Benkovca, Obrovca, Paga, sve do šibenskoga područja. Dok je bio urednik televizije u Zadru, odnosno kasnije TV centra, Zadar je dobio, i to u doba najžešćih napada na grad, svoj televizijski studio odakle se izravno uključivao u programe Hrvatske televizije, odnosno emitirao svoj program.
Poslije odlaska u mirovinu djelatno se uključio u rad Matice hrvatske. Bio je član ove kulturne institucije više od 60 godina. U vrijeme Hrvatskog proljeća bio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sisku, a od 2010. do 2018. predsjednik zadarskoga Ogranka. Od 2018. godine počasni predsjednik. U radu Matičina ogranka u Zadru veoma se istakao organizacijom i vođenjem predavanja i predstavljanja knjiga i sličnih izdanja. Velik je i njegov prinos priredbama Domaća rič na kojima je redovito nastupao, izlažući znanstvene priloge i autentične zapise domaće riječi. Aktivan je bio i kao suradnik Zadarske smotre u kojoj je objelodanjeno više njegovih članaka. Surađivao je i u filološkom časopisu Čakavska rič.
Upravo u svojoj kroatističkoj struci ostvario je vlastito životno djelo. Riječ je o Rječniku bibinjskoga govora, jednom od najopsežnijih i najvažnijih prinosa čakavskoj leksikografiji uopće. Rječnik je objavljen u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Zadru, 2013. godine. To djelo govori o Bibinjama kao čitava biblioteka vrijednih knjiga, ne samo o domaćem govoru nego i o ukupnom životu toga mjesta, pa i o širem kontekstu prošlosti i sadašnjosti zadarskoga područja. Nakon znatnoga novinarskoga udjela u životu Bibinja (uređivanje mjesečnika Taline) Božidar Šimunić ostavio je u Bibinjama trag koji će i nakon više stoljeća biti dragocjen. Njegov je rječnik ušao u sve najvažnije kroatističke knjižnice u Hrvatskoj, te u inozemstvu. Puno je truda uložio u skupljanje starina i u organizaciju etnološke zbirke u staroj školi u Bibinjama.
Hvala mu za velike nesebične doprinose na ostvarenju ciljeva Matice hrvatske, stoji u poruci iz zadarske Matice hrvatske.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!