Hrvatska
U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja
U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.
Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62.712.
Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.
Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.
No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
Brakovi svijetla točka vitalne statistike
Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.
Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.
Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.
Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7,2 posto manje nego godinu ranije pri čemu je svako četvrto rođeno izvan braka.
Znatan pad živorođene djece pokazuje i usporedba podataka s ranijim godinama jer je u 2022. živorođeno gotovo deset tisuća djece manje nego u 2000.
Brojka živorođenih u 2005. pala je na 42.492, a nakon porasta na 43.361 rođenih u 2010., pala je značajno u 2015. na 37.503 te dodatno u 2020. na 35.845.
U 2022. živorođenoe djece je 7,2 posto ili 2625 manje nego u prethodnoj godini pri čemu je stopa nataliteta iznosila 8,8 živorođenih na 1000 stanovnika.
Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je tek 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovništva.
Stopa fertiliteta, mjerena brojem živorođene djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina u Hrvatskoj je ispod zamjenske razine od dvoje djece još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća.
– Razlog tome leži u nepovoljnoj dobnoj strukturi te iseljavanju iz Hrvatske mlađe populacije, što posljedično dovodi do manjeg broja rođene djece, kaže načelnica Rogić-Hadžalić.
Kao i u ranijim godinama, i u 2022. najviše je bilo prvorođene djece, odnosno 44,9 posto, drugorođene 34,2 posto, trećerođene 13 posto te četvrtorođene i višerođene 6,8 posto te u usporedbi s podacima iz 2000. nema znatnijih razlika izuzev četverorođene i višerođene djece.
Devedeset posto rodilja u 2022. bile su zaposlene žene
U 2022. godini izvan braka rođeno je 8405 živorođene djece, odnosno 24,8 posto od ukupno živorođene djece dok je primjerice u 2000. izvan braka bilo rođeno 9 posto djece.
Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina – 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. 25,6 dok je u 2022. iznosila 29,5 godina.
Podaci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile u 2022. zaposleno ili su aktivno tražile posao, a gotovo polovica njih ima završenu višu ili visoku školu.
U 2022., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,3 posto muškaraca i 43,8 posto žena) i novotvorina (27,0 posto muškaraca i 19,7 posto žena).
U istoj godini umrlo je 139 dojenčadi, od čega njih 25,9 posto u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad.
Stopa umrle dojenčadi iznosila je 41,1 umrlih na 1000 živorođenih u 1968., 13,1 u 1988., 7,4 u 2000. godini te 4,1 u 2022.
Stopa prirodnog prirasta koja pokazuje razliku broja živorođene djece i broja umrlih osoba u 2022. bila je negativna i iznosila je -6 dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 59,5.
Građanski brak sklopilo 49,4 posto parova, vjerski 50,6 posto
U 2022. su sklopljena 18.074 braka, što je za 0,7 posto manje nego u 2021. Stopa nupcijaliteta pokazuje da su na 1000 stanovnika sklopljena 4,7 braka.
Od ukupno sklopljenih brakova prvi brak sklopilo je 87,8 posto nevjesta i 87,7 posto ženika.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu.
Tako je u 2000. nevjesta prvi brak sklapala s prosječno 25,3 godine, a ženik s 28,6 godina, dok je u 2022. prosječna starost nevjeste iznosila 29,3 godina, a ženika 31,7 godina.
Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2022. građanski brak sklopilo je 49,4 posto parova (8929 parova), a vjerski 50,6 posto (9145 parova).
U 2022. bilo je 4808 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 266 na 1000 sklopljenih brakova.
Razvedeni brakovi prosječno su trajali 15,3 godine dok je primjerice 2000. godine bilo 13,5 godina.
U 43,2 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 29,3 posto bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 27,5 posto razvedenih brakova bilo je dvoje ili više uzdržavane djece.
Najviše uzdržavane djece iz braka okončanog razvodom povjereno je ženi ( 81,9 posto), mužu je povjereno 12 posto, mužu i ženi 5,8 posto, a drugim osobama i ustanovama 0,3 posto djece.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech5 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet5 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci