Connect with us

Hrvatska

Ogroman manjak radnika u trgovini: “Bez umirovljenika, studenata i stranaca ne bi funkcioniralo”

Objavljeno

-

Kada su 1. srpnja prošle godine na snagu stupile izmjene i dopuna Zakona o trgovini s kojima je uvedena zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima uz izuzetak 16 nedjelja u godini koje trgovac može samostalno odrediti kao radne, nagađalo se, a iz krugova poslodavaca čak i upozoravalo da bi to moglo rezultirati otpuštanjima radnika.

Pokazalo se, međutim, da su takve tvrdnje bile pretjerane. Nedavno je u nekim medijima objavljeno da u Hrvatskoj nedostaje oko 10 tisuća radnika u sektoru trgovine (ne samo prodavačica ili blagajnica, nego i vozača, skladištara, mesara…), a s portala Moj posao početkom godine se priopćili da je lani objavljeno više od 20.000 oglasa za poslove u djelatnosti trgovine.

Da je uistinu tako vidi se i na vratima mnogih trgovina, osobito manjih, na kojima stoje obavijesti “tražimo djelatnike”, “zapošljavamo” i slične.

Popodne nema tko rezati salamu i sir

Vidi se to ovih dana, primjerice, i u prodavaonici Konzuma u Importanne centru na Trgu Ante Starčevića, gotovo u samom središtu Zagreba, gdje na pultu sa suhomesnatim proizvodima i sirevima stoji obavijest da je taj dio trgovine u popodnevnoj smjeni zatvoren jer “nema tko raditi”.

“Znam da nedostaje jako puno radnika, a je li to baš 10 tisuća – ne znam. Znam i da tamo gdje mi imamo članove, a to su mahom veliki trgovački sustavi, zaista nedostaje velik broj radnika. Također znam da svi poslodavci u trgovini trebaju radnike. Čak sam nedavno na autocesti vidjela kamion s velikom reklamom jedne trgovine ‘Pridružite se našem timu’ i brojem telefona”, kazala nam je Zlatica Štulić, predsjednica Sinikata trgovine Hrvatske (STH).

U trgovinama radi oko 5000 umirovljenika…

Radnike su, kaže, neki poslodavci počeli nagrađivati ako dovedu novog radnika pa im daju i po 100, 200 eura ako ovi ostanu najmanje šest mjeseci. Domišljaju se raznim načinima privlačenja, što se ne tako davno činilo nezamislivim.

Manjak radnika trgovci namiruju i zapošljavanjem umirovljenika kojima Zakon o radu dozvoljava da rade pola radnog vremena. U Hrvatskoj tu mogućnost koristi tridesetak tisuća umirovljenika, a od tog broja najviše ih je upravo u trgovini. Štulić kaže – oko pet tisuća.

“Sektor trgovine funkcionira. Uz umirovljenike kontinuirano rade i studenti, agencijski radnici, stranci…”, dodaje čelnica STH-a.

… i oko 5000 stranih radnika

Ministarstvo unutarnjih poslova prošle je godine izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad stranih državljana u Hrvatskoj. Većina ih radi u graditeljstvu te turizmu i ugostiteljstvu, a u sektoru trgovine, prema podcima MUP-a, radi njih 5126.

“Strani radnici u trgovini još uvijek su većinom iz susjednih zemalja – BiH, Srbije, Crne Gore, a sve ih je više i iz trećih, dalekih zemalja, koji uglavnom rade u skladištima, prijevozu, u tim logističkim dijelovima, a sve češće i u maloprodaji”, kaže.

Zbog nedostatka radnika neki poslodavci u trgovini morali su, kaže Štulić, posegnuti za mjerama poput skraćenog radnog tjedna ili ukidanja druge smjene.

“Doista je izazovno”, napominje.

Ne evidentiraju prekovremene sate

Logičan je zaključak da manjak radnika u trgovinama znači više posla za one koji rade? Jer očito je da kupaca (još) ne manjka.

“Naravno da ima prekovremenog rada, koji mora biti usklađen sa zakonom. Važno je reći da se radno vrijeme trgovine i radno vrijeme radnika ne poklapa u cijelosti, posebno u trgovinama gdje je potrebno obaviti i pripremu – ispeći peciva, iznijeti meso, salame. U tom dijelu radnici dolaze ranije nego što se trgovine otvaraju. U trgovinama koje funkcioniraju kako treba, raniji dolasci se moraju evidentirati kao radno vrijeme. No, mnogi radnici nam govore da dolaze ranije na posao, a da im se to ne evidentira. Ili ako se evidentira, ne stavlja im se u onu tzv. šihtericu kako bi te prekovremene sate mogli iskoristiti kao slobodne dane”, objašnjava Štulić.

“Nedopustivo je da danas netko radi za badava”

Ukratko kaže, sve što je poslodavac naložio radniku da radi duže od njegovog radnog vremena, a da nije posao u preraspodjeli ili u nejednakom rasporedu radnog vremena, mora radnicima biti plaćeno kao prekovremeni rad.

“Nedopustivo je da danas netko nekome radi za badava”, poručuje.

Vremena su se donekle promijenila pa stjecajem loše okolnosti što je u trgovini velik manjak radnika, dobra je okolnost za radnika što lakše može poslodavca koji ga zakida na plaći ili prekovremenim satima, zamijeniti boljim.

“Stariji radnici, s više godina radnog staža, koji su već dugo kod jednog poslodavca, teže će se odlučiti na takvo što. Mlađi su puno mobilniji i brže reagiraju na nepravde i idu dalje. Trgovina je inače djelatnost u kojoj se ljudi često zapošljavaju dok, kako kažu, ne nađu nešto bolje”, kaže čelnica STH.

Jedan radnik sada radi posao za više njih

Sve u svemu, situacija se ipak doima boljom nego ranije.

“Radnicima je bolje, analize pokazuju da prometi u trgovinama rastu, nema otpuštanja, nema ni odlazaka naših građana u kupovinu u inozemstvo. Čak kažu da sada k nama dolaze iz Mađarske, Srbije i BiH. Problem je što zbog manjka ljudi radnik sada radi posao koji je ranije radilo više njih u istom radnom vremenu. No, neradna nedjelja i blagdani, kao i petodnevni radni tjedan mogu pridonijeti tomu da se više ljudi želi zaposliti. Naravno, uz povećanje plaća”, zaključila je Štulić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Medvjed napao muškarca na Plitvicama: Završio u bolnici

Objavljeno

-

By

Pexels

U petak navečer na području Plitvičkih jezera dogodio napad medvjeda na čovjeka. Incident se dogodio oko 22:30.

Ravnateljica OB Gospić Sandra Ćubelić rekla je za Lika online kako je u bolnicu zaprimljen pacijent s ozljedama koje se tretiraju kao lakše tjelesne ozljede, a slučaj su potvrdili i iz Policijske uprave ličko-senjske.

Medvjed je na području Čuljić Krčevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera napao muškarca rođenog 1960. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

Objavljeno

-

By

Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu na 2022. blagi rast od 0,2 posto, dok je istovremeno ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6,2 posto, na 9,1 milijardu eura, pokazala je analiza Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Prema podacima iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina RH u 2023. godini”, koju EIZ izrađuje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vrijednost prodanih nekretnina od 9,1 milijardu eura predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja imaju stanovi, 39,2 posto. Slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 posto te obiteljske kuće s 18,4 posto.

Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove i apartmane, lani je najveći dio kupoprodaja otpao na poljoprivredna zemljišta, kojih je ostvareno 32.240, čime su činile 27,6 posto ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina.

Zatim slijede stanovi i apartmani s 25.932 kupoprodaja ili 22,2 posto ukupnog broja, pa građevinska zemljišta, s 23.728 transakcija, te obiteljske kuće, kojih je lani kupljeno odnosno prodano 14.285, navodi se u EIZ-ovoj publikaciji, već sedmoj po redu u kojoj se analizira hrvatsko tržište nekretnina.

Usporedbe radi, u 2022. je zabilježen međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 12,9 posto, a u 2021. godini rast na godišnjoj razini za 30 posto.

Zagreb prednjači prema broju ostvarenih transakcija

Očekivano, Grad Zagreb prednjači prema broju lani ostvarenih transakcija, njih 14.901, a slijede urbana središta u priobalju – Zadar s 2.326 kupoprodaja, Split s 2.313 i Rijeka s 1.478 kupoprodaja, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvajaju Osijek s 2.027 i Karlovac s 1.232 kupoprodaje.

Većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Koprivnice, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Zadra, Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Dubrovnika.

Zanimljivo je, primjećuju iz EIZ-a, da se u toj grupi, pored većih gradova, nalaze i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke, grada Solina u blizini Splita te grada Dugog Sela u blizini Zagreba.

“Naime, uslijed naglog rasta cijena nekretnina povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina”, pojašnjavaju.

Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.

Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju

Veliki utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi općina Bale u Istri, 4.264 eura, pa općina Punat na otoku Krku, 3.427 eura, zatim Omišalj s 3.149 eura, Rovinj s 3.120 eura i Malinska-Dubašnica s 3.017 eura.

Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po metru kvadratnom.

Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po četvornom metru od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 lokalne jedinice u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po metru kvadratnom.

Pored Zagreba i Samobora, koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 jedinica u ovom cjenovnom rasponu obuhvaća 31 priobalnu i osam otočnih jedinica.

Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova i apartmana po kvadratu zabilježene u Kostreni, 2.443 eura, Preku, 2.414 eura, Primoštenu, 2.412 eura te Podstrani, 2.401 euro, a najniže u općini Vrsi, 2.007 eura, te gradu Malom Lošinju, 2.010 eura. U 85 lokalnih jedinica medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po kvadratu, a i u ovom cjenovnom razredu većina jedinica, njih 54, smješteno je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje.

S druge strane, medijalne cijene stanova i apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po metru kvadratnom zabilježene su u 28 jedinica lokalne samouprave, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova i apartmana do 500 eura po kvadratu zabilježene su u svega pet jedinica – općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Deset jedinica s cijenom kvadrata građevinskog zemljišta za euro i manje

Obiteljske kuće znatno su skuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na kontinentalne, a s najvišim medijalnim cijenama izdvaja se Cres s 2.172 eura po kvadratu.

S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća do 200 eura po metru kvadratnom zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 165, od kojih je većina smještena u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.

S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split, s 286 eura po metru kvadratnom, te Fažana, s 247 eura. Druga krajnost, s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od euro po kvadratu i manje, su jedinice Čeminac, Draž, Donji Miholjac i Ernestinovo u Osječko-baranjskoj županiji, zatim Bednja, Donji Martijanec i Maruševec u Varaždinskoj, Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj, Selnica u Međimurskoj te Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a najviša medijalna cijena, od 38 eura po metru kvadratnom, zabilježena je također u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu slijedi Baška Voda, pa Solin i Seget, s po 28 eura po četvornom metru.

Ukupno 221 jedinica zabilježila je medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta od jednog do pet eura po kvadratnom metru, dok su u 174 jedinice medijalne cijene prodanih zemljišta iznosile manje od eura po kvadratu.

Naposljetku, najnižu medijalnu cijenu od 0,1 eura po kvadratnom metru zabilježilo je šest kontinentalnih jedinica: Đulovac, Davor, Stara Gradiška, Okučani, Preseka i Nova Kapela.

U Dubrovniku rekordna medijalna cijena kvadrata poslovnog prostora

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora zabilježene su u priobalnim jedinicama i oko Zagreba.

U Dubrovniku je tako u 2023. godini ostvarena rekordna medijalna cijena poslovnog prostora od 3.067 eura po kvadratu, dok su u Splitu i Zadru zabilježene medijalne cijene od 2.003 i 1.957 eura po četvornom metru.

U svega 26 lokalnih jedinica zabilježeno je deset ili više kupoprodaja poslovnih prostora, a riječ je isključivo o administrativnim županijskim centrima ili većim urbanim sredinama, napominje se u publikaciji.

Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana, očekivano, u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost “indeksa priuštivosti” veću od 30, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 jadranskih jedinica – Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar.

U Vukovaru najpriuštiviji stanovi

S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je “indeks priuštivosti” iznosio 2, te zatim u Strahonincu, Đurđevcu, Brdovcu, Vrbovskom, Čabru, Pakracu, Belom Manastiru, Bistri, Kninu, Đurđenovcu i Dardi.

Štoviše, među prve 82 najnepriuštivije lokalne jedinice nema naselja koje nije priobalno, a s vrijednošću indeksa 17,1 Grad Zagreb je na 86. mjestu, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 kvadratnih metara stana.

Kada je riječ o najmu, najviša medijalna mjesečna cijena najma stana/apartmana u eurima po metru kvadratnom lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, 10,1 euro, Splitu, 10 eura, te Dubrovniku, 9,7 eura, a najniža u Vinkovcima, 4,5 eura, navodi se u publikaciji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U vojarni u Požegi iznenada preminuo vojnik

Objavljeno

-

By

Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je sinoć preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je u subotu ujutro Ministarstvo obrane, prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.

Pripadnik Oružanih snaga, pozornik (1994.) preminuo je u vojarni “123. brigade HV”.

Nakon provedene obuke, pozornik je zajedno s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest. Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.

Sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pozornika izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu