Connect with us

Hrvatska

PODACI ĆE VAS ŠOKIRATI! / Evo koliko hrane Hrvati bace nakon blagdana…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prvo nakupujemo, a onda bacamo. Otkrivamo podatke koliko se hrane baci nakon blagdana.

Većina građana u blagdansko vrijeme tradicionalno uživa uz stolove koji su prepuni delicija. Iako je riječ o razdoblju u kojem naglašavamo zajedništvo i obitelj, hrana ne igra malu ulogu u toj cijeloj priči. No ipak dobar dio onog što se pripremilo nakon blagdana se pokvari ili završi u smeću. Dok jedni ne mare za bacanje, drugi gladuju.

Raskošan blagdanski stol i užitak koji nam je često prioritet za sobom donosi nuspojave, a to je – prenatrpani hladnjak. Recept na kraju uvijek isti – hrana se pokvari ili baci u smeće.

“Samo da ne fali” ili “neka se nađe”,  fraze su koje često vjerno slijedimo zanemarujući činjenicu da u stvarnosti pretjerujemo.

“Sigurno da je hrana simbol imanja, dobrobiti, materijalne sigurnosti i na taj način mi komuniciramo da smo nakon naporne godine, stresnih razdoblja zaslužili jedno obilje”, kaže nutricionist Nenad Bratković.

Svaki građanin Hrvatske godišnje baci 71 kilogram hrane

Mi nismo ni blizu osviješteni koliko treba određenih resursa. Sav put, energija da bi se ta hrana uopće uzgojila, a kamoli da dođe do stola, što se dogodilo s njom da smo blagoslavljeni tog puta i uzimamo puno toga zdravo za gotovo”, rekla je Marina Matijević iz inicijative “Ja Bolji Građanin”

U Hrvatskoj se godišnje baci oko 286 tisuća tona hrane, od čega bi se 129 i dalje moglo iskoristiti. Nutricionisti napominju da postoji način kako zadržati blagdanski duh bez neiskorištenih gomila ostataka hrane.

“To su jako velike brojke hrane koje se bacaju, više od trećine je svjetski prosjek, ali za blagdane možemo slobodno reći reći da je to 50 posto svega što se spremi za jesti, završi u smeću jer se ne pojede”, rekao je Branimir Dolibašić, nutricionist.

Svaki građanin Hrvatske godišnje baci 71 kilogram hrane. Najviše bacamo meso, voće, a zatim ostalo povrće i krumpir. I to zato što najčešće previše kupujemo i kuhamo.

“S druge strane, istraživanje pokazuje da mi neke namirnice bacamo jer gubimo interes za njima. Očito kupujemo preobilno, neracionalno i na taj način educirajući sebe, djecu, zajednicu, ne pridnosimo samo boljoj ekološkoj svjesti nego zahvalnosti prema resursima koje imamo”, rekao je Bratković.

Glavni razlog za bacanje hrane u 43 posto slučaja je taj što se hrana pokvari. Bacanjem hrane u smeće odlazi i novac koji smo na istu potrošili.

Dok jedni bacaju, drugi gladuju. U pučkoj kuhinji Dobri dom svakog se dana posijeli 1750 obroka, međutim, građani tamo ne mogu donirati svoje viškove.

“Zbog izuzetno visokih i čvrsto postavljenih javnozdravstvenih, sanitarnih, higijenskih protokola gdje nam namirnice građana, ugostiteljskih objekata ili udruga ne smiju uči u radni proces kako ne bi ugrozili zdravlje naših korisnika”, objašnjava Alen Župan, ravnatelj ustanove Dobri dom.

Ipak, uvijek ima onih kojima je hrana potrebno. U zagrebačkoj Heinzelovoj ulici već dva mjeseca završava dio upotrebljive hrane. U listopada se otvorila prva banka hrane namijenjena socijalno najugroženijima, a takvih je oko 700 u Zagrebu. Darivanjem hrane, osim što iskazujemo znak pažnje, darujemo i nešto oko čega smo se potrudili.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Inflacija u EU ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.

Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.

U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.

Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.

Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.

Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.

Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.

U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.

Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.

Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao

Objavljeno

-

Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.

Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.

“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.

Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.

“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.

Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima

Objavljeno

-

By

Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.

Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.

Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.

Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.

Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.

Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.

Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.

Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.

Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu