Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA Tradicionalni božićni koncert u katedrali sv. Stošije

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Tradicionalni Božićni koncert u katedrali sv. Stošije u Zadru, 20. godinu zaredom, održan je na blagdan sv. Ivana, 27. prosinca, u zadarskoj prvostolnici sv. Stošije.

Na koncertu je predstavljena bogata hrvatska baština božićnih pjesama. Mješoviti zbor Condura Croatica pod ravnanjem dirigenta mo Ive Nižića izveo je skladbe: Ave Maria (I. Zajc), Naš Grod, dječj glasovi Lovre Dušević i Luka Marnika, (I. Nižić), Stille Nacht (F. Gruber), Nevijska koleda (Neviđane, obr. J. Ćaleta), Zadarska koleda (I. Nižić), solo Maja Sinovčić i Doris Šandrić (I. Nižić). Klapa Dalmatika izvela je četiri pjesme u obradi Joška Ćalete: Oj mladosti plemenita (Lastovo), Oj Božiću (Slunj), Rodilo ti žito i šenica (Veli Iž) i Evo smo vam zdravo došli (Vinišće). Leonardo Rados uz gitaru izveo je Bijeli Božić (O. Dragojević) i Rođen je kralj (fra M. Karačić). Katedralni zbor sv. Stošije pod ravnanjem mo Žana Morovića i u orguljaškoj pratnji Dragana Pejića izveo je skladbe: Podignite vrata (C. W. Gluck), Laude iz kantate Blagoslov puka, solisti Zdenko Stipčević i Žan Morović (Ž. Morović), Adeste fideles, solo Đani Maršan (A. Wade), Jesus, bleibet meine Freude (J. S. Bach), Preveliku radost (obr. J. Ćaleta i Š. Marović, Murter), Tri kralja jahahu, solo Đani Maršan (Istra) i Kog’ ste vidjeli pastiri (F. Lederer).

U pozdravu na početku koncertne večeri, katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić rekao je da se zadarski izvođači po 20. put združuju pjesmom proslaviti Božje utjelovljenje. „Ovaj koncert je svjedočanstvo vjere, jer iz vjere je niknulo pregršt božićnih napjeva, popijevki i pjesama kojima naš narod i sav kršćanski svijet obiluje. Ovaj koncert je uzvraćanje pjesmom hvale Bogu, darovatelju svega, pa i dara glazbe. Na ovaj način čuvamo svoju tradiciju, svoj etnos i vjeru“, rekao je župnik Pinčić. Podsjetio je da je „Crkva od svog postanka u umjetnosti prepoznala sredstvo slavljenja, ali i katehizacije. Od Biblie pauperum na zidovima katedrala, preko kipova Pieta i Davida, preko velebne Bachove Muke po Mateju, Mozartovog Requiema i Haydnovog Stvaranja, do naših dana. Ulaganje u sakralnu umjetnost nije bačeni novac, jer rijetko što od čovjeka stvoreno, kao umjetnost, pisana, likovna ili glazbena, može čovjeku približiti Stvoritelja i čovjeka njegovom Izvoru. Bi li postojali Bach, Mozart i Haydn, da Crkva u njima nije prepoznala genij? Čuvajući i podržavajući umjetnost, osobito u današnjem vremenu, određujemo svoju pripadnost kršćanstvu. Postavljamo jasnu želju i odlučnost življenja vjekovnih kršćanskih zasada, ne niječući što smo i tko smo“, poručio je katedralni župnik Pinčić.

„U doba kada nam se nameću profani konzumeristički načini promišljanja, Crkva je prva pozvana kroz pravu i istinsku umjetnost koja se naslanja na Logos, vratiti nas na izvorište i pružiti kroz nju primjer i utjehu, iznova otkriti Ljepotu“, potaknuo je don Josip, poželjevši da se u toj božićnoj glazbi prepozna istinska umjetnost, jer je ta umjetnost nadahnuta Istinom.

Na koncertu je bio i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić koji se na kraju večeri obratio prisutnima. „Glazba nikog ne ostavlja ravnodušnim i ima moć doprijeti do svakog srca. Božić je veliki događaj koji dopire do svakog srca“, rekao je mons. Zgrablić. Zahvalio je izvođačima što su kroz tu glazbu posjetiteljima približili Božić te su omogućili da, nakon liturgijske proslave Božića ovih dana, tim izvedbama „Božić opet dodirne naše srce, da doživimo bogatstvo i ljepotu dara Božjeg pohođenja, blago milosti da se Gospodin trajno nastanio među nama ljudima; da se Božja ljubav porodila, da nam se ljubav daruje, a na nama je zadatak da se mijenjamo, da tu ljubav vidimo i prihvatimo“, potaknuo je mons. Zgrablić. Pohvalivši kako su izvođači tim glazbenim izvedbama uspjeli približiti božićnu ljubav, nadbiskup je svima poželio blagoslovljene božićne dane i Novu godinu.

Idejni i organizacijski pokretač toga božićnog koncerta u zadarskoj prvostolnici kojega svake godine posjeti brojna publika je mo Žan Morović, regens chori zadarske katedrale. Prije 20 godina, blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa prihvatio je prijedlog Morovića da Zadarska nadbiskupija u katedrali sv. Stošije nastavi s koncertnom božićnom tradicijom u gradu Zadru, jer je 2003. godine bilo prestalo održavanje gradskog božićnog koncerta kojeg je u zadarskoj crkvi sv. Frane do tada bio organizirao Koncertni ured Zadar.

Glazbena božićna tradicija u zadarskoj katedrali je održana, a brojna publika svake godine svojih pohodom izražava podršku i poštovanje toj pučkoj i sakralnoj proslavi Božića. Time svjedoče koliko Božić žele proslaviti sudjelujući u vrijednom repertoaru božićne hrvatske glazbene baštine, koja je raznovrsnošću i brojnošću svojih božićnih napjeva među najvećima, najvrjednijima i najbogatijima u svijetu. Božićni koncert poput toga u katedrali u službi je čuvanja te pučke hrvatske glazbene riznice i njenog prenošenja mlađim i budućim naraštajima, kako su je sadašnjim generacijama predali naši preci, vjerni božićnoj katoličkoj tradiciji i hrvatskom narodnom duhu.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu