Connect with us

magazin

Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti se slavi u petak prije Uskrsa, na Veliki petak.

Veliki petak prije Uskrsa je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Zbog toga što je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista te je na taj dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.

Veliki petak s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Zašto se posti na Veliki petak?

Post i nemrs na Veliki petak simbolični su izrazi pokore, skromnosti i solidarnosti s Isusovom patnjom. Kroz post i odricanje, vjernici izražavaju kajanje za svoje grijehe, približavajući se Bogu u duhu pokore. Post na Veliki petak služi kao duhovna priprema za proslavu Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, koji slavi Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad smrću, piše Net.hr.

Za razliku od svih drugih dana liturgijske godine, post i nemrs obvezni su jedino na Veliki petak. Za Badnjak ili petkom preporučuje se izbjegavati meso, no nije obvezno, dok je Veliki petak prije Uskrsa kršćanski spomendan Isusove muke i smrti i na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti te trebaju postiti.

Koliko je taj dan važan pokazuje i to što je to jedini dan u kojem se ne služi misno slavlje, a šute čak i crkvena zvona (ili, ponegdje, zvone ‘na kant’, udarajući klatnom samo na jednu stranu, kao kod pogreba).

Što se smije jesti na Veliki petak?

Kod katolika je post obvezan na Veliki petak i to za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba treba suzdržati od pića i hrane.

U mnogim kršćanskim tradicijama, riba i morski plodovi nisu kategorizirani kao meso, stoga su često prihvatljivi za konzumaciju na Veliki petak. Općenito, hrana koja se konzumira na Veliki petak trebala bi biti jednostavna i skromna, odražavajući duh pokore i samoodricanja.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske se na Veliki petak najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, ali se jede i riba, najčešće šaran i štuka, dok se u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu morska riba i plodovi mora.

Do kada traje post na Veliki petak?

Tradicionalno, post na Veliki petak traje cijeli dan, od ponoći do ponoći. Međutim, prakse mogu varirati ovisno o pojedinačnim vjerskim uputama i lokalnim običajima unutar različitih kršćanskih zajednica.

Neki tako smatraju da se jesti smije kada padne mrak, odnosno, kada se na nebu pojave zvijezde.

Običaji na Veliki petak

U prijepodnevnim satima se puk obično okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, točnije u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka, čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.

Na taj dan je oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusovu ogoljenost, ali i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Đakon ili svećenik prilikom poklona križu najprije otkriva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka, koji su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Taj dan ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.

Križa, cvijeća ni svijećnjaka nema na oltaru jer se tako simbolizira žalost zbog Isusove smrti i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.

Pokriveno drveno raspelo se donosi tijekom obreda i otkriva se u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo i sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.

Među brojnim običajima u hrvatskome narodu su i žudije, čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Taj običaj je donio sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskoga Loreta 1857. u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve, a kasnije i Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom. Do kraja 19. stoljeća je ovaj tradicijski običaj raširen po cijeloj Dalmaciji.

Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom, tzv. judom kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje.

Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdjenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”.

Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

NAJIŠČEKIVANIJE DOBA GODINE / U nedjelju otvaranje ovogodišnjeg Adventa u Zadru!

Objavljeno

-

By

U Zadru se ovih dana osjeća miris zime, ali i posebna toplina koja dolazi s onim prvim svjetlucavim ukrasima i dugoočekivanim blagdanskim pripremama.

Kao i svake godine, grad se sprema za jedno od najiščekivanijih razdoblja – Advent u Zadru, koji započinje u nedjelju, 24. studenog, na blagdan svetog Krševana, zaštitnika grada.

Prvi dan duge adventske čarolije obilježit će nastup Mladena Grdovića na Trgu Petra Zoranića, čovjeka kojeg Zadranke i Zadrani beskompromisno vole već dugih 40 godina, koliko traje karijera ovog arbanaškog kralja dalmatinke pisme. 

– Velika mi je čast što baš ja otvaram Advent u Zadru! Ovo je manifestacija koja puno znači za grad, a nema mi dražeg nego pružiti ljudima još sreće u ove sive dane. Uostalom, pjevati pred mojom, zadarskom publikom, to je neprocjenjiv osjećaj! Pozivam svih da dođu: bit će zabavno i veselo, glasno i rasplesano, onako kako je uvijek na mojim koncertima. Moramo se dobro zagrijati, ipak smo na otvorenom – rekao je uz osmijeh Mladen Grdović prije svog nedjeljnog nastupa.

To nedjeljno jutro rezervirano je za otvorenje drugog, malo ‘slađeg’ Adventa – onog dječjeg koji donosi radost najmlađima kroz radionice, predstave i blagdanske priče… Dobro, i veselje njihovim roditeljima!

No, itekako se zna da zadarski Advent nije “samo” dobra glazba i odlična atmosfera, već je odavno postao sinonim za vrhunsku gastronomiju koja privlači kako domaće posjetitelje, tako i turiste iz cijele regije. Blagdanske gastro kućice, smještene na Trgu Petra Zoranića i Trgu pet bunara, donose pravo gurmansko iskustvo: od mirisa svježe pečenih fritula i domaćih palačinki, kuhanog vina i gina, do bogate ponude lokalnih specijaliteta kao i brojnih inovativnih, modernih interpretacija blagdanskih jela.

U Zadru tako, od 24. studenog pa sve do 2. siječnja 2025. godine, svaka šetnja gradom postaje prilika za uživanje – bilo uz žive nastupe na Trgu Petra Zoranića, uz program za djecu na Narodnom trgu, ili pak u toplini zimske bajke unutar atrija Palače Cedulin, gdje vas jaslice u prirodnoj veličini vraćaju u srž božićnog duha, a zadarski vam obrtnici nude svoje originalne rukotvorine. O da! Svaki kutak grada priča svoju adventsku priču, a kućice ne nude samo okuse nego i mjesta za druženje i smijeh… Advent u Zadru nije samo događaj, nego iskustvo koje se pamti.

 
Nastavi čitati

magazin

Adventsko klizalište ICE PARK Zadar u ŠC Višnjik!

Objavljeno

-

By

I ove godine u sklopu Zimskog parka Višnjik građani Zadra i okolice moći će uživati u natkrivenom klizalištu na Višnjiku.

Adventsko klizalište na površini od 525m2 koje je proizvela riječka tvrtka Arctic d.o.o. i koja će upravljati njime, bit će otvoreno od 24. studenog 2024. do 12. siječnja 2025. godine.

Radno vrijeme klizališta je od ponedjeljka do nedjelje od 9 do 23 sata. Termini klizanja započinju svaki puni sat i traju 45 minuta, a cijena ulaznice iznosit će 6 eura radnim danom od 15 do 22 sata, kao i vikendom i praznikom od 10 do 22 sata.

Klizati se može i po PROMO cijeni u iznosu 4 eura radnim danom od 9 do 15 sati, kao i od 22 do 23 sata te vikendom i praznikom od 9 do 10 i 22 do 23 sata.

Najam klizaljki iznosi 2 eura, a u ponudi se nalaze i pomagala i zaštitne kacige.

Klizanje djece predškolskog uzrasta je GRATIS, kao i djece vrtića i osnovnih škola grada Zadra  i to od ponedjeljka do petka od 9 do 13 sati.

Na klizalištu je moguće i pohađati školu klizanja u trajanju 5 dana, a moguće se i najaviti na individualne poduke.

Više informacija o klizalištu možete pronaći na društvenim mrežama Arctica: www.facebook.com/arcticrinks/ i  www.instagram.com/arctic_icerinks/  te na broju telefona 091 4520 013.  

 
Nastavi čitati

magazin

SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)

Objavljeno

-

By


Predmet: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)

Datum i vrijeme: Subota, 23. studenog 2024., s početkom u 11:00
Lokacija: Caffe Bar Kult, Zadar

Paradigma Zadar (Inicijativa građana) poziva na jedinstven događaj koji pokušava složeno oživjeti nekoliko zaboravljenih elemenata, kažu. Evo najave:

Kroz priču o Marku Ostarčeviću nastojimo postići nekoliko važnih ciljeva:

– Odati počast poznatom sportašu iz Zadra, koji je, u svojoj poodmakloj životnoj dobi, još

uvijek manje poznat u Zadru nego u Španjolskoj.

– Vratiti gradu njegov identitet, odnosno oživjeti zaboravljenu priču o Poluotoku zimi, kroz sadržaj koji potiče povratak građana u grad na druženje.

– Osvježiti svijest građana o važnosti samoodrživosti putem thriftanja, kroz jedini second-hand showroom u gradu.

– Istražiti koncept polu-prihvaćenosti kroz priču o Marku te naglasiti važnost zaboravljenog fenomena ‘galeb’ u našoj zajednici, poznatog kao najstariji morski zanat.

Pozivamo građane da svojim prisustvom podrže ovu inicijativu:

– Izložba memorabilija Marka Ostarčevića, sportaša i playboya.

– Druženje u subotu, 23. studenog 2024., u Caffe Bar Kult, koji će postati mjesto okupljanja i povratka u zlatno doba Marka Ostarčevića – čovjeka koji je svojim stilom, talentom i neodoljivim šarmom obilježio generacije.

Na izložbi vas očekuje:

– Markove memorabilije – od njegovog prvog košarkaškog dresa do kravate koja je vidjela Azurnu obalu.

– Glazbeni program s DJ-em Mate Kokićem i posebnim gostovanjem samog Marka za DJ pultom, uz glazbu inspiriranu Ibizom.

– Ljetne avanture i šarmantne anegdote – ispričane iz prve ruke.

Ovo nije običan događaj. Ovo je povratak u vrijeme kada je dalmatinski šarm bio sinonim za eleganciju, a osvajački duh ponos koji njegujemo. Ovo je prilika da zabilježite nezaboravne trenutke i postanete dio priče koja će nadahnuti generacije.

Zamislite dalmatinskog Casanovu, zavodnika u košulji s lančićem, čiji je šarm osvajao turistkinje od Zadra do Azurne obale. Dodajte tome 1200 kravata, priče s Ibize i najotkačenijeg talentiranog košarkaša koji je preskakao “Fiću”. Rezultat? Thrift Playboy – priča o legendarnom Marku Ostarčeviću!

Radujemo se vašem dolasku i prilici da zajedno oživimo duh prošlih vremena!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu