Connect with us

Hrvatska

HRejting: Kako bi izgledao 11. saziv Hrvatskog sabora?

Objavljeno

-

foto: HRT

Točno tjedan dana prije izbora zaključen je veliki predizborni HRejting po izbornim jedinicama. Rezultati posljednje ankete uoči izbora objavljeni su u večerašnjem središnjem Dnevniku HTV-a za 1. i 2. izbornu jedinicu. Prethodnih su dana objavljeni rezultati za 6. i 7. izbornu jedinicu, za 9. i 10. izbornu jedinicu3. i 4. izbornu jedinicu i 5. i 8. izbornu jedinicu.

Istraživanje za 1. i 2. izbornu jedinicu provedeno je između 7. i 9. travnja. Uzorak je 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, a najveća pogreška iznosi +/- 3,9%.

Rezultate ankete o tome tko bi bio izabran u Hrvatski sabor iz preostale dvije tzv. zagrebačke izborne jedinice je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Jedini točan i konačan odgovor tko ulazi u Hrvatski sabor dat će Državno izborno povjerenstvo kad se za tjedan dana zatvore biračka mjesta, otvore biračke kutije i prebroje glasovi. Večeras je iznijeto isključivo raspoloženje ispitanika u trenutku provođenja ankete. 

I. izborna jedinica

Raspoloženje u 1. izbornoj jedinici koja među izbornim takmacima slovi kao “najelitnija” moglo se iskazati o sveukupno 17 pravovaljanih lista. Ta jedinica uz širi centar glavnoga grada sada obuhvaća i Veliku Goricu te nekoliko općina Zagrebačke županije.

Četvrtina birača odlučila se za HDZ-ovu koaliciju, njih 26,8%. SDP-ova koalicija ima 22,3%. Možemo je s 13,5% treći. Izborni prag u 1. izbornoj jedinici preskaču još DP-ova koalicija sa 6,7% i Mostova koalicija s 5,2%. 

Zbog velikog bazena još neodlučnih kao i velike statističke pogreške ankete, male su, ali ipak postoje šanse za tri predizborna bloka – Umirovljenici zajedno s 3,1%, Fokus i Republika s 2,9% i Odlučnost i pravednost s 2,6%.

Galerija

HRejting: I. izborna jedinica, Foto: HRT/HTV

II. izborna jedinica

Druga izborna jedinica proteže se od istoka Zagreba preko dijelova Zagrebačke i Koprivničko-križevačke do cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Od Državnog izbornog povjerenstva odobrenje za sudjelovanje u izbornoj utrci dobilo je 14 lista, ali birači iz HRejtinga žele ih samo pet.

HDZ-ovoj listi birači daju 31,4%. SDP-ova lista ima 20,6%. Koalicija Domovinskog pokreta ima 9%. Za četvrto, odnosno peto mjesto je mrtva utrka između Možemo i Mosta. Razlika se mjeri u promilima. Možemo ima 7,5%, a Most 7,4%.

Od njih su Umirovljenici zajedno dvostruko, a savez Fokusa i Republike više nego trostruko slabiji. Ali već dobro poznati razlozi, neodlučni i anketna pogreška, još ih drže u igri. Umirovljenici zajedno imaju 3,2%, a Fokus i Republika 2,6%.

0 seconds of 2 minutes, 18 secondsVolume 90%

Koliko pojedina stranka ili koalicija imaju saborskih mjesta u I. i II. izbornoj jedinici?

Bitno je naglasiti da je preračunavanje glasova u mandate najnezahvalniji i najriskantniji dio naše ankete. Na pouzdanost računice ponaprije utječe specifičnost D’Hondtove metode koja u pravilu favorizira najjače liste. Usto, otegotna je okolnost i velika statistička pogreška kao i velik udio neodlučnih birača. To su osnovne postavke za kritičko promatranje grafičkog prikaza u kojem stoji:

U I. izbornoj jedinici HDZ ima 5 zastupnika, SDP 4, Možemo! 3, a po jedno Domovinski pokret i Most.

U II. izbornoj jedinici HDZ ima 6 zastupnika, SDP 4, DP 2, a po jedno Možemo! i Most.

I. izborna jedinica, Foto: HRT/HTV

Ukupni broj mandata nakon ankete u 10 izbornih jedinica

Time je popunjeno svih 140 mjesta iz svih 10 takozvanih hrvatskih izbornih jedinica. Znači, bez 11. u kojoj glasuje dijaspora i 12. u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika – konačna bi računica bila:

HDZ 60 mandata.

SDP-ova koalicija “Rijeke pravde” dobiva 44 mjesta, tri zastupnika više od Bernardićeve Restart koalicije 2020. godine.

Penavin Domovinski pokret osvojio bi 14 zastupnika, dva manje od Škorina Domovinskog pokreta na prošlim izborima.

Most je za jedan mandat u plusu i sad je na devet zastupnika.

Možemo! u odnosu na 2020., ima dva zastupnika više, njih devet.

IDS ima jedan manje, odnosno dva.

Još dva mandata koja su preostala pripadaju Fokusu i međimurskom županu Matiji Posavcu.

To bi bio sastav novog, 11. saziva Hrvatskog sabora, ali anketni. Onaj stvarni odredit će točno 3.773.283 hrvatska državljanina s pravom glasa na izborima sljedeću srijedu.

0 seconds of 2 minutes, 20 secondsVolume 90%

HRT će u petak, 12. travnja, organizirati sučeljavanje političkih stranaka koje su prema HRejtingu, barem u jednoj izbornoj jedinici, prešle 4%. Sučeljavanje ćete moći pratiti odmah nakon središnjeg Dnevnika, od 20.15.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu