Hrvatska
SUPERIZBORNA 2024. / Slažu se kombinacije uoči godine u kojoj ćemo na birališta čak tri puta…
Zagrijava se domaća politička scena uoči superizborne 2024. U njoj bismo na birališta trebali izići čak tri puta: prvo na europske, pa na parlamentarne i na kraju godine na predsjedničke izbore. Slažu se kombinacije, na sve strane traju pregovori. Traje bitka za svaki glas i pokušaji okrupnjavanja stranaka koje žele prijeći izborni prag. Socijaldemokrati su ušli u savez s HSS-om i Laburistima. Most se dogovorio sa Suverenistima. IDS želi suradnju s PGS-om, Fokusom, Čačićevim Reformistima i Nezavisnom platformom Sjever župana Matije Posavca.
Davorko Vidović, predsjednik Socijaldemokrata rekao je da su danas u Saboru imali raspravu o rebalansu proračuna što je bila, kako je rekao, prilika da se rekapitulira što se događa s Hrvatskom zadnjih 30 godina.
– Ovo je zemlja koja ima kumulativnu nultu stopu rasta 30 godina, zemlja iz koje je poslije rata izbjeglo pola milijuna ljudi, zemlja u kojoj se može dogoditi da netko opljačka milijardu kuna u javnom poduzeću. Mi možemo zatvarati oči pred time, ali ako se ne promijeni model upravljanja zemljom i ukoliko ne budemo imali vladavinu prava, mi više ne možemo izdržati jedan mandat koji imamo 30 godina, rekao je.
Istaknuo je kako njima nije cilj osvajanje izbornog praga.
– Mi okupljamo ljude koji žele ozbiljnu i korjenitu promjenu i svi koji shvaćaju i mogu osloboditi potencijal ove zemlje su dobrodošli, istaknuo je.
Promjena političke paradigme
– Nas interesira promjena političke paradigme, a osvajanje mandata je preduvjet da bi se to moglo ostvariti. Nismo ideološki fundamentalisti, ali računamo da postoji od centra do ljevice dovoljno prostora i da postoji puno ljudi izvan političkih stranaka koje pozivamo da nam se priključe u stvaranju naše Hrvatske, a ne njihove koja počiva na klijentelizmu, rekao je Vidović.
Dodao je i kako je prvi partner kojeg su poželjeli IDS, s kojima su razgovore počeli u siječnju/veljači, ali pregovori nisu uspjeli.
Dalibor Paus, predsjednik IDS-a rekao je kako je istina da imaju puno zajedničkoga.
– IDS na neki način pokazuje da je moguća drugačija paradigma u Republici Hrvatskoj. Jedan drugačiji, kvalitetniji način upravljanja zbog toga i je tu gdje je.
– Što se tiče razgovora i koalicijskih pregovora, ne bih govorio o pregovorima koji nisu uspjeli u ovom trenutku. Nije bio to razgovor samo isključivo između socijaldemokrata i IDS-a, bilo je tu još stranaka u tom razgovoru, dakle, jedan multipartitni razgovor. U jednom trenutku mi i PGS smo izašli iz tih razgovora. Mi i PGS smo potpisali koaliciju još u srpnju, sporazum za parlamentarne i europarlamentarne izbore, rekao je.
Istaknuo je da je to jedna koalicija koja je ispitana u nekoliko izbornih ciklusa i koja je postizala uvijek dobar rezultat.
– Osvajali smo tri mandata i skoro pa četvrti. A ono što nam brojke sada govore da smo i sada tu negdje, naglasio je Paus.
Razgovori IDS-a s reformistima i Fokusom u završnoj fazi
Rekao je i kako razgovaraju i s ostalim strankama koje su im bliske.
– Razgovori s reformistima i s Fokusom su u završnoj fazi i ja se nadam da će do koalicije doći, odnosno ne vidim razloga da ne dođe. To će biti jedna koalicija zaista stranaka koje su pokazale rezultate na lokalnoj razini, koje imaju nekakve rezultate iza sebe, stranke koje mogu ponuditi rješenje za probleme koje muče Hrvatsku. A hoće li će biti još koja stranka, mi se nadamo da hoće, jer želimo Hrvatskoj dati jedno novo rješenje koje je drugačije od ovoga koje je sad, istaknuo je.
Koalicija Hrvatski suverenisti – Most
Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista rekao je kako su u koaliciji s Mostom.
– Koalicija Mosta i Hrvatskih suverenista nudi ono što od centra na desno birači žele, a to je da ne dođe do rasipanja glasova. Ova koalicija ostvarit će izuzetan rezultat i neće dozvoliti da brojni glasovi od centra na desno propadnu. Nudimo zajedništvo i jedine ozbiljne političke opcije u ovom trenutku su upravo ove dvije opcije, rekao je.
Istaknuo je da vjerujem kako će im se do izbora priključiti još neki istaknuti pojedinci sličnog svjetonazora, te da se buduća vlast neće moći sastaviti bez njih.
– Mi u ovom trenutku na političkoj sceni imamo potencijalne kandidate za premijera, Peđu Grbina iz SDP-a, koji je doslovno uništio svoju vlastitu stranku, Sandru Benčić koja je studirala nekih 18 godina, te Andreja Plenkovića koji je pokrovitelj korupcije, koji je u zadnjih sedam godina promijenio 22 ministra. Imamo situaciju da se u roku od 24 sata, uhiti 12 navijača nakon utakmice u Osijeku zbog pjevanja nepoćudnih pjesama i završe u zatvoru nepravomoćnom presudom od mjesec dana, a s druge strana imate Franu Barbarića, istaknutog člana HDZ-a, koji je povezan s aferom “plin za cent”, koji je bespravno sagradio vilu na Hvaru i vjerojatno bespravno priključio struju na tu vilu i dan danas je na čelu HEP-a i dan danas se rade izvidi, koji već traju tri mjeseca. Jedini kandidat za premijera koji može ponuditi nešto bolje, kvalitetnije i pravednije će upravo biti kandidat Mosta i Hrvatskih suverenista, istaknuo je Pavliček.
Poručio je građanima da razmisle kada budu išli na glasovanje žive li danas bolje i kvalitetnije nego prije sedam ili četiri godine i mogu li si radnici ili umirovljenici sa svojom plaćom ili mirovinom priuštiti ono što su mogli prije sedam ili četiri godina?
– Odgovor je jednostavan – ne mogu. Razlog tome je upravo katastrofalna politika koju je vodio HDZ, gdje smo ušli u Eurozonu u doba najveće gospodarske krize, gdje smo mi jedini uz kolege iz Mosta bili protiv, jer smo govorili da će doći do neopravdanog dizanja cijena, što se i dogodilo. Meni je žao građana. Ljudi danas žive drastično loše i ne mogu spojiti kraj s krajem, istaknuo je.
Osvrnuo se i na inicijativu skupljanja potpisa za opoziv ministrice poljoprivrede Marije Vučković zbog afričke svinjske kuge.
– Imamo daleko preko 31 potpisa, možda i najviše od svih ostalih inicijativa. Ovdje se radi o opstanku ili nestanku hrvatskog sela, odnosno tradicijskog svinjogojstva. Nažalost, ministrica se nije snašla. Nakon ovoga ćemo imati uništeno tradicijsko svinjogojstvo u Slavoniji, Baranji, Srijemu i velikom dijelu Hrvatske, rekao je.
Nikola Mažar, HDZ odgovorio je Vidoviću koji je rekao da je kumulativni rast 0%.
– Službeni podaci govore da, konkretno za Republiku Hrvatsku, kumulativni gospodarski rast od prije pandemije 2019. do danas iznosi 13%. To je drugi najveći kumulativni gospodarski rast u EU. U konačnici vidjeli smo da i Svjetska banka je napravila nove izmjene na način da se sa 0,7, koliko je bilo predviđeno da gospodarski rast ove godine iznosi, povećava sada na 2,8, daleko iznad prosjeka EU koji će iznositi 0,6.
O afričkoj svinjskoj kugi
Osvrnuo se i na izjave Pavličeka, vezano za afričku svinjsku kugu.
– Žao mi je što neke političke stranke u nedostatku svog političkog programa žele profitirati na ljudskoj nesreći. Afrička svinjska kuga je trenutno u 25 zemalja. Ja ne znam vlada li HDZ u 25 zemalja? Ono što smo mogli čuti sa veterinarskog instituta je da je Afrička svinjska kuga treći najteži virus koji uopće postoji u veterini, da je smrtnost najniža 80%, i da jedini način da spriječimo širenje Afričke svinjske kuge je da poštujemo mjere. Ono što je činjenica, vlada Republike Hrvatske je do sada isplatila 2,2 milijuna eura. Danas je isplaćeno 1,1 milijuna eura pomoći i danas je Europska komisija odobrila Hrvatskoj 10 milijuna eura za indirektnu pomoć. Ono što je bitno, kao i svaka druga kriza, odgovoran pristup, iskren pristup na činjenicama, pomoći sada, ali i brinuti cijelo vrijeme. Svinjska kuga neće završiti za seljaka kada ona više ne bude. Bit će još godina dana kada se neće smjeti uzgajati svinje i tada će vlada Republike Hrvatske biti uz slavonskog seljaka, rekao je.
Datum izbora
Na pitanje kada će biti parlamentarni izbori, Mažar je rekao kako će biti u ustavnom roku.
– Hrvatska demokratska zajednica će predložiti predsjedniku Republike, koji će onda odrediti datum. Što se tiče nas, izbori mogu biti već i sutra, rekao je dodavši da je bitno da što više ljudi izađe na izbore.
– Vidimo da po svim anketama Hrvatska demokratska zajednica raste, da smo jedina stabilna politička stožerna opcija. Građani vrednuju i pozdravljaju politiku kontinuiteta, stabilnosti i sigurnosti. Vjerujem da ćemo u tom smjeru ići i nećemo imati problema sa našim koalicijskim potencijalom, rekao je Mažar.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!