Hrvatska
Parlamentarni izbori i troškovi: Po listi i kandidatu 200 tisuća eura
Nešto manje od 200 tisuća eura (199.084) po listi, odnosno kandidatu, u svakoj izbornoj jedinici, iznos je koji se smije potrošiti na promidžbu za predstojeće parlamentarne izbore, 17. travnja, a iznos se nije mijenjao u odnosu na posljednje izbore.
To konkretno znači da će politička stranka, ili koalicija, koja svoje izborne liste istakne u svih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, na promidžbu ukupno moći potrošiti gotovo dva milijuna eura.
‘Granica’ potrošnje nije se mijenjala u odnosu na onu od prije četiri godine, jedina je razlika što su sada dopušteni iznosi izraženi u eurima, umjesto u kunama.
Pogled unatrag otkriva da se s novim izborima troši više, pa je tako na onima 2016. godine, potrošeno 35,3 milijuna eura (4,7 milijuna eura), a na onima 2020. oko 44 milijuna kuna (5,8 milijuna eura).
Vlastita sredstva i donacije
Parlamentarni izbori se financiraju iz dva izvora, iz vlastitih sredstava i donacija tj. dobrovoljnih uplata građana, obrta, tvrtki u novcu, uslugama i proizvodima, npr. usluga snimanja video spota, hrane za predizborno druženje, kapa, šalovima i sl.
Vlastita sredstva političke stranke su ona koja stranka sa svog središnjeg računa uplati na posebni, za izbore otvoreni račun, a vlastita sredstva neovisne liste su osobna sredstva pojedinaca, kandidata na listi.
Donatori, neovisno jesu li fizičke ili pravne osobe, dužni su primatelju donacije dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom, odnosno lokalnom proračunu ili zaposlenicima.
Za donacije vrjednije od 663,61 eura, donator s primateljem mora zaključiti ugovor i uz njega priložiti ranije spomenutu izjavu, nema li ugovora, takva se donacija mora prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), a iznos uplatiti u državni proračun, najkasnije u roku od 15 dana od dana primljene uplate.
Pravna osoba pojedinoj političkoj stranci, koaliciji, neovisnoj listi i kandidatu za promidžbu može donirati najviše 26.544 eura, a fizička, uključujući i obrte, 3981 eura.
Za aktualne parlamentarne izbore donacije se mogu prikupljati najkasnije do završetka izborne promidžbe, dakle do 15. travnja u ponoć.
Prvo izvješće o troškovima 9. travnja
Izborni sudionici u dva će navrata izvijestiti DIP, a time i široku javnost, o načinu na koji financiraju svoju promidžbu, prvi put sedam dana prije izbora, tj. 9. travnja, a drugi put 30 dana nakon održanih izbora, tj. 17. svibnja.
To znači da će DIP-u dostaviti svoja financijska izvješća na način da će ih unijeti u njegov informacijski sustav za nadzor financiranja, nakon čega će ih DIP objaviti na svojoj mrežnoj stranici prvog radnog dana od dana unosa.
U ‘pokrivanju’ izbornih troškova političkim strankama, koalicijama i kandidatima, ali samo onima koji u konačnici izbore mjesto u Hrvatskom saboru, pomoći će naknada koju će dobiti od države.
Za svako osvojeno zastupničko mjesto, država je spremna dati 17.918 eura, ukupno 2,76 milijuna eura.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!