Hrvatska
DUBAI, DOHA… / Ovo su nove zračne linije iz Zagreba: Karte od samo 40 eura po smjeru
Za samo 40 eura iz Zagreba odletjeti možete do Istanbula, a ponovno je otvorena i linija prema Ateni. FlyDubai, pak, najavio je da će svakoga dana spajati Dubai i Zagreb, a više će letova imati i Qatar Airways prema Dohi. Očekuje se i ponovno uspostavljanje direktnih letova do Seoula u Južnoj Koreji.
Večernji list je istražio na koje sve destinacije možete poletjeti iz Zagreba i u ovim tmurnim i hladnim zimskim mjesecima, a doznaju i za najave ljetnih letova pa u nastavku možda pronađete inspiraciju za godišnji odmor, city break i kvačicu na “to do” listi.
Vodenim pozdravom na stajanci Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) nedavno je dočekan bijelo-žuti zrakoplov, Airbus A320 kompanije Pegasus. Označilo je to početak prometovanja novog prijevoznika na liniji prema Istanbulu.
Okrugla je to pedeseta država u kojoj je ova niskotarifna kompanija iz Turske pokrenula letove. Linija je cjelogodišnja, a leti se dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom, dok je ono što će putnike najviše razveseliti niska cijena karte od samo 40 eura po smjeru.
Uz Pegasus, do velegrada na granici Europe i Azije leti i tamošnji nacionalni prijevoznik Turkish Airlines koji trenutačno obavlja čak 14 rotacija tjedno, što je najviše do sada, a također planira povećanje od još četiri leta na tjednoj bazi, pa pribrojimo li Pegasus, Zagrepčanima i gostima na raspolaganju će biti čak 20 tjednih letova do Turske.
U zimskim danima, nakon duge četiri godine pandemijske pauze, ponovno možete pobjeći na odmor južno jer je grčki nacionalni prijevoznik Aegean Airlines vratio zimske letove između Zagreba i Atene.
Veliku ekspanziju doživjela je pak Air Serbia koja i tijekom zime hrvatsku i srbijansku prijestolnicu povezuje čak 17 puta tjedno.
Novost je i da tijekom cijele godine sa zagrebačkog aerodroma možete letjeti za Mostar zrakoplovima nacionalnog prijevoznika.
Osim noviteta, tu su dakako i dobro poznate i etablirane linije prema najvećim europskim aerodromima koje prometuju cijele godine.
Croatia Airlines u Zagrebu ima najveći udio prometa u odnosu na druge zrakoplovne prijevoznike i planira nastavak cjelogodišnjih operacija na redovnim direktnim linijama povezujući Zagreb s najvećim čvorišnim zračnim lukama u Europi poput London Heathrowa, Charles de Gaulle u Parizu, Bruxellesa, Amsterdama, Frankfurta, Münchena, Kopenhagena i Beča.
Croatia Airlines izravno povezuje Zagreb s 5 domaćih i 12 međunarodnih destinacija koje, osim već spomenutih, još uključuju i Barcelonu, Dublin, Mostar, Sarajevo i Skopje. Uz to, Croatiji sredinom godine počinju stizati i novi Airbus A220 zrakoplovi. Uz ranije spomenute kompanije, tu su i najveći europski prijevoznici poput Lufthanse, KLM-a, Britisha i drugih.
“Nizozemski KLM će obnašati letove između Zagreba i Amsterdama s većim zrakoplovima, a Lufthansa planira linije za Frankfurt i München s planom potpunog oporavka broja frekvencija u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Španjolski nacionalni prijevoznik Iberia je najavio nastavak prometovanja između Zagreba i Madrida već od kraja ožujka s najavom povećanja kapaciteta”, ističu s aerodroma.
Međutim, ono što je većini putnika najprimamljivije jesu karte čije cijene kreću već od 20, 30 eura, a nudi ih najveći europski niskotarifni prijevoznik (LCC) – Ryanair. U ljetnom redu letenja spremaju se odlične novosti jer će irski LCC bazirati četvrti zrakoplov, što znači da će tijekom 2024. Zagreb povezati s čak 31 destinacijom obnašajući pritom 105 letova tjedno. Iz metropole se tako za sitan novac može potegnuti i do egzotičnih destinacija.
“Irska zrakoplovna tvrtka je tijekom zimske sezone nastavila ponudu mreže letova na ukupno 20 linija, a zanimljivost za domaće putnike je novo dodana destinacija Lanzarote na Tenerifskom otočju, što nadopunjuje dosad najbogatiju ponudu letova do popularnih odmorišnih destinacija poput Malte, španjolske Malage i grčkog Paphosa”, kazali su u zračnoj luci.
Ryanair se pohvalio i otvaranjem pet novih linija koje kreću od travnja, a dva puta tjedno Boeing 737 ove kompanije letjet će za Alicante, Gironu i Palmu de Mallorcu u Španjolskoj, Marseilles u Francuskoj i Pisu u Italiji.
Povećanje je najavio i FlyDubai koji će svakoga dana spajati Dubai i Zagreb, a tri tjedna leta više u odnosu na dosadašnjih 10 imat će i Qatar Airways prema Dohi. Osim europskih, tzv. short-haul letova, u rasporedu su i long-haul letovi, odnosno interkontinentalni.
“Kanadski prijevoznik Air Transat najavio je raniji početak operacija i dodatnu rotaciju na tjednoj bazi u odnosu na 2023. godinu. Zagreb i Toronto bit će povezani izravnom linijom od početka svibnja do početka listopada ove godine, a u samoj špici sezone linija će prometovati 4 puta tjedno”, navode iz Međunarodne zračne luke.
Prema neslužbenim informacijama i pisanju dijela specijaliziranih portala za avijaciju, uskoro se vraća još jedna pretpandemijska hit-linija. Uspostavljaju se direktni letovi do Seoula u Južnoj Koreji. Prije pandemije obnašao ih je Korean Air, a sada će na to mjesto vrlo vjerojatno uskočiti niskotarifni T’Way kojemu će to biti prva destinacija u Europi, a za ljetni red letenja ove godine bi trebalo biti dostupno više od 40 tisuća sjedala na tri tjedna leta zrakoplovom tipa Airbus A330-300.
Što se tiče long-haula, u odnosu na razdoblje prije COVID-a, preostalo je još vratiti United Airlines s direktnim letom do New Yorka. Linija itekako ima potencijala za realizaciju jer su, prema podacima Turističke zajednice Grada Zagreba, gosti iz SAD-a bili drugi po broju dolazaka. Naime, stiglo je njih 150 tisuća. Uz to, ranije je za Zagreb letio i Emirates.
Uz krugova upućenih u zbivanja u avijaciji stižu optimistične najave. Očekuje se da će 2024. biti prva godina istinskog oporavka zračnog prometa nakon COVID-a, a samim time i većih kapaciteta i te povratka zbog pandemije ukinutih linija, a što bi u zagrebačkom slučaju ponajprije mogle biti direktne veze s Pragom i Berlinom, a tu je potom i niz drugih gradova kao što su Bukurešt, Priština, Tirana, Helsinki, Lisabon i drugi.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega