Hrvatska
Od danas za napuštanje životinja – zatvor
Danas su stupile na snagu izmjene i dopune Kaznenog zakona, a s njima i dugoočekivane pozitivne promjene u zaštiti životinja.
Napuštanje kućnog ljubimca, domaće ili divlje životinje prijavljuje se policiji ili općinskom državnom odvjetništvu. Kazna je do godinu dana zatvora, odnosno do dvije ako je napuštanjem prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja. Povisuju se kazne za kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja na kaznu zatvora do dvije godine ili do tri godine ako se ta kaznena djela počine iz koristoljublja. Također, zlostavljačima i ubojicama životinja odsad se može izreći sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, u trajanju od jedne od pet godina.
Sve navedene novosti prijedlozi su koje je udruga Prijatelji životinja poslala Ministarstvu pravosuđa i uprave tijekom rada na izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. „Iznimno smo zahvalni Ministarstvu što je prihvatilo naše prijedloge i time napravilo povijesni iskorak u zaštiti životinja u Hrvatskoj, što će pozitivno odjeknuti svugdje u svijetu. Cilj nam je bio uvrstiti odredbe koje će djelovati preventivno i sada je važno da svi djelujemo kako bi se i provodile u praksi”, kažu Prijatelji životinja.
Pojašnjavaju da građani više neće trebati čekati hoće li veterinarska inspekcija reagirati na prijavu napuštanja, već onoga tko napusti životinju mogu odmah prijaviti policiji: “To će ubrzati postupanje i olakšati dokazivanje čina napuštanja. Ujedno će odvratiti ljude od napuštanja životinja jer znaju da time riskiraju zatvorsku kaznu. Očekujemo i da će svi razmisliti prije nego što nabave životinju imaju li dovoljno novaca, vremena i znanja za dugogodišnju skrb o njoj. Odgovornije će se odnositi i prema kontroli razmnožavanja i kastrirati životinje umjesto da napuštaju štence i mačiće.”
S druge strane, smatraju Prijatelji životinja, potaknut će gradove i općine da paralelno rade na sprječavanju napuštanja životinja: “JLS-ovi moraju provoditi kontrolu mikročipiranja pasa obilaskom svih kućanstava, što im je zakonska obaveza još od 2017. godine, jer mikročip sadrži podatke o skrbniku psa. One lokalne zajednice koje to još nisu provele treba kazniti! Također, moraju educirati javnost o odgovornoj skrbi za životinje i financirati kastracije pasa i mačaka. Umjesto da napuštaju životinje, skrbnici im mogu pomoći kastracijom i odgovornim udomljavanjem umjesto kupnje.”
Osim toga, povišene kazne za kazneno djelo usmrćivanja i mučenja životinja moći će se provoditi samo zahvaljujući prijavama svjedoka. Iz udruge Prijatelji životinja pozivaju građane da ako imaju bilo kakve nedoumice oko postupka prijavljivanja kaznenih i prekršajnih djela na štetu životinja, mogu im se javiti: “Prijavljivanje je jako važno i radi izricanja sigurnosne mjere zabrane držanja i nabavljanja životinja. Sud ju može izreći onome tko je počinio kazneno djelo nad životinjom ako postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo.”
Na snagu je 2. travnja 2024. godine stupilo i povećanje kazni za mučenje i ubijanje životinja te sada iznosi do tri godine zatvora. Povisivanje kazni važno je i zbog znatno težeg odlaska slučajeva u zastaru. Prijatelji životinja ističu da bi nove odredbe Kaznenog zakona trebale biti pokretač daljnjih zakonodavnih promjena, a prije svega izmjene Zakona o zaštiti životinja i pratećih pravilnika. Smatraju i da je bitno osnivanje inspekcije za zaštitu životinja i formiranje sektora za zaštitu životinja pri Ministarstvu poljoprivrede.
Odredbe koje se odnose na zaštitu životinja u izmjenama i dopunama Kaznenog zakona mogu zaživjeti u praksi samo zajedničkim djelovanjem građana i nadležnih institucija. Stoga pozivaju sve koji imaju saznanja o kršenju zakona da prijave svako napuštanje i zlostavljanje životinja.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše