Hrvatska
O PREDSTOJEĆIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA / Plenković: “Protiv nas po treći put kobasičasta koalicija”
Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, “eto nas ima 10”, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a premijer Andrej Plenković komentirajući najavu lijeve oporbe da u “Koaliciji za bolju Hrvatsku” ide na izbore.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako odluka o raspuštanju Sabora dolazi jer su vladajući odlučili da izbori budu održani u miru, prije ljetne sezone.
– Mi smo sve ovo vrijeme planirali da izbori za novi saziv Sabora budu održani u miru, van ljetne turističke sezone, da budu održani nakon nekoliko ključnih odluka koje smo pripremali kao Vlada – prva je odluka o rastu plaća za ljude koji rade u državnoj i javnoj službi, najveći rast plaća u povijesti za 245 tisuća ljudi. To će sve biti primijenjeno za plaću u ožujku, početkom travnja, rekao je.
Najavio je donošenje novog paketa mjera pomoći kada se radi o energetici i umirovljenicima.
– Jednako tako, Vlada će idućeg tjedna na sjednici Vlade donijeti novi paket mjera, to je za naše građane posebno važno, to znači da mogu biti mirna, cijene struje i plina će ostati iste. Vlada će subvencionirati i naftne derivate. Izaći ćemo s posebnim paketom, jednakim onakvim kakav je bio uoči Božića za naše umirovljenike, kazao je.
– Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje. Ovaj put idemo na izbore s ogromnim postignućima, nastavio je.
– Paket za umirovljenike će uključivati potpore za one koji imaju mirovine do 830, 840 eura. Obuhvaćeno je 800 tisuća ljudi. Sukladno razini mirovine, potpore su 160, 120, 80, 60 i 50 eura, dodao je.
“Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje.” – Andrej Plenković
‘Od onih koji traže probleme nikad nećete dočekati rješenja’
Premijer se osvrnuo na kritike oporbe za koju tvrdi da samo traži probleme, a ne nudi rješenja.
– Oporba ima svoj pristup. Parlamentarna većina koja je odgovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema, rekao je.
– Njihov posao je u zadnjih sedam i pol godina bio da u našim rješenjima traže probleme, a od onih koji samo traže probleme – nikad nećete dočekati rješenja, kazao je.
– Ta njihova igra narativa. Oni su svaki dan drugo. Ako ne idemo na izbore, onda je voda do grla, a ako idemo na izbore, onda je opet voda do grla. Mi smo dobro raspoloženi i sigurni u naša postignuća, poručio je.
“Parlamentarna većina koja je odovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema.” – Andrej Plenković
Koalicija “Za bolju Hrvatsku”
Komentirajući okupljanje 10 lijevo-liberalnih stranaka u koaliciju “Za bolju Hrvatsku”, premijer je ustvrdio kako se nisu sustavno pripremali.
– Razlika između nas i njih je što se sustavno pripremamo za naš treći mandat. Mi smo, kad smo izašli s odlukom – upoznali parlamentarnu većinu i imali jasan smjer aktivnosti. Izašli smo spremni s nositeljima lista od prve do 11. izborne jedinice, rekao je.
Istaknuo je kako po treću put nasuprot vladajućih stoji “kobasičasta koalicija” te ustvrdio da, košarkaškim rječnikom”, vladajući vode 25 razlike.
– Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas. Idemo s postignućima, vizijom Hrvatske, činjenicama i istinom, dodao je.
“Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas.” – Andrej Plenković o oporbi
‘Glas za Domovinski pokret je glas za ljevicu’
Upitan vidi li mogućnost suradnje s Mostom i Domovinskim pokretom, premijer Plenković je kategorički odbio bilo kakvu vrstu suradnje te ocijenio ove dvije stranke kao nepouzdane.
– Ma kakvi, kakav Domovinski pokret, kakav Most. I jedni i drugi su se pokazali nepouzdanima, a Most – potpuno. S njima u biti nitko neće, neće ići ni ljevica, rekao je.
Optužio je Domovinski pokret da su pridonijeli izboru Zorana Milanovića za predsjednika republike.
– Mi s njima nećemo ići nikad, a što se tiče Domovinskog pokreta, to su ljudi koji su na vlast doveli Milanovića u srazu s Kolindom Grabar Kitarović. Svaki glas za DP je glas za ljevicu, prema tome – birače desnog centra i desnice pozivam da poklone povjerenje HDZ-u, kazao je.
– Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici, dodao je.
“Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici” – Andrej Plenković
‘Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s velikim investicijama’
Govoreći o postignućima Vlade, premijer je istaknuo ulaganja u prometnu infrastrukturu, kvalitetu života građana te ulaganja u obrazovanje i zdravstvo.
– Što se tiče onoga s čime smo zadovoljni, to bih pokušao grupirati u tri bloka. Moj glavni zadatak kao predsjednika Vlade, koji mora brinuti o svima, da u ovako velikim krizama, a bilo ih je, od Agrokora, brodogradilišta, pandemija, potresa, posljedica rata u Ukrajini, inflatornih pritisaka – da baš nitko ne ostane po strani i zaboravljen bez da mu je netko, a najčešće država – pružila ruku, rekao je.
– Očuvali smo socijalnu koheziju, povećali plaće, u našem mandatu su povećane plaće za 60 posto. Kada pogledate mandat SDP-a, tad je plaća narasla za 25 eura u četiri godine. U našem mandatu je narasla sa 750 na 1200 eura, ustvrdio je.
– U njihovo vrijeme je mirovina narasla za 12 eura, u naše vrijeme je narasla za 220 eura. Imamo najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od 1991. godine. Tko god želi naći posao u Hrvatskoj – danas to može, nastavio je.
– Ulagali smo u škole, bolnice, dječje vrtiće, izgradili smo Pelješki most, LNG terminal na Krku, probili smo drugu cijev tunela Učka, izgradili smo koridor 5c, u Slavoniji mostove kod Svilaja i Gradiške. Dovršavamo ovoga ljeta autocestu do Siska, brze ceste do Koprivnice se grade od Križevaca do Bjelovara, kasnije do Virovitice, obilaznica Splita, tunel Kozjak se počeo graditi, istaknuo je.
– Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s ogromnim velikim investicijama i u konačnici donijeli dvije i pol milijarde eura za obnovu glavnoga grada i Banovine. Sredstva koje se ulažu ovdje u moj rodni grad i naš glavni grad, bilo da je to za obnovu Markove crkve koja je bila šest milijuna eura i gotova je, ili je za škole, fakultete, bolnice, infrastrukturu, kulturnu baštinu, javne zgrade, sakralne zgrade, netko se potrudio da taj novac bude tu i da obnova bude u ovako velikom zamahu, zaključio je premijer.
Što bi premijer u ove četiri godine učinio drukčije?
Na pitanje što bi u proteklom mandatu učinio drukčije, premijer je odgovorio kako sve većinom radi o brzini donošenja odluka u vrijeme velikih kriza.
– Možda bi bili malo pažljiviji u vremenima velikih kriza oko brzine donošenja odluka, ali u krizama nemate što drugo, nego donositi odluke i preuzimati odgovornost. Ja često volim reći, kada dobijete povjerenje građana, jedino što ne smijete raditi je izuzimati se iz vlastitog posla, rekao je.
Osvrnuo se i na higijenu političkog diskursa u javnom prostoru. Za njen pad je optužio predsjednika Milanovića.
– Ono što mi nije drago, a to nema veze nužno s nama, je što je, ponajviše zahvaljujući Milanoviću, strašno snižena politička kultura u Hrvatskoj. Mi smo sada u vremenu kada saborske rasprave u ovom sazivu uspoređujemo s onima ranije, njegov je ovaj prethodni bio baš idealan, ali snizila se politička kultura. Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju, ustvrdio je.
– Ako bismo mogli raditi na tome, tu bi sigurno nastojali biti u budućnosti i mi, premda u biti, uvijek samo odgovaramo na tuđe difamacije i napade, jer moramo, to se u politici treba raditi. Inače u životu ne treba dati na sebe, ja to ne dam nikome i nikada, pogotovo nekad dolazi od nekoga bez razloga, nego samo zbog isključivosti i mržnje. Ali to je tako, ljudi će vidjeti te razlike, znaju što smo postigli, kakve su okolnosti, bile li su vrlo zahtjevne. Ja mogu reći, kad sve skupa rezimiramo, da su naše postignuća u poreznom rasterećenju i odgovornom upravljanju javnim financijama i sada smanjenju inflacije, tako da ljudi mogu reći da je ovo Vlada koja u krizama znala naći rješenja na kojima joj zahvaljuju, dodao je.
“Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju.” – Andrej Plenković o političkoj komunikaciji
Europski izbori i pomoć Ukrajini
Komentirajući nadolazeće europske izbore i pomoć Ukrajini, premijer je ustvrdio kako je bilo potrebno osigurati 50 milijardi eura kako bi Ukrajina nastavila funkcionirati.
– Što se tiče potpore Ukrajini, mi smo donijeli strateške odluke kao Europsko vijeće prije četiri i pol tjedna, prema da je nas 26 bilo u potpunosti suglasno već sredinom prosinca. Mislim da je tih 50 milijardi eura za iduće četiri godine, dakle financijske, ekonomske pomoći, da Ukrajina kao država uopće normalno funkcionira s obzirom na ogromne troškove, razaranja, desetke tisuća ubijenih, milijuna izbjeglih i raseljenih, kritičnu infrastrukturu koja je razorena i veliku i važnu vojnu pomoć i tu je isto za izbore važno, rekao je.
– Imate vladu koja šalje vojnu pomoć godinama, imali ste predsjednika i onih 54 opozicijskih zastupnika koji su se ,manje-više – okupili sada, koji su bili protiv toga i to treba jasno reći, dakle nisu htjeli pomoć žrtvi i to s benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru te misije, nekoliko naših časnika trenera, vojnika koji obučavaju Ukrajince i možda su ti neki Ukrajinci trebali doći. Čak ni to nisu htjeli napraviti, mahom iz nedostatka solidarnosti prema Ukrajincima ili pak zbog nekakvog političkog nastojanja da HDZ-ova vlada s partnerima nešto ne donese, nastavio je.
Ustvrdio je kako će europski izvori biti izazovni, ali i da će EPP vjerojatno biti relativni pobjednik.
– Ja mislim da će europski izbori biti itekako izazovni, da će Europska pučka stranka, dakle naša politička obitelj, ponovno biti relativni pobjednik, na to upućuju sve ankete.
– Znatno smo se ojačali u Poljskoj sada, znatno smo se ojačali u Španjolskoj, znatno smo se ojačali u Njemačkoj. Moramo raditi na revitalizaciji naših partnerskih sestrinskih stranaka u Italiji i Francuskoj. Govorimo o pet velikih zemalja, oni daju najviše zastupnika. Mi ćemo naravno ići na te izbore ponovno po pobjedu da dobijemo najveće povjerenje i da sudjelujemo u formiranju europskih politika, dodao je.
“Nisu htjeli pomoć žrtvi i to sa benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru.” – Andrej Plenković o protivljenju oporbe obuci ukrajinskih vojnika
‘Sofisticirano upravljanje zemljom’
Premijer je dodao kako je bitno da birači glas daju onima koji su se dokazali svojim rezultatima, a ne, kako je rekao “onima koji nisu identificirani s europskim procesom”.
– Puno je bolje dati povjerenje onima koji mogu utjecati na politiku. Ako dajete glas nekome tko je uvijek protiv svega što je relevantno i za Europu, i za Hrvatsku, i za građane, bacili ste glas potpuno bez veze, jer ti ljudi osim svoje plaće nikome ništa dobro nisu donijeli. Važno da im se to kaže. Ja to govorim s puno iskustva, jer sam proveo više od tri i pol godine u toj instituciji, jer sam sedam i pol godina na sastancima Europskog vijeća, jer vodimo europsku politiku Hrvatske zajedno s članicama i članovima Vlade i stalo mi je da budem odgovoran partner, a ne nekakav neozbiljan akter koji će potpuno neidentificiran s europskim procesom, donositi nekakve odluke koje nisu utemeljenu ni na našem interesu, ni u kontekstu onoga što se radi na razini Europe, rekao je.
– Ovo sofisticirano upravljanje danas, nacionalne razine, europske razine, globalne utakmice, županijske razine, gradske razine, općinske razine, to u današnje vrijeme mogu samo velike stranke s puno iskustva, s kvalitetnim ljudima, dobrim programom i što je najvažnije i s rezultatima u prošlosti i s vizijom za budućnost. To su ogromne razlike kada pogledate političko tržište Hrvatske i na prvi pogled se već može vidjeti na koga se možete osloniti u vremenima neizvjesnosti kriza koje su pred nama. Mi smo prije četiri godine rekli sigurna Hrvatska, takva je i bila. A sad želimo biti korak ispred drugih, zaključio je.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech4 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet4 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci