ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Programom Interreg sagrađeni su mostovi razumijevanja i prijateljstva preko granica
Na Sveučilištu Zadru jučer i danas organizira se završno događanje Prekograničnog programa INTERREG Italija – Hrvatska 2014. – 2020., na kojemu će biti predstavljeni rezultati suradnje u prekograničnom području i pregled izazova i daljnjih mogućnosti za razdoblje 2021. – 2027.
Tijekom dva dana bit će prezentirana postignuća financiranih projekata uz predstavljanje institucionalne knjige koja okuplja 92 provedena projekta, u digitalnoj i tiskanoj verziji. Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020. jedan je od programa Europske teritorijalne suradnje koji podupire Europsku kohezijsku politiku te doprinosi skladnom razvoju Europske unije kroz jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, potičući pri tome ekonomski rast. Strateške teme koje je obrađivao bile su plava tehnologija, prilagodba klimatskim promjenama, rizik od poplave, obalni i kopneni turizam, morski okoliš, ribarstvo i akvakultura itd.
Kroz prekogranični program INTERREG Sveučilište u Zadru bilo je partner u planiranju i provedbi osam projekata: TAKE IT SLOW, STREAM, REVIVAL, MADE IN-LAND, XCOVER, ATRIUM PLUS, ADRIREEF i GUTTA.
– Ti projekti pridonijeli su unaprjeđenju naše prekogranične suradnje u različitim područjima društva i gospodarstva, uz uvažavanje posebnosti prirodne i kulturne baštine te dugu maritimnu tradiciju. Polazište je Jadran kao područje razmjene ljudi i roba, ideja i tehnologija te susretište različitih kultura. Utkani u čudesni svijet Mediterana, takvim projektima pridonijeli smo našem upoznavanju, razumijevanju i stvaranju novih vrijednosti, gradeći mostove prijateljstva među našim narodima. Uložena radna energija pretočena je u osmišljavanje novih projekata. Naše je sveučilište u novom programskom razdoblju Italija — Hrvatska 2021. — 2027. prijavio 17 projekata. U mjeri u kojoj oni budu usvojeni, nadamo se da ćemo nastaviti graditi naš zajedništvo i nastaviti razvijati naše jadranske obale na načelima održivosti i uključivosti, poručio je u uvodnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
Sudionicima je poželio ugodan boravak na Sveučilištu te da ih prekrasan ambijent Zadra, u kojemu se na svakom kutku vidi prožimanje hrvatske i drugih jadranskih kultura, potakne na nove ideje.
Završna konferencija programa Interreg 2014.-2020. je mjesto na kojem se sudionici, istaknula je Katerina Skelin iz Zadarske županije, zajedno prisjećaju postignuća i razmišljaju o dosadašnjim ostvarenim rezultatima provedenih projekata.
Ovaj program je bio ključan za jačanje suradnje i razvoja naših regija tijekom proteklih godina i ponosno možemo reći da smo ostvarili značajne korake u ostvarivanju naših ciljeva. Tijekom ovog programa, uspjeli smo ostvariti značajne pozitivne promjene u našim regijama. Naši projekti su doprinijeli unapređenju infrastrukture, razvoju ljudskih resursa i promociji održivog razvoja, ali smo uspjeli i izgraditi mostove između različitih kultura i zajednica, omogućavajući razmjenu iskustava i ideja, istaknula je Skelin.
Unatoč izazovima s kojima su se akteri suočavali tijekom ovog razdoblja, uključujući gospodarske poteškoće, migracijske krize i naravno, pandemiju COVID-19, uspjeli su pružiti podršku našim zajednicama, što je dokaz sposobnosti prilagodbe i zajedničkog rada na prevladavanju izazova.
Pred nama su novi izazovi i prilike u sklopu nadolazećeg Programa Interreg 2021.-2027. u
kojem trebamo iskoristiti naučene vrijedne lekcije koje možemo primijeniti u budućim
projektima i inicijativama. Trebamo nastaviti razvijati nova partnerstva i projekte kako bismo
unaprijedili naše regije i gradove te s promocijom održivosti, inovacija i socijalne inkluzije,
održati fokus na stvaranju prilika za naše građane i poticanju ekonomske i socijalne
stabilnosti, istaknula je Skelin.
Sudionicima je pročitana poruka ministra regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlića, koji je
izrazio podršku Vlade RH projektima koji će se razvijati u sljedećem programskom razdoblju.
Program se nastavlja prezentacijama i studijskim posjetima realiziranim projektima,
uključujući Centar za razvoj i edukaciju u Poličniku i projekt Made in Land u Ravnim kotarima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu