Hrvatska
IZNENAĐENJA / SDP usvojio izborne liste – Slavonka Glasovac prva u zadarskoj izbornoj jedinici; Radeta tek sedmi
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin izvijestio je u ponedjeljak navečer da je Glavni odbor stranke velikom većinom glasova usvojio izborne liste koalicije Rijeke pravde, za Hrvatski sabor te za Europski parlament, poručivši da je ‘ovo bitka za demokratsku Hrvatsku’.
Sve koalicijske liste će predvoditi SDP-ovci Arsen Bauk (prva izborna jedinica), Boris Lalovac (druga), Siniša Hajdaš Dončić (treća), Mišel Jakšić (četvrta), Predrag Fred Matić (peta), Mihael Zmajlović (šesta), Kristina Ikić Baniček (sedma), Peđa Grbin (osma), Sabina Glasovac (deveta) i Ranko Ostojić (deseta).
Unatoč velikim ambicijama, šef zadarskog SDP-a Daniel Radeta završio je u konačnici na dalekom 7. mjestu u “zadarskoj” izbornoj jedinici:
Među povratnicima u saborske klupe mogli bi biti, s obzirom na pozicije na listama, Marija Lugarić, Ivan Račan i Saša Đujić, moguće i Željko Jovanović, uspije li se s 14. mjesta u osmoj preferencijalnim glasovima izboriti za mandat. Na 14. mjestu u šestoj je i pjevačica Alka Vuica, a svojevrsno iznenađenje je i peto mjesto za dogradonačelnicu Gline, Branku Bakšić Mitić, koja je birana kao neovisna iz redova srpske manjine, a posebno se istaknula humanitarnim angažmanom nakon potresa na Baniji.
– Ovo je bitka za demokratsku Hrvatsku. Mi u 2024. godini opet imamo izbore za demokraciju. Dobro je da idemo u koaliciji, onda je rezultat HDZ-a slabiji nego kad idemo odvojeno. I to pokazuje koliko smo blizu i koliko će ovi izbori biti pobjednički za bolju Hrvatsku. Imamo još tri tjedna kampanje i tu ćemo se sučeliti sa idejama, najavio je Grbin, komentirajući recentne ankete koje pokazuju rast koalicije predvođene SDP-om.
Predaja lista DIP-u u četvrtak
U koaliciji Rijeke pravde, uz SDP, još su i Centar, Reformisti, GLAS, HSS i SSIP.
– Ponosni smo na ljude na našim listama, a s našom političkom konkurencijom i onima koji su nam u stvari ljuti protivnici, sučelit ćemo se i istinom. Jer kada govoriš o tome kako netko krade i koliko krade u Hrvatskoj, to nije ni kleveta, ni uvreda, nego je to naša činjenica. Mi se u ovom trenutku borimo protiv korumpirane stranke koja je pokrala državu, koja je iskoristila nedaću naših građana, jer se kralo i na obnovi od potresa, ali se isto tako borimo i za Hrvatsku u kojoj će se živjeti bolje, ustvrdio je Grbin.
Predsjednik SDP-a nije htio detaljnije objašnjavati zašto su SDP-ovi gradonačelnici Neven Bosilj, Vili Bassanese i Ante Bilić odbili biti na listama za Sabor, rekavši tek da ima i drugih koji su odbili, te kako smatraju da ne mogu istovremeno biti gradonačelnici i zastupnici, ali razgovore, kaže, neće prepričavati.
– Ima naprosto ljudi koji smatraju da ne mogu biti istovremeno u svojem gradu s obzirom na svoj životni stil. Razgovori koje sam vodio s brojnim kolegicama i kolegama, a razgovarao sam sa svim našim kandidatima na listama prije nego sam ih predložio, nisam nikada i neću prepričavati. To se ne radi, rekao je Grbin.
Na listi za Europski parlament koju predvodi Biljana Borzan i premda je prvotno bilo planirano da to bude isključivo stranačka lista, na njoj se, na petom mjestu pojavilo i ime Dalije Orešković (SSIP).
Grbin je pojasnio da, bude li potrebe, ta lista može prerasti i u koalicijsku, o čemu odluku naknadno odluku može donijeti Glavni odbor. U SDP-ovim kuloarima, naime, pojavila se i spekulacija da je i Marijana Puljak (Centar) zainteresirana za sudjelovanje na europskim izborima 9. lipnja
Koalicija Rijeke pravde svoje će liste DIP-u predati u četvrtak.
Grbin: Naši ljudi će osvjetlati obraz ne SDP-u nego cijeloj Hrvatskoj
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u ponedjeljak je, otvarajući sjednicu Glavnog odbora te stranke na kojoj su se usvajale liste za izbore za Hrvatski sabor i Europski parlament, poručio da su na njima ljudi koji će osvjetlati obraz ne SDP-u nego Hrvatskoj.
Sve ono što se dogodilo u zadnjih tjedan dana pokazalo je da će ovo vjerojatno biti najneobičniji izbori na kojim smo svi mi sudjelovali. Postoje stvari o kojima smijemo, ali i o kojima ne smijemo govoriti, no, sve ono što mi znamo, znaju i građani”, istaknuo je Grbin u uvodnom obraćanju, dodavši da su ovo izbori za demokratsku Hrvatsku u kojoj se poštuju slobode medija, slobode građana.
– Ovo su izbori protiv korupcije koja je Hrvatsku ugušila do te mjere da se od nje više ne može disati”, ustvrdio je predsjednik SDP-a.
Naglašava da su ovi izbori i za bolji život, veće mirovine, plaće, za stanove koje su ljudi mogu priuštiti, a ne da uzimaju kredit koji će ih gušiti 30 godina. Ovo su izbori za besplatne vrtiće, za bolje zdravstvo, za bolju Hrvatsku i na ovim ćemo izborima mi pobijediti, poručio je Grbin, za što je dobio glasan pljesak.
Pobijedit ćemo zato jer građani znaju tko ih je zadnjih godina vukao za nos, lagao i cijelo vrijeme naočigled krao, e, mi to moramo zaustaviti i, tako mi svega, u tome ćemo i uspjeti jer smo mi tu da institucije ove zemlje gradimo, a ne da ih kao HDZ rušimo, rekao je Grbin.
Grbin: Liste kojima se svaka SDP-ovka i SDP-ovac može ponositi
Ljudi i liste s kojima ćemo ići na izbore, kazao je, liste su kojih se svaka SDP-ovka i SDP-ovac, ne da ne mora stidjeti, nego se njima može ponositi.
To su ljudi koji spajaju znanje, iskustvo, mladost koja donosi novu energiju i koji će nakon 17. travnja ne ovo stranci nego ovoj zemlji osvjetlati obraz. Hrvatska će uvijek ostati zemlja slobodnih, uspješnih, poštenih i radišnih ljudi ljudi, a mi ćemo od građana zatražiti povjerenje da je u sljedeće četiri, pa i osam godina vodimo za bolju budućnost i bolju Hrvatsku, zaključio je Grbin.
Trojica gradonačelnika odbila biti na izbornim listama
Unatoč optimističnom Grbinovom obraćanju, izgled lista do zadnjeg trenutka prije sjednice Glavnog odbora bio je neizvjestan, a zbog unutarstranačkih, ali i međustranačkih nesuglasica na listama koalicije Rijeke pravde, odbili su biti gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, Trogira Tonči Bilić i Umaga Vili Bassanese.
Čelnik splitskog SDP-a Marko Matijević također je odbio biti na listi, kako je rekao, jer je orijentiran na lokalnu politiku, ali poznat je po glasnom protivljenju koaliciji s Centrom Ivice Puljka zbog nesuglasica u Splitu.
Ističe da bi bilo neprirodno da zajedno s Puljkom vodi kampanju i bude s njim na istom štandu nego da će raditi za SDP-ove kandidate za koje, kaže, očekuje dobar rezultat. No, najavio je da će na kraju vjerojatno biti ‘po Grbinovom jer je uvijek po predsjednikovom te da će on na glasanju ostati u manjini’.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
-
ZADAR / ŽUPANIJA23 sata prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica 72. bojne Vojne policije