ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu na Uskrs u katedrali sv. Stošije
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je na svetkovinu Uskrsa, u nedjelju, 31. ožujka, koncelebrirano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru, na kraju kojega je podijelio papinski blagoslov s potpunim oprostom.
Uskrsni izvještaji novozavjetnih spisa govore kako živjeti s Kristom nakon njegovog uskrsnuća. „Izvještaji iz Ivanovog evanđelja i drugih evanđelista razlikuju se i prikazuju različite aspekte Isusovog uskrsnuća, čime dobivamo puniju sliku, ali govore i o različitim iskustvima života s uskrslim Kristom. No, svima je zajedničko ono temeljno: prazan grob, navještaj uskrsnuća, susret s Uskrslim. Susret s Onim kojeg odmah nisu mogli prepoznati, već kasnije po Riječi, u pripravljenoj ribi i kruhu, u lomljenju kruha. Svim piscima je zajednička nakana, a to je: uključiti čitatelja ili slušatelja u ono što pripovijedaju, kako bi njihovo iskustvo postalo i iskustvo onoga do kojega je Radosna vijest dospjela“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
U svega deset redaka uskrsnog navještaja iz Evanđelja po Ivanu, grob se spominje čak sedam puta. „Očito je grob protagonist čitavog izvještaja. Grob je spomen na osobu kojeg njeguju živi, kako bi bilo živo djelo onoga koga ljube. Našim njegovanjem spomena na Isusov život, budimo u sebi ljubav prema njegovom djelu i vršenju njegovih riječi, kako bi se Bog u nama nastanio“, rekao je mons. Zgrablić. Marija je opazila da je kamen s Isusovog groba dignut. „Gledati u grob i kamen koji je bio nad grobom slika je naše duhovnosti, naše molitve, našeg razmatranja, u kojem ćemo vidjeti kako je kamen s groba pomaknuo Onaj koji je sišao u grob naših grijeha, koji je na sebe uzeo našu krivicu, radi našeg opravdanja. Zar i mi ne kažemo nakon ispovijedi da nam je ‘kamen pao sa srca’? Božja snaga diže kamen s Isusovog i našeg groba. Gospodin je ušao u naš grob kako bi pomaknuo kamen koji nas odvaja od života“, ohrabrio je nadbiskup Zgrablić, naglasivši da je ono što Marija vidi znak nezamislivog događaja, ali stvarnoga.
„Marija još nije razumjela da ljubav pobjeđuje smrt, da ljubav vodi do susreta s Uskrslim. Marija trči učenicima. S iskustvom Marijinog duha i nama se uputiti Isusovim učenicima. Marija trči. I nama je to učiniti bez odgađanja, žurno. Među učenicima pronaći Petra koji nosi duboko iskustvo kako Gospodin ostaje nama vjeran, unatoč našoj nevjernosti. Sresti ćemo i drugog učenika. Drugoga, ne samo kao jednoga od njih dvojice, nego i drugačijeg, Ivana, koji je na Posljednjoj večeri naslonio svoju glavu na Isusove grudi, koji je stajao s Isusovom majkom Marijom, Marijom Magdalenom i drugim ženama pod Isusovim križem, koji je sebe nazivao ‘onaj koga Gospodin ljubi’. I nama je zajedno ići na Isusov grob svega što on označava, osvjedočiti se da je prazan i poput Ivana povjerovati. I nama je upoznati Pisma koja će zagrijati naša srca kako bi nam se u ‘lomljenju kruha’ otvorile oči i kako bismo prepoznali nazočnost uskrslog Gospodina“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Razmatrajući nadalje Ivanovo evanđelje u želji da u svom životu primijenimo poruku iz iskustva susreta Marije Magdalene i uskrslog Gospodina, nadbiskup je rekao da je Marija ‘ikona’, ‘tip’ Isusovog učenika. Događaji u Marijinoj duši u Isusovoj blizini pomažu prepoznati uskrslog Učitelja.
„Marija iz Magdale stajala je pod Isusovim križem za vrijeme Isusove muke i umiranja. Marija je žena iz koje je Isus istjerao sedam zloduha. Marija je imala težak život u kojem su zle sile vladale njenom dušom. S Isusom je doživjela snagu Božje ljubavi i ljepotu slobode od ropstva zla. Marija je u kući farizeja miomirisima pomazala Isusu noge i otirala ih svojom kosom. Tada je čula Isusove riječi kako se opraštaju mnogi grijesi onome koji puno ljubi. Marija je vidjela gdje su položili Isusovo mrtvo tijelo. Marija je susrela uskrslog Gospodina“, rekao je nadbiskup, naglasivši da je život Marije Magdalene slika našeg života.
„U uskrsnoj ispovijedi, iz naše duše Gospodin je, kao iz života Marije Magdalene, otjerao zloduhe koji su nas mučili i darovao nam slobodu djece Božje. Iskusili smo kako možemo, poput Marije, ući u Isusovo srce i biti dionici njegovog milosrđa. I nas ljubav prema Gospodinu vodi prema njegovom praznom grobu, ali i uskrsnuću“, rekao je mons. Zgrablić.
Pojasnio je i značenje činjenice da se Isusovo uskrsnuće događa „prvog dana u tjednu“. „Prvi dan je početak stvaranja. Bog u Mariji Magdaleni i svima koji nose njeno iskustvo počinje stvarati novi život, novo iskustvo života s uskrslim Učiteljem. Marija dolazi na grob u zoru, u ‘rano ujutro, još za mraka’. Zora počinje u zadnjim trenucima noći i počecima svjetla novog dana. U zori su još zajedno tama i svjetlo. U zoru sunce već obasjava nebo, ali njegove zrake još nisu na zemlji. U Marijinoj duši je svjetlo ljubavi prema Gospodinu, ali i mrak tuge zbog odsutnosti onoga koga ljubi. Novi dan i zora je slika duše Marije Magdalene koja je spremna za susret s Uskrslim. Taj novi dan i zora je slika našeg iskustva koje nas želi voditi u suživot s Uskrslim. Marija dolazi na grob još za mraka, sama. Ljubav pobjeđuje svaki strah. Ljubav prema Gospodinu daje novu snagu ljubavi“, naglasio je nadbiskup Zgrablić.
Uz blagdanski navješteni susret s Marijom Magdalenom, Ivan evanđelist opisuje i osobne susrete uskrslog Isusa i ljubljenog učenika Ivana, zajednički susret učenika s Uskrslim gdje su učenici, bez Tome, zatvoreni u sobi u straha od Židova te susret s uskrslim Isusom koji proglašava blaženim one koji ne vide, a vjeruju.
„Susret koji nas čini blaženim. Uskrs nam vjerno prenosi radosnu poruku o Isusu iz Nazareta koji je pobijedio smrt i uskrsnuo od mrtvih, otvorivši nam time novu mogućnost smislenog života na zemlji i vječnu radost u nebu“, rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši da su vjeru u uskrslog Isusa „vjerodostojno posvjedočili i svojom krvlju zapečatili apostoli, mnogi sveci, mučenici, blaženici“. Tu su nam vjeru prenijeli naši očevi i majke, djedovi i bake, mnogi naši preci; o tome svjedoče i kršćanski sakralni objekti, bogata kršćanska materijalna i nematerijalna duhovna i kulturna baština stvorena tijekom dva tisućljeća.
Radosna vijest je da je Bog Isusa iz Nazareta pomazao Duhom Svetim i svojom snagom, jer Bog je bio s Isusom, uskrisio treći dan i dao „da se očituje svjedocima od Boga predodređenima“, očevicima, onima koji su s njime jeli i pili nakon uskrsnuća od mrtvih, kako opisuju Djela apostolska.
„Kršćani su uvijek iznova proživljavali i ‘prvog dana u tjednu’, danu novog stvaranja, slavili Isusovo uskrsnuće, kako bi s njime srasli u život i uskrsnuće, kako bi s Kristom suuskrsli i napredovali na životnom putu prema mjestu „gdje Krist sjedi s desna Bogu“. Uvijek iznova kršćani su otkrivali i dublje uranjali u neizmjerno bogatstvo vjere koja je živa i djelotvorna u njihovom životu i po kojoj im je život „skriven s Kristom u Bogu“, kako bi se jednom u punini života „s njime pojavili u slavi““, rekao je nadbiskup, istaknuvši da vjera u činjenicu Isusovog uskrsnuća nije slijepa ili lakovjerna.
„Vjera nam pomaže da najdublje možemo prodrijeti u stvarnost značenja događaja Isusovog uskrsnuća. Mi vjerujemo njihovim riječima, vjerujemo njihovom svjedočanstvu, gledamo njihovim očima događaj kojeg nam prenose. Ali i onaj koji je vidio i onaj koji nije vidio može nositi isto iskustvo: iskustvo da pripadamo Isusovoj ljubavi, da nas ljubav Uskrslog Gospodina obuzima kad promatramo kako je Jedan za nas umro, da živimo od njegove punine, da smo po Njemu postali „novo stvorenje“, da smo po Njemu pomireni s Bogom i s Njime, da nam se ne zbrajaju naše opačine, nego smo po Njemu postali dio Božje pravednosti. Iskustvo da smo po njemu postali ljubljena „djeca Božja“, da je moguć „novi život“ po Duhu koji rađa plodovima ljubavi, radosti, mira, velikodušnosti, uslužnosti, blagosti, dobrote, vjernosti, uzdržljivosti; iskustvo da Bogu nismo stranci, već prijatelji kojima Bog ni svoga Sina nije uskratio kako bi nam s Njime sve darovao; iskustvo da Bogu možemo klicati Abba! Oče!; iskustvo da smo suuskrsli s Kristom koji je prvina usnulih“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
Poželjevši da uskrsli Isus bude „radost naših dana, nada naše budućnosti, život naše sadašnjosti i vječnosti“, nadbiskup Zgrablić svima je čestitao sretan Uskrs, poručivši: „Isus je uskrsnuo. Novi život je stvoren. Novi život nam je darovan“.
Na početku mise vjernici su obnovili krsna obećanja, a nadbiskup je puk poškropio blagoslovljenom vodom.
I.G.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) DON ZDENKO DUNDOVIĆ U “SRIJEDOM U SRIDU”: “Kad mladi primijete da im prilazite s ljubavlju i da ih ne osuđujete, pozitivno će reagirati”
na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika Srijedom u sridu sinoć je u novom Studentskom domu predstavljen svećenik i znanstvenik izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović, voditelj Teološko-katehetskog odjela. U razgovoru s moderatoricom, voditeljicom Odjela za protokol i komunikacije Sveučilišta u Zadru Ivanom Zrilić, Dundović je govorio o svom odnosu prema religiji i znanosti, izazovima koje ima u znanstvenom radu ali i pastoralnoj skrbi za vjernike Sestrunja i Rave.
– Istraživanje povijesti Crkve je izazovno i treba mu prići objektivno. Pitanje je koliko kao svećenik možete biti uspješni u tome. Kad pronađete neke elemente s kojima se na ljudskoj razini ne možete složiti, pokušavate procesuirati činjenice i vidjeti zašto se to tako dogodilo. Crkva je tijelo koje možete usporediti s majkom: ona vas voli i oprostit će vam, kad ona pogriješi osjećaji se miješaju ali nećete se odreći majke. To je slika koju ja gajim prema Crkvi.
Znanstveni interes mu je povijest mjesne Crkve, “kopanje” po arhivima i traženje zanimljivih detalja koje pokušava objektivno interpretirati i izvući pouku za današnje doba. Posebice se to odnosi na bogatu ostavštinu Ninske biskupije, o kojoj je je nedavno objavljena monografija koju je uredio.
– Na tu temu potaknuo me moj profesor Ante Gulin, koji je bio veliki poznavatelj njezine povijesti. Moji roditelji su iz Radovina koji je spadao u tu biskupiju i tako sam počeo istraživati. Kada sam ušao u arhiv shvatio sam koliko ima materijala za prikaz te institucije u ranom novom vijeku, nakon što je Gulin već obradio srednjovjekovni kaptol. Kasnije kroz znanstveni rad sam došao do spoznaje da postoji puno materijala koje bi bilo vrijedno objaviti za bolje razumijevanje Ninske biskupije, jedne od najvažnijih biskupija u Dalmaciji sve do oslobođenja Like od Turaka 1684. kada je lički dio oduzela Habsburška monarhija. Zbornik nije savršen, ali dobar je početak daljnjih istraživanja i promjene pogleda na crkvenu prošlost na našem prostoru koja je vrlo intrigantna, rekao je Dundović.
Što se tiče pastoralnog rada, govorio je o svom iskustvu rada s mladima, otočanima i – zatvorenicima.
– Kada radite s mladim ljudima susrećete se s mnoštvom problema. Pitanje je koliko li možemo razumjeti mlade ljude i što ih motivira. Primijetio sam da ne čitaju knjige koliko digitalne platforme, to je njihov svijet i u njemu se kreću. Meni taj svijet nije toliko drag, ali treba ga poštovati, u njemu se nekako kretati. Kad mladi čovjek primijeti da mu prilazite s ljubavlju i da ga ne osuđujete, on će sigurno pozitivno reagirati.
Ja s radošću idem na Sestrunju i Ravu. Nažalost to nije zahtjevan pastoral, u zadnjih osam godina na Sestrunju imam samo sprovode, ni jedno krštenje, ni jedno vjenčanje, to ostavlja gorak okus. Bez obzira koliko je ljudi tamo, potrebna im je utjeha, misa i ispovijed. Godinama sam ispovijedao u zatvoru, to je također jedno posebno iskustvo, kada imate mladog čovjeka koji je dilao drogu i dobio dvije godine zatvora teško ga je potaknuti na promjenu. Lako dajemo dijagnoze ali uzorke ne želimo tražiti, rekao je Dundović.
Na kraju mu je moderatorica uručila poklon koji su za njega pripremili prijatelji bajkeri.
– To je jedna od mojih strasti, tko nije vozio motor ne zna o čemu pričam. Osim jednog posebnog doživljaja prolaska kroz prostor upoznate puno plemenitih ljudi koji su spremni pomoći drugima.
ZADAR / ŽUPANIJA
UKLJUČEN METEOALARM / Za vikend obilni pljuskovi, snijeg i orkanska bura!
Danas na Jadranu i u krajevima uz njega umjereno do pretežno oblačno. Uglavnom u drugom dijelu dana mjestimice kiša, većinom na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Sunčanije u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, prijepodne ponegdje magla, a tek navečer naoblačenje. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, u gorju i na krajnjem sjeveru moguće s jakim i olujnim udarima. Na Jadranu će zapuhati umjereno jugo i južni vjetar, navečer u jačanju. Najviša temperatura zraka većinom između 9 i 14 °C.
U petak oblačno s kišom, na Jadranu i uz njega i obilnijom uz izraženije pljuskove. U Gorskoj Hrvatskoj kiša će već ujutro prelaziti u snijeg uz stvaranje novog snježnog pokrivača. Prema kraju dana prestanak oborine. Vjetar umjeren, ponegdje i jak sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom dijelu bura već ujutro, mjestimice jaka i olujna s orkanskim udarima, proširit će se do večeri do juga. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 4 do 8, u gorju niža, a na Jadranu između 9 i 14 °C.
IZGLEDI VREMENA:
U petak oblačno s povremenom kišom, na Jadranu i u krajevima uz Jadran moguće obilnijom uz izraženije pljuskove. U Gorskoj Hrvatskoj već ujutro i prijepodne snijeg uz stvaranje novog snježnog pokrivača. Prema kraju dana prestanak oborine. U subotu većinom sunčano, ponegdje s umjerenom naoblakom, a u nedjelju novo jače naoblačenje, krajem dana mjestimice kiša, u unutrašnjosti oborina na granici kiše i snijega. Puhat će u petak umjeren, na udare lokalno i jak sjeveroistočnjak i sjeverac, u subotu vjetar većinom slab, a u nedjelju će ponegdje zapuhati umjeren jugozapadnjak. Na Jadranu u petak umjereno i jako jugo, već ujutro na sjevernom dijelu bura koja će ponegdje biti jaka i olujna s orkanskim udarima te će se do večeri proširiti na cijelu obalu. Bura u subotu u postupnom slabljenju, a u nedjelju će ponovno zapuhati jugo koje će jačati, do kraja dana na sjevernom dijelu opet bura. Temperatura zraka u petak bez većeg dnevnog hoda, od subote malo niže vrijednosti na moru, a na kopnu hladnija jutra.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Župan Longin s vijećnicima u obilasku strateških projekata: Hospicij, CGO, Poljoprivredno-edukacijski centar, Baštica i azil realizirani u 2024.
Župan Božidar Longin i zamjenik Šime Vicković, zajedno s pročelnicima, predsjednikom Županijske skupštine Zoranom Šikićem te vijećnicima obišli su ključne strateške projekte Zadarske županije koji su dovršeni tijekom 2024. godine ili su pri samom završetku.
Hospicij na Babindubu, Poljoprivredno-edukacijski centar u Zemuniku, Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima, sustav navodnjavanja i nova akumulacijska brana na Baštici te sklonište za napuštene životinje na Bokanjcu pet je strateških projekata koje su obišli vijećnici i županijsko izaslanstvo kako bi se na licu mjesta upoznali s tijekom radova.
Župan Longin naglasio je važnost ovih projekata za unapređenje kvalitete života u Zadarskoj županiji.
„Ponosan sam na niz strateških projekata koje smo dovršili kroz ovu godinu ili se dovršavaju – CGO Biljane, hospicij, sklonište za životinje, Poljoprivredno-edukacijski centar, nova Medicinska škola… Dobro napreduju i radovi na novim zgradama Zadarske županije te se nadamo da će biti dovršeni u prvoj polovici iduće godine. Gotovo svi ti nabrojani projekti idealan su primjer kako smo neiskorištene državne nekretnine mudrim promišljanjem iskoristili za projekte od značaja za javni interes, za kvalitetniji život naših građana. Naravno, za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima“, poručio je župan koji je iskazao zadovoljstvo što su svi vijećnici, i oni vladajuće većine, ali i oni oporbeni dosta pozitivno reagirali na terenu gdje su se i osobno uvjerili kako napreduju radovi.
„Obilazak lokaliteta pet značajnih projekata Zadarske županije izvrsna je nadgradnja raspravama u vijećnici. Zahvaljujem županu Longinu i suradnicima na organizaciji te vijećnicama i vijećnicima koji su se odazvali. Projekti pokazuju svu raznolikost i kompleksnost djelokruga rada regionalne samouprave. Osim javnih potreba projekti imaju i specifičnosti te mogu istaknuti npr. kompleksnost CGO-a, civilizacijsko dostignuće hospicija, segment cjeloživotnog obrazovanja PEC-a, nužnost održive poljoprivrede i izazova hrane u kontekstu klimatskih promjena i navodnjavanja, u čemu Zadarska županija popravlja hrvatski prosjek, dok i azil za napuštene životinje očito ide u tom smjeru. Definitivno svi uključeni u realizaciju ovih projekata zaslužuju pohvale i čestitke. Veseli me što je i Županijska skupština dala doprinos u njihovoj provedbi“, rekao je nakon obilaska predsjednik Županijske skupštine Zoran Šikić.
Vijećnik SDP-a Jure Zubčić naglasio je kako je pohvalna inicijativa županijske vijećnike upoznati s tekućim kapitalnim projektima, o kojima se često raspravlja u Vijećnici.
„Čuti probleme s terena i iz prve ruke vidjeti napredak svakog od njih svakako će nam olakšati rad u ovih posljednjih nekoliko mjeseci mandata. Svaki je od tih zahvata poseban, no CGO će, prema svemu sudeći, djelovati u novim zakonskim uvjetima. Svakako će biti temom brojnih rasprava, jer s političke strane svakako treba saslušati stručnjake iz područja gospodarenja otpadom i na temelju njihovih zaključaka i prijedloga usuglasiti te politike sa potrebama Naših sumještana“, mišljenja je Zubčić, koji je napomenuo da gospodarenje otpadom treba biti jedan od prioriteta u Zadarskoj županiji.
Član Kluba vijećnika DSU-a, HNS-a, HSLS-a Antonio Vučetić je istaknuo kako je ovaj obilazak presjek tekuće garniture u Županiji pred kraj mandata te dodao da je iznimno važan kako bi valorizirali rad stručnih službi Županije, mimo političke dimenzije.
„Svi su oni u više ili manjem postotku izvršenosti, no ono što je najvažnije je da će županija u sljedećoj godini dobiti infrastrukturu od vitalne važnosti – napose CGO. To je tek prva faza, ona najlakša u gospodarenju otpadom, a slijedi onaj teži – edukacija stanovništva, kako bi maksimalno iskoristili njegov potencijal. Svaki od ovih projekata na svoj će način olakšati život i poslovanje žiteljima županije te pridonijeti boljoj skrbi o najranjivijim skupinama društva“, ustvrdio je Vučetić, naglasivši kako je briga o napuštenim životinjama dugo godina bila vrlo zahtjevna i teška, s neadekvatnim kapacitetima, što bi otvorenje novog skloništa napokon trebalo riješiti na humani način.
O PROJEKTIMA:
Završetak radova na rekonstrukciji i opremanju zgrade hospicija na Babindubu očekuje se krajem siječnja 2025. Oprema za hospicij trebala bi biti isporučena početkom veljače, a završni tehnički pregledi i ishođenje potrebnih dozvola očekuju se do kraja ožujka 2025. godine. Istovremeno, pripremaju se natječaji za zapošljavanje 20-ak zdravstvenih djelatnika, uključujući liječnike, medicinske sestre, fizioterapeute i njegovatelje. Ovaj projekt dobio je financijsku podršku Vlade RH i Ministarstva zdravstva u iznosu od 2,26 milijuna eura, podsjetio je pročelnik za zdravstvo dr. Marko Kolega.
Na prostoru od 2,7 hektara u Zemuniku donjem izgrađen je Poljoprivredno-edukacijski centar s bruto građevinskom površinom od 427,14 m². Centar će služiti za stručno usavršavanje poljoprivrednika, edukaciju učenika Poljoprivredno-prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića te studenata Sveučilišta u Zadru, a njime će upravljati Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,64 milijuna eura.
Jedan od projekata za koji je postojao posebno veliki interes svakako je Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim. CGO se nalazi u završnoj fazi priprema za tehničke preglede, a prvi prihodi TD EKO d.o.o., kao upravitelja centra, očekuju se početkom ožujka 2025., nakon probnog rada i prilagodbe, najavio je direktor društva EKO Toni Kozina.
Župan je s vijećnicima i pročelnicima obišao i sustav navodnjavanja Baštica, koji je zasigurno jedan od ključnih projekata za unapređenje poljoprivrede na području Zadarske županije. Ovaj sustav osigurava pouzdano opskrbu vodom za poljoprivredne površine, čime se značajno povećava produktivnost i smanjuje ovisnost o vremenskim uvjetima. Vijećnici su upoznati i s rekonstrukcijom brane Vlačine u neposrednoj blizini Baštice. Ona je sanirana sredstvima Hrvatskih voda, a vrijednost investicije iznosila je 1,74 milijuna eura.
Pri kraju su i radovi na Skloništu za napuštene životinje smještenog na katastarskoj granici Zadra i Briševa čija se gradnja planira završiti do veljače 2025. godine. Ukupna vrijednost radova iznosi 2,32 milijuna eura, a projekt uključuje kapacitete za prihvat do 200 životinja. Osim bokseva za pse, mačke i karantenu, sklonište će imati prostor za opasne pse, istrčavanje, prijem i njegu životinja te skladište za hranu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Je li ovo hrvatski rekord? Poznata kompanija isplatit će svojim radnicima božićnicu od 2.300 eura