Hrvatska
Ogorec: Mjera o nadzoru granice stiže prekasno, teroristi su već u Europi
Italija je prva uvela nadzor granice i reakcija vlade Slovenije je bila vraćanje nadzora s Hrvatskom i Mađarskom kao odgovor.
Vojko Volk, državni tajnik u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Slovenije, rekao kako je odluka Slovenije bila teška, ali neminovna.
– Slovenska je vlada još u ožujku razmatrala stanje u Europi, nakon što je Austrija osam godina produžavala nadzor Sloveniji. Mi s Austrijom nemamo Schengen već 8 godina i bio je dogovor, da ako Italija uvede isti nadzor koji radi Austrija, da Slovenija neće imati izbora nego da isto učini Hrvatskoj, rekao je.
Dodao je kako se povećao broj migracija, tokovi su se pojačali za 300 posto, no smatra kako je to bilo i za očekivati.
– Odlučili smo kako ćemo to s hrvatskom policijom, s hrvatskim prijateljima to održati i tako je i bilo, no sada je došlo do novog izazova. I Italija je svoj nadzor na granici podignula zbog terorizma, a u Austriji je bilo podignut stupanj na najviši stupanj. Podignula ga je i Slovenija, tako da je prijetnja terorizma ozbiljna i postoji te je ovaj put razlog za zatvaranje granica terorizam, naglasio je Volk.
Volk je istaknuo da će se pokušati što manje otežati život ljudima koji žive uz granicu, stoga što se žele targetirati oni koji rade ilegalne radnje na granici.
– Kontrola se uvodi 21.10. i trajat će 10 dana s mogućnošću produženja, naglasio je.
Dodao je kako je strah od terorizma osnovan, ali kako kaže, odgovorne države moraju raditi preventivno.
Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je kako razumiju refleksnu odluku Slovenije no smatra da su operativne mjere, koje je je Hrvatska policija primjenjivala u suradnji sa slovenskom policijom, pokrivale i taj segment.
– Ova odluka talijanske vlade pa posljedično i slovenske dovodi do toga da su oni objavili da će to biti 12 graničnih prijelaza za međunarodni promet, odnosno prijelaza na kojima će se dozvoljavati promet državljanima trećih zemalja i ostalih graničnih prijelaza koji će biti dozvoljeni državljanima EU. Na tih 12 graničnih prijelaza će slovenska policija biti stalno nazočna i na neki način profilirati one putnike za koje smatraju da su njima operativni.
Ante Letica, Institut za istraživanje hibridnih sukoba, kaže da se radi o normalnoj mjeri koja može služiti kao filter s jedne strane i s druge strane kao preventivna, odvraćajuća mjera.
– Međutim, ta mjera kao takva ne može i neće spriječiti ilegalne migracije, neće spriječiti ni terorizam. Ona će u jednom kumulativnom nizu dati jedan svoj doprinos tome, ali glavne mjere su u ovom području sigurnost obavještajnih službi i suradnja svih sastavnica domovinske odnosno nacionalne sigurnosti po tim pitanjima, kazao je Letica.
Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da odluka o posebnom nadzoru granice dolazi prekasno.
– Ova mjera neće imati nikakvov utjecaja na sprječavanje terorizma iz prostog razloga što su teroristi već odavno u Europi. Oni su u Europi odavno prije svega zbog toga što Europska unija i pojedine zapadne zemlje imaju pogrešan pristup prema ilegalnim migracijama. I to je u konačnici dovelo do toga da se sada jedan veliki dio problematičnih osoba, radikaliziranih ljudi nalazi u Europskoj uniji. Samo se čeka kada će se aktivirati, kada će krenuti u svoje terorističke aktivnosti, upozorio je Ogorec.
Na pitanje što stoji iza terorističkih napada na sjeveru Francuske i u Bruxellesu, Ogorec je rekao kako su to radikalizirani ljudi koji imaju određene zadaće.
– Radi ilegalnih migracija, veliki dio zapadne Europe je destabiliziran. Najbolji primjer je Švedska koja je bila primjer uljuđene zemlje s visokim standardom i potpunom sigurnošću. Sada tamo vojska pokušava napraviti red na ulicama, naglasio je Ogorec.
Eskalacija terorizma
Smatra kako su potrebne preventivne mjere kako bi se spriječile ozbiljnije eskalacije terorizma.
Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.
– Povećava se rizik od terorističkih akcija, ne smijemo biti naivni već budni i oprezni, naglasio je.
Strah nije dobar
Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.
– Ne smijemo pokazati strah jer on nije dobar. Teroristi su u jednom dijelu uspjeli jer strah nije dobar i ako se povedemo za time jer je teroristima jedan od ciljeva izazivanje panike i nesigurnosti, naglasio je.
Ničeno ističe kako je Hrvatska izuzetno uspješna u europskim razmjerima po otkrivanju krijumčarskih mreža.
– Mi smo ove godine uhvatili tisuću četrdeset i jednog krijumčara, što je 60 posto više nego prošle godine, istaknuo je.
Naglašava kako Hrvatska nije naivna i ona je spremna. Ona ne dočekuje nespremno bilo kakve nezakonite migracije, ali ni potencijalnu prijetnju terorizmom.
Ogorec napominje da kada dođe do kopnene invazije na pojas Gaze da će doći do ozbiljnih eskalacija sukoba.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole
PK JADERA NA SV. KRŠEVANU / Niz osobnih rekorda i normi za PH sa mitinga u Zadru
Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području
OD 24. STUDENOG: ZIMSKI PARK VIŠNJIK – Zimska čarolija za cijelu obitelj
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
(NE)RADNI DANI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i sutra…
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeDANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prijeZnanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!