ZADAR / ŽUPANIJA
NE ZABORAVITE NA PREFERENCIJALNI GLAS! / Kalmeta 2020. dobio daleko najviše – u IX. izbornoj jedinici i u Zadru. Evo gdje su bili ostali…
Na parlamentarnim izborima u srijedu 17. travnja birači će ponovno moći iskoristiti pravo preferencijalnog glasovanja, podsjeća N1. Osim glasovanja za jednu od ponuđenih kandidacijskih lista u svojoj izbornoj jedinici, birač može dati glas i jednom od 14 kandidata.
Dajući mu preferencijalni glas, birač tome kandidatu daje i veću mogućnost izbora u Sabor u odnosu na druge kandidate. Time veće šanse za osvajanje zastupničkog mandata imaju i kandidati koji na listama nisu na najvišim mjestima s kojih se (naj)lakše ulazi u Sabor, nego na onim nižima pa čak i na posljednjem, 14. mjestu.
Otkako je uvedeno i preferencijalno glasovanje, političke stranke običavaju stavljati poznatije kandidate upravo na to posljednje, 14. mjesto liste računajući da će velikim brojem preferencijalnih glasova ne samo osvojiti saborski mandat, nego i potvrditi svoju popularnost.
Prvi put na europskim izborima 2013.
Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Na parlamentarnim izborima prvi put je korišteno 2015. godine, potom na izvanrednim izborima 2016. te na prošlim izborima 2020. godine. Prije toga važio je samo sustav zatvorenih lista u kojemu je birač mogao glasovati samo za pojedinu listu, ne i za pojedince. Kandidati s nižih mjesta na listama dotad nisu imali šanse biti izabrani, osim ako lista na kojoj su bili ne bi dobila natprosječno visok postotak glasovam teoretski i 100 posto, što se, naravno, nikada nije dogodilo.
Preferencijalno glasovanje uvedeno je u hrvatski izborni sustav slijedom kritika da se dotad forsiralo političke stranke nauštrb osoba, a uvođenju je kumovala preporuka Europske unije tijekom postupka pristupnih pregovora.
Kako preferencijalno glasovati
Samo preferencijalno glasovanje nije odveć zahtjevno, iako je neznatno složenije od prijašnjeg “zaokruži, ubaci i idi”. U članku 38, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor stoji, među ostalim, sljedeće:
Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.
Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata.
Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
U članku 40. istog Zakona stoji:
Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.
Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.
Ako na temelju prethodnog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.
Kada je glasački listić važeći
Glasački listić bit će važeći:
Ako birač zaokruži samo redni broj jedne kandidacijske liste;
Ako birač osim liste zaokruži i redni broj ispred imena jednog kandidata na njoj i time mu da preferencijalni glas;
Ako birač zaokruži samo redni broj kandidata, a ne i liste, njegov glas tada automatski ide i toj listi;
Ako birač zaokruži jednu listu, a preferencijalni glas da kandidatu s neke druge liste, tada vrijedi samo glas koji je dao listi, ne i kandidatu;
Ako birač zaokruži dva ili više kandidata s iste liste, glas ne ide zaokruženim kandidatima, nego samo listi.
Glasački listić bit će nevažeći:
Ako birač zaokruži dvije ili više lista;
Ako birač zaokruži imena dva ili više kandidata s različitih lista, a ne zaokruži niti jednu listu.
U Sabor sa samo 19 preferencijalnih glasova
Umjesto kandidata izabranog preferencijalnim glasovima, u Sabor može ući i netko drugi s liste koga ovaj preferencijalo izabrani odredi kao svoju zamjenu. U tom smislu zloglasan je primjer s prošlih izbora iz 10. izborne jedinice. Tamo je Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke, kao kandidatkinja na koalicijskoj listi predvođenoj Domovinskim pokretom, dobila 8.274 preferencijalna glasa. No, odlučila je ne ići u Sabor, a za svoju zamjenu je odredila mladog stranačkog kolegu Marka Milanovića Litrea, koji je na toj listi dobio najmanje preferencijalnih glasova, samo 19. Time je postao saborski zastupnik s uvjerljivo najmanje dobivenih preferencijalnih glasova.
Kada je u pitanju IX. izborna jedinica, ali i grad Zadar, 2020. je apsolutnu pobjedu po broju preferencijalnih glasova odnio kandidat HDZ-a, Božidar Kalmeta. Osvojio je čak 16.002 preferencijalna glasa, i to unatoč posljednjem mjestu na listi stranke. Pobjeđuje po ovoj osnovi i u samom gradu Zadru, gdje odnosi 5.400 glasova birača.
Posljednje mjesto na listi sreću nije donijelo kandidatu AM, Marku Pupiću Bakraču, koji u konačnici u gradu osvaja svega 124 glasa, a u cijeloj izbornoj jedinici 57 glasova više.
Evo kako je to izgledalo 2020. (glasovanje u gradu Zadru):
ZADAR / ŽUPANIJA
7-DNEVNA PROGNOZA / Kiša još danas, pa sunčano ostatak vikenda. Evo kakvo nas vrijeme čeka sljedeći tjedan…
Danas pretežno oblačno s kišom, na Jadranu i pljuskovima s grmljavinom. Oborina će biti češća u prvom dijelu dana, lokalno i obilnija, a na kopnu ponegdje susnježica i snijeg, uglavnom poslijepodne. Zatim postupan prestanak oborina i razvedravanje sa zapada. Umjeren do jak jugozapadni i južni vjetar okrenut će na sjeverni i sjeverozapadni, a na moru i buru. Temperatura zraka većinom od 3 do 8, u početku ponegdje viša, a na Jadranu od 12 do 18 °C. U drugom dijelu dana osjetan pad temperature zraka.
U subotu pretežno sunčano, ponegdje s umjerenom naoblakom. U noći i ujutro u unutrašnjosti mjestimice magla koja se u središnjim predjelima može i dulje zadržati, a bit će i jakog mraza. Vjetar većinom slab, na istoku do umjeren zapadni i sjeverozapadni, na Jadranu umjerena do jaka bura i sjeverni vjetar, prema otvorenom moru sjeverozapadnjak, navečer na sjevernom Jadranu u okretanju na jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od -8 do -3, na Jadranu uglavnom od 1 do 6 °C. Najviša dnevna temperatura između 5 i 10, a na moru 9 i 14 °C.
IZGLEDI VREMENA:
Pretežno sunčano, od nedjelje povremeno s umjerenom naoblakom, a u ponedjeljak na sjevernom Jadranu te u gorskoj Hrvatskoj i unutrašnjosti Dalmacije uz više oblaka može mjestimice biti malo kiše. Ujutro na kopnu ponegdje magla, osobito u subotu kada se može duže zadržati. Vjetar uglavnom slab, u subotu na istoku do umjeren zapadni, a na Jadranu bura, sjeverac i sjeverozapadnjak u slabljenju. Od nedjelje uglavnom na sjevernom Jadranu te u gorju i središnjim krajevima povremeno umjeren jugozapadnjak i jugo. U subotu hladnije, na kopnu ujutro uz jaki mraz, a potom temperatura u postupnom porastu.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIJAVITE SE / Na Sveučilištu radionica “Kako se nositi s nepredvidivim životnim situacijama?”
Na radionici “Kako se nositi s nepredvidivim životnim situacijama?” zajedno ćemo istražiti tehnike i strategije za jačanje otpornosti i bolje suočavanje sa životnim izazovima. Očekuju vas korisni psihoedukativni savjeti, praktične vježbe i siguran prostor za razmjenu iskustava.
Radionica se održava povodom obilježavanja Dana grada Zadra.
Kada? 25.11. (ponedjeljak) od 17:00 do 19:00 sati
Gdje? Odjel za psihologiju, Šime Vitasovića 1, predavaonica SEP 102 (1. kat)
Voditelj radionice: Kristijan Žibrat, mag.psych.
Cilj: Osnažiti vas za bolju emocionalnu ravnotežu i otpornost!
Prijavite se na kzibrat22@unizd.hr i osigurajte svoje mjesto – vidimo se!
ZADAR / ŽUPANIJA
MEĐUNARODNI SKUP U OB ZADAR / Nove spoznaje u dijagnostici i liječenju malignih i nemalignih lezija
Opća bolnica Zadar bila je domaćin 6. skupa s međunarodnim sudjelovanjem “EUS i ERCP iz perspektive OB Zadar”, u organizaciji Odjela za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za Interne bolesti Opće bolnice Zadar, Hrvatskog gastroenterološkog društva te Hrvatskog liječničkog zbora – podružnice Zadar. Skup je bio namijenjen gastroenterolozima, abdominalnim kirurzima, citolozima, patolozima, onkolozima, liječnicima obiteljske medicine, medicinskim sestrama i tehničarima endoskopske struke.
Kratkim predavanjima prikazane su dijagnostičke i terapijske mogućnosti moderne gastroenterologije i mogućnosti moderne kirurgije u rješavanju jatrogenih komplikacija. Rasprava je iznjedrila brojne nove spoznaje u dijagnostici i liječenju malignih i nemalignih lezija hepatobilijarnog trakta i gušterače. Kako je interventna gastroenterologija dijelom “ušla” i u područje kirurgije, tako se mijenja i tijek bolesti, ali se ujedno i pronalaze nove metode zbrinjavanja komplikacija istih.
Prof.dr.sc.Rusimir Mesihović, gastroenterolog iz Slovenije, govorio je o dosezima i zamkama endoskopskog ultrazvuka dok je prof.dr.sc. Andre Bratanić, gastroenterolog iz KBC Split, iznio mogućnosti dijagnosticiranja neuroendokrinih tumora gušterače uz pomoć kontrastnog EUS-a. Opću bolnicu Zadar predstavljali su dr. Zvonimir Matas, gastroenterolog, koji je prikazao važnost praćenja i dijagnoze kronične upale gušterače uz pomoć EUS-a, dok je doc.prim.dr.sc.Melanija Ražov Radas, dr.med, prikazala nove metode zbrinjavanja proširenih krvnih žila želuca uz pomoć EUS-a.
U drugom dijelu skupa doc.dr.sc. Mislav Rakić, voditelj Odjela abdominalne kirurgije na KBC Dubrava u Zagrebu, pričao je o mogućnostima kirurške intervencije kod komplikacija endoskopskih procedura i kod teške upale gušterače. Doc.dr.sc.Tomislav Bokun, gastroenterolog iz KBC Dubrava, prikazao je endoskopsko odstranjenje tumora na papili duodeni – mjestu na tankom crijevu gdje se spajaju žućni vodovi i gdje utječe glavni vod gušterače. Doc.dr.sc.Žarko Ardalić, gastroenterolog iz KBC Split, govorio je o bilijarnoj drenaži kod karcinoma gušterače, a dr. Domagoj Lipošćak, gastroenterolog iz naše ustanove, pokazao je tehnike rješavanja kompliciranih slučajeva kamenaca unutar žućnih vodova.
Multidisciplinarni pristup svakom bolesniku zlatni je standard moderne medicine, složili su se svi sudionici koji su diskusiju nastavili i po završetku skupa.
Inače, u OB Zadar se dijagnostički i terapijski endoskopski ultrazvuk primjenjuje od 2009. godine i godišnje se obavi između 650-700 pregleda. Dijagnostički i terapijski ERCP (endoskopska retrogradna kolecistopankreatografija) se primjenjuje znatno dulje, više od 45 godina, s oko 550 procedura godišnje.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega