Connect with us

Hrvatska

Plenković se pohvalio poreznom reformom: Građanima će rasti plaća

Objavljeno

-

Vlada je održala prvu redovitu sjednicu u novoj godini. Jedna od glavnih odluka prijedlog je o pokretanju pregovora o izmjenama kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama. 

Premijer Andrej Plenković na početku prve ovogodišnje sjednice Vlade rekao je kako su, unatoč kriznim okolnostima i teškoćama, spremni maksimalno raditi kako bi se podigao standard hrvatskih građana i da se očuva socijalna kohezija.

– Pritom ćemo i dalje raditi na jačanju našeg međunarodnog položaja, štititi nacionalne interesa, a to znači provoditi politiku modernog suverenizma koja je pokazala da nam je snažniji međunarodni položaj omogućio učinkovitije i brže ostvarivanje svih strateških prioriteta, rekao je premijer.

Osvrnuo se na nekoliko novih zakona koji su stupili na snagu 1. siječnja, među kojima je i paket poreznih izmjena koji uključuje devet novih zakona.

– Ključna poruka ovog paketa je da će svima rasti plaće, ne svima jednako, i naravno da podcrtavam aspekt jačanja fiskalne autonomije gradova i općina kojima smo dali raspon u pogledu poreza na dohodak, da i svojim odlukama, preuzimanje odgovornosti utječu na manje oporezivanje rada, a time i veće plaće. Neki su tu priliku itekako dobro na korist svojih sugrađana iskoristili, a građani će s vremenom postati svjesni razlika, rekao je Plenković.

Od 1. siječnja minimalna plaća povećana je na 840 eura bruto. 

– Kad smo krenuli 2016. godine ona je u bruto iznosu bila 414 eura, dakle povećali smo je za 103 posto. Na ovaj način dajemo potporu onima s najnižim plaćama i ovo je ozbiljno povećanje od 20 posto, rekao je.

Na snagu stupa i Zakon o inkluzivnom dodatku koji pojednostavljuje proces vještačenja, objedinjuje četiri naknade te značajno povećava naknade, a najviše onima koji imaju najveći stupanj invaliditeta.

Povećava se i nacionalna naknada za starije osobe koja će iznositi 150 eura.

Zakon o trgovini ulazi u svoju punu primjenu. Prelazi se na režim od 16 radnih nedjelja u cijeloj godini.

– Time posebno štitimo radnike u trgovini i dajemo mogućnost balansa u njihovom radnom, poslovnom i privatnom životu, rekao je.

Za održivost mirovinskog sustava, veće prinose mirovinskih fondova i veće mirovine, rekao je Plenković, izmijenjena su četiri zakona iz domene mirovinskog sustava.

Povećavaju se invalidnine za hrvatske ratne vojne invalide te je u potpunosti ukinuto smanjenje mirovina od 10 posto za hrvatske branitelje.

Zakonom o doplatku za djecu, rekao je premijer, udvostručen je broj obitelji i broj djece koja su korisnici doplatka za djecu.

– Dvije trećine djece obuhvaćeno je novim zakonom,  a time su povećani i iznosi. Osigurali smo dodatnih 90 milijuna eura za doplatak, sada je sve zajedno izdvajanje na razini 260 milijuna eura godišnje, rekao je Plenković.

Također, na snagu su stupile izmjene zakona koje omogućuju prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine.

Podignuta je minimalna studentska satnica koja sada iznosi 5.25 eura. 

Na snagu je stupio i Zakon o turizmu kojim se osigurava kvalitetniji okvir za održivost hrvatskog turizma. Na snagu je stupio na snagu i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, čiji je cilj bolje upravljanje državnom imovinom.

Stvoren je i novi zakonski okvir za plaće u državnoj i javnoj službi.

– Riječ je o povijesnoj reformi. Slijedi usvajanje dvije uredbe. Obje će stupiti na snagu početkom ožujka. Doći će do povećanja plaća u ožujku, koje će biti isplaćene u travnju, rekao je Plenković.

Obećao je da će Vlada nastaviti raditi na rastu BDP-a.

– Procjena je da će i u ovoj godini biti na razini 2.8 posto, ima nekih institucija koje smatraju da bi taj rast mogao biti i veći. Nastojat ćemo stvarati preduvjete za rast plaća, mirovina, socijalnih naknada, ulaganja, te realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata uz obnovu Zagreba i Banovine, rekao je Plenković.

– Nastojat ćemo kao Vlada učiniti daljnje korake da gradimo što pozitivnije društveno ozračje, društveni optimizam ključno je za demografsku revitalizaciju. Društvo koje je tolerantno, solidarno, uključivo, koje jača neovisnost institucija i daljnju borbu protiv korupcije, poručio je.

Osuda ruske agresije na Ukrajinu

Plenković je, među ostalim, osudio zračne napade Rusije na Ukrajinu, te kontinuirano kršenje međunarodnog humanitarnog prava od strane Rusije.

– Napadi na civilnu infrastrukturu dodatno osnažuju našu kontinuiranu potporu Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.

Rekao je kako je dosad utrošeno 2,2 milijarde eura za obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa. Ukupno je osigurano 3,3 milijarde eura.

– Ukupno je obnovljeno 11.147 zgrada i kuća, od čega 10.576 privatnih i 581 javna zgrada i infrastruktura. Trenutno je otvoreno 1431 gradilište.

Naglasio je kako je Vlada nastavila s politikom osiguranja priuštivih cijena energenata. 

– Došlo je do neznatnog povećanja cijena dizela i benzina, ali cijena goriva je i dalje bitno niža nego što bi bila da mjere nisu na snazi, rekao je premijer dodajući da su prisutne pretpostavke da daljnje smanjenje inflacije.

 U 2023. u turizmu i ugostiteljstvu fiskalizirano računa iznad 6 mlrd eura

U djelatnostima smještaja, pripremanja i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja u 2023. je fisaklizirano računa u vrijednosti od 6,05 milijardi eura i izdano 410 milijun računa, što je šest posto više nego u 2022., podaci su izneseni na sjednici Vlade u četvrtak.

Iznoseći te i druge podatke o ostvarenim rezultatima turizma i ugostiteljstva u 2023., premijer Andrej Plenković čestitao je cijelom turističkom sektoru, Ministarstvu turizma i sporta (MINTS) i svima koji su se trudili da “taj aspekt gospodarstva još jednom bude dobar i značajan” u godini kada je “Hrvatska među top 20 destinacija u svijetu”.

Naglasio je i fizičke rezultate turizma za 2023. s više od 20,6 milijuna dolazaka turista i 108 milijuna noćenja, što je za devet odnosno tri posto više nego u 2022., kao i samo za protekli prosinac u kojemu je Hrvatsku posjetilo 17 posto više turista, ostvarivši 10 posto više noćenja nego u prosincu 2022. Tome je pridonijela i Nova godina, za koju je u Hrvatskoj bilo 90 tisuća turista ili 12 posto više nego na isti datum godinu prije.

Posebno važnim ocijenio je i podatke Hrvatske narodne banke za treće tromjesečje 2023. u kojemu je ostvareno 9,12 milijardi eura prihoda od stranih turista, što je 7,7 posto ili 653,3 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2022.

Iz MINTS-a su iznijeli i podatke za devet mjeseci 2023. u kojima su prihodi od stranih turista iznosili gotovo 13 milijardi eura, što je porast od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., odnosno taj je prihod bio viši za 331 milijun eura.

Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo resorni ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedoga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoženije, naveo je ministar, ističu se potpore “horizontalne prirode”, što je i u skladu s praksom Europske unije.

To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. “Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora”, dodao je Primorac.

Kako stoji u obrazloženju odluke, smjernice se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu.

Također, navodi se, sukladno smjernicama davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje. To su sektorske državne potpore, za koje iznos i učestalost dodjele u razdoblju 2024. – 2026. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, napominje se.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Medvjed napao muškarca na Plitvicama: Završio u bolnici

Objavljeno

-

By

Pexels

U petak navečer na području Plitvičkih jezera dogodio napad medvjeda na čovjeka. Incident se dogodio oko 22:30.

Ravnateljica OB Gospić Sandra Ćubelić rekla je za Lika online kako je u bolnicu zaprimljen pacijent s ozljedama koje se tretiraju kao lakše tjelesne ozljede, a slučaj su potvrdili i iz Policijske uprave ličko-senjske.

Medvjed je na području Čuljić Krčevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera napao muškarca rođenog 1960. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

Objavljeno

-

By

Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu na 2022. blagi rast od 0,2 posto, dok je istovremeno ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6,2 posto, na 9,1 milijardu eura, pokazala je analiza Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Prema podacima iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina RH u 2023. godini”, koju EIZ izrađuje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vrijednost prodanih nekretnina od 9,1 milijardu eura predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja imaju stanovi, 39,2 posto. Slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 posto te obiteljske kuće s 18,4 posto.

Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove i apartmane, lani je najveći dio kupoprodaja otpao na poljoprivredna zemljišta, kojih je ostvareno 32.240, čime su činile 27,6 posto ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina.

Zatim slijede stanovi i apartmani s 25.932 kupoprodaja ili 22,2 posto ukupnog broja, pa građevinska zemljišta, s 23.728 transakcija, te obiteljske kuće, kojih je lani kupljeno odnosno prodano 14.285, navodi se u EIZ-ovoj publikaciji, već sedmoj po redu u kojoj se analizira hrvatsko tržište nekretnina.

Usporedbe radi, u 2022. je zabilježen međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 12,9 posto, a u 2021. godini rast na godišnjoj razini za 30 posto.

Zagreb prednjači prema broju ostvarenih transakcija

Očekivano, Grad Zagreb prednjači prema broju lani ostvarenih transakcija, njih 14.901, a slijede urbana središta u priobalju – Zadar s 2.326 kupoprodaja, Split s 2.313 i Rijeka s 1.478 kupoprodaja, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvajaju Osijek s 2.027 i Karlovac s 1.232 kupoprodaje.

Većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Koprivnice, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Zadra, Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Dubrovnika.

Zanimljivo je, primjećuju iz EIZ-a, da se u toj grupi, pored većih gradova, nalaze i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke, grada Solina u blizini Splita te grada Dugog Sela u blizini Zagreba.

“Naime, uslijed naglog rasta cijena nekretnina povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina”, pojašnjavaju.

Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.

Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju

Veliki utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi općina Bale u Istri, 4.264 eura, pa općina Punat na otoku Krku, 3.427 eura, zatim Omišalj s 3.149 eura, Rovinj s 3.120 eura i Malinska-Dubašnica s 3.017 eura.

Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po metru kvadratnom.

Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po četvornom metru od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 lokalne jedinice u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po metru kvadratnom.

Pored Zagreba i Samobora, koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 jedinica u ovom cjenovnom rasponu obuhvaća 31 priobalnu i osam otočnih jedinica.

Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova i apartmana po kvadratu zabilježene u Kostreni, 2.443 eura, Preku, 2.414 eura, Primoštenu, 2.412 eura te Podstrani, 2.401 euro, a najniže u općini Vrsi, 2.007 eura, te gradu Malom Lošinju, 2.010 eura. U 85 lokalnih jedinica medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po kvadratu, a i u ovom cjenovnom razredu većina jedinica, njih 54, smješteno je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje.

S druge strane, medijalne cijene stanova i apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po metru kvadratnom zabilježene su u 28 jedinica lokalne samouprave, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova i apartmana do 500 eura po kvadratu zabilježene su u svega pet jedinica – općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Deset jedinica s cijenom kvadrata građevinskog zemljišta za euro i manje

Obiteljske kuće znatno su skuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na kontinentalne, a s najvišim medijalnim cijenama izdvaja se Cres s 2.172 eura po kvadratu.

S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća do 200 eura po metru kvadratnom zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 165, od kojih je većina smještena u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.

S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split, s 286 eura po metru kvadratnom, te Fažana, s 247 eura. Druga krajnost, s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od euro po kvadratu i manje, su jedinice Čeminac, Draž, Donji Miholjac i Ernestinovo u Osječko-baranjskoj županiji, zatim Bednja, Donji Martijanec i Maruševec u Varaždinskoj, Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj, Selnica u Međimurskoj te Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a najviša medijalna cijena, od 38 eura po metru kvadratnom, zabilježena je također u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu slijedi Baška Voda, pa Solin i Seget, s po 28 eura po četvornom metru.

Ukupno 221 jedinica zabilježila je medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta od jednog do pet eura po kvadratnom metru, dok su u 174 jedinice medijalne cijene prodanih zemljišta iznosile manje od eura po kvadratu.

Naposljetku, najnižu medijalnu cijenu od 0,1 eura po kvadratnom metru zabilježilo je šest kontinentalnih jedinica: Đulovac, Davor, Stara Gradiška, Okučani, Preseka i Nova Kapela.

U Dubrovniku rekordna medijalna cijena kvadrata poslovnog prostora

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora zabilježene su u priobalnim jedinicama i oko Zagreba.

U Dubrovniku je tako u 2023. godini ostvarena rekordna medijalna cijena poslovnog prostora od 3.067 eura po kvadratu, dok su u Splitu i Zadru zabilježene medijalne cijene od 2.003 i 1.957 eura po četvornom metru.

U svega 26 lokalnih jedinica zabilježeno je deset ili više kupoprodaja poslovnih prostora, a riječ je isključivo o administrativnim županijskim centrima ili većim urbanim sredinama, napominje se u publikaciji.

Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana, očekivano, u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost “indeksa priuštivosti” veću od 30, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 jadranskih jedinica – Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar.

U Vukovaru najpriuštiviji stanovi

S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je “indeks priuštivosti” iznosio 2, te zatim u Strahonincu, Đurđevcu, Brdovcu, Vrbovskom, Čabru, Pakracu, Belom Manastiru, Bistri, Kninu, Đurđenovcu i Dardi.

Štoviše, među prve 82 najnepriuštivije lokalne jedinice nema naselja koje nije priobalno, a s vrijednošću indeksa 17,1 Grad Zagreb je na 86. mjestu, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 kvadratnih metara stana.

Kada je riječ o najmu, najviša medijalna mjesečna cijena najma stana/apartmana u eurima po metru kvadratnom lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, 10,1 euro, Splitu, 10 eura, te Dubrovniku, 9,7 eura, a najniža u Vinkovcima, 4,5 eura, navodi se u publikaciji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U vojarni u Požegi iznenada preminuo vojnik

Objavljeno

-

By

Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je sinoć preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je u subotu ujutro Ministarstvo obrane, prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.

Pripadnik Oružanih snaga, pozornik (1994.) preminuo je u vojarni “123. brigade HV”.

Nakon provedene obuke, pozornik je zajedno s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest. Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.

Sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pozornika izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu