Hrvatska
NOVA PRAVILA O KRATKOROČNOM NAJMU? / Povećavaju se nameti za iznajmljivače?

S kratkoročnim najmom javljaju se i negativni učinci na život lokalnog stanovništva, povećavaju se cijene najma, ali utječu i na nedostatak dostupnih stambenih prostora u popularnim turističkim odredištima, pa je u akciju krenula i Europska unija.
Kratkoročni najam eksplodirao je u Parizu, u kojem ga je 2022. koristilo čak 13,5 milijuna gostiju, dok ih je gotovo upola manje, 8,5 milijuna, bilo u Barceloni i Lisabonu, a u stopu ih slijedi Rim s osam milijuna gostiju, prenosi tportal.
Zbog sve većeg broja kratkoročnih najmova pojedini gradovi i regije uvode lokalna pravila za ograničavanje pristupa takvim uslugama. Suočena je s tim i jadranska Hrvatska, vodeća na popisu 20 najpopularnijih europskih regija prema podacima Eurostata u 2022.
Eurozastupnici su ovaj tjedan na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu podržali uredbu kojom će se uskladiti zahtjevi o načinu prikupljanja i dijeljenju podataka vezanih uz kratkoročni najam. Pravila imaju cilj otkriti stvarni učinak usluga kratkoročnog najma i omogućiti lokalnim vlastima da kao odgovor razviju odgovarajuće politike.
Prije stupanja na snagu nove uredbe Europskog parlamenta o kratkoročnom najmu, treba ga potvrditi i Vijeće, a nakon toga države članice EU-a imaju 24 mjeseca za njegovu provedbu.
Nove mjere uključuju registraciju domaćina na internetu za kratkoročni najam nekretnina u zemljama EU-a kojima je to potrebno, a nakon toga domaćin dobiva registracijski broj koji će mu omogućiti iznajmljivanje nekretnine. Olakšat će se time njihova identifikacija, ali i provjera informacija o njima kod nadležnih tijela.
S druge strane, domaćinima se osigurava veća sigurnost za korisnike jer će nadležna tijela ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi izreći i novčane kazne platformama. Tako će države članice EU-a uspostaviti ‘jedinstvenu digitalnu ulaznu točku’ za pomoć lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti iznajmljivanja i poboljšanju turizma, a za male platforme, koje u prosjeku imaju do 4250 oglasa, primjenjivat će se jednostavniji sustav za razmjenu podataka.
“mamo situaciju da veći dio godine ti stanovi zjape prazni, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu naći stan za dugoročno iznajmljivanje. Kapital pobjeđuje demografiju jer je isplativije iznajmljivati kratkoročno. To je u redu ako je takvo iznajmljivanje pravi obiteljski smještaj, ali ako je netko napravio zgradu sa stanovima, a onda ih sve prenamijenio u apartmane, onda se tu trebamo drugačije postaviti i za takvu apartmanizaciju naplaćivati veće namete”, izjavio je za tportal gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i ističe da je na području Dubrovnika u ovom trenutku 48.000 kreveta, od čega je samo 12.000 u hotelskom smještaju, a sve ostalo pripada u različite kategorije privatnog.
Slična situacija je i u Zadru. On se, prema podacima Eurostata, našao na popisu europskih gradova 2022. s najvećim udjelom turista u kratkoročnom najmu.
Dakle, promjene stižu, a možda ćemo ih vidjeti već tijekom nadolazeće turističke sezone.
Hrvatska
Sindikati u prosvjeti pripremaju štrajk: “Potraje li, najvjerojatnije će biti produljenja nastavne godine”

Nakon što je prošloga tjedna propalo mirenje triju obrazovnih sindikata i Vlade, sindikati su počeli pripremati štrajk.
Za danas su najavljeni izvanredni sastanci u sindikalnim podružnicama kako bi se dodatno mobiliziralo članstvo, a bit će pročitan i proglas. U njemu su, među ostalim, pobrojeni i razlozi za štrajk – od povećanja osnovice, korekcije koeficijenata i uvođenja sektorskog dodatka do odustanka od ocjenjivanja zaposlenika i odgode početka modularne nastave. Od tih pet zahtjeva, sindikati traže da se ispune barem tri.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je HRT-u kako mirenje nije dalo rezultate te da definitivno idu u prvi štrajk.
“Spremni smo i za neka iznenadna rješenja u pogledu dogovora, ali spremni smo i za pritisak i štrajk. Spremni smo da ova akcija bude dugotrajna, ali nastojat ćemo da ide progresivno. Mogu sigurno reći da će akcija početi između 17. i 21. ožujka, potvrdio je Stipić.
Rekao je kako ne može ni potvrditi ni opovrgnuti da će štrajk biti jednodnevni.
“Mi ćemo kao legalisti 48 sati prije početka štrajka o tome obavijestiti Vladu RH. Ova tri sindikata djeluju u više od tisuću ustanova u RH, oni će predati najavu u kojoj će se točno vidjeti kad štrajk počinje i koliko traje”, izjavio je Stipić.
Naglasio je kako nitko ne priželjkuje dugotrajni štrajk.
“Spremni smo da on potraje, ako treba, i do kraja školske godine, bili bismo sretni kad bi se zaustavio u prvom tjednu, a čak najsretniji kada do njega ne bi ni došlo”, rekao je Stipić.
Sindikati su u procesu pregovora iznijeli pet zahtjeva – tražili su rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne “riješi pitanje” koeficijenata. Također traže odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana i izuzimanje nastavnika od obveze ocjenjivanja učenika.
“Neki su tu da bi štrajk bio zakonit, mi ne možemo organizirati zakonit štrajk da ne spomenemo osnovicu jer nijedan od obrazovanih sindikata nije potpisao dodatak I. Neću reći da ona nije bitna. Kroz druga dva materijalna zahtjeva nudimo mogućnost dogovora. Svjesni da je proces izmjene koeficijenata složen, mi smo ponudili privremeno rješenje”, objasnio je Stipić.
Otkrio je kako je u procesu mirenja bilo naznaka s druge strane da su spremni izaći u susret sindikatima u pogledu nematerijalnih zahtjeva, ali to je išlo u paketu s tim da moraju potpisati dodatak I. temeljnom kolektivnom ugovoru.
“Istina je da su plaće rasle, oko toga nema spora, ali istina je i ta da su plaće u obrazovanju rasle manje nego drugdje. Svim državnim tajnicama plaća je porasla više nego što učitelj zarađuje mjesečno. Neka objasni kako je moguće da srednjoškolski nastavnik s istim programom u jednoj policijskoj školi ima koeficijent 1,30, a u svakoj drugoj ima 2,01. Ja znam objašnjenje, tko je jamio, taj je jamio. Mi smo u ovu priču ušli da će plaće biti pravedne. Premijer i ministri obećavali su nešto drugo, a jedna neprava zamijenjena je drugom nepravdom”, kaže Stipić.
Naglasio je kako je nezadovoljstvo u školama veliko.
“Nitko neće kad je zadovoljna doći na prosvjed, neće imenom i prezimenom potpisati peticiju ni štrajkati. Nezadovoljstvo je to koje mobilizira ljude. Kako objasniti da imate spremačicu i spremačicu 2? Nepravda je pogonsko gorivo ovog nezadovoljstva. Koeficijenti nisu rezultat preciznih kriterija. Oni su rezultat toga koji je ministar bio uspješniji u zalaganju za svoj resor. Gospodin Fuchs nije bio nimalo uspješan. To je strašno, a još je strašnije kad se to pokušava braniti”, poručio je sindikalist.
Hrvatska
ZIMA JOŠ NIJE REKLA SVOJE / Prijete obilna kiša i poplave, evo kad su mogući zahladnjenje i snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Pretežno oblačno je diljem Hrvatske, kiša pada u većini predjela unutrašnjosti i u Dalmaciji.
Nestabilno će biti i u nastavku utorka, s kišom i pljuskovima, pri čemu duž Jadrana lokalno može biti izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, i to najizglednije u Dalmaciji, gdje je na snazi upozorenje na nevrijeme putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. Lokalno su moguća poplavljivanja. Poslijepodne će oborina prestati i djelomično će se razvedriti.
Srijeda će biti nestabilna, prijepodne će oborine biti većinom duž Jadrana i uz Jadran, kasnije poslijepodne će se oborina intenzivirati i osobito prema večeri bit će je diljem Hrvatske. Uz južinu i dalje neobično toplo za ovo doba godine.
Tijekom četvrtka će oborina biti češća duž Jadrana i uz Jadran.
Petak donosi novo jače pogoršanje diljem zemlje, s kišom i pljuskovima s grmljavinom.
Nestabilno će se nastaviti i za vikend. Temperature će osjetnije pasti u drugom dijelu vikenda, stoga na prijelazu sa subote na nedjelju i tijekom nedjelje može biti i snijega u višem gorju.

Hrvatska
Javni poziv osnovnim i srednjim školama za sudjelovanjem na izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!”

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva petu godinu za redom organizira izložbu učeničkih radova pod nazivom „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!” te je objavljen Javni poziv osnovnim i srednjim školama za sudjelovanjem u izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!”.
Izložba učeničkih radova na temu otpada od hrane organizira se u povodu obilježavanja Svjetskog dana osviještenosti o otpadu od hrane s ciljem podizanja svijesti javnosti o problematici otpada od hrane, a održat će se 29. rujna 2025. godine u ulaznom prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u trajanju od 10:00 do 20:00 sati. Izložba je besplatna za sve posjetitelje.
Izložba „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!” sastoji se od sedam tematskih sekcija koje zajedno čine cjelinu. Učenici osnovnih i srednjih škola kroz praktične i kreativne radove podižu svijest o bacanju hrane i daju jednostavne savjete kako smanjiti otpad kod kuće, u školi, restoranu i prilikom kupovine.
Ovim putem pozivamo sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj da se prijave na Javni poziv i sudjeluju kao izlagači na izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!” te budu aktivni sudionici aktivnosti koja doprinosi ostvarenju cilja UN Agende za održivi razvoj do 2030. godine, a to znači prepoloviti otpad od hrane na razini maloprodaje i kućanstava te općenito smanjiti gubitke hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe hranom.
Javni poziv je dostupan na poveznici.