Uobičajena navika koju većina nas radi ujutro, čim otvorimo oči, jest provjeravanje mobitela. Istraživanja pokazuju da milijuni ljudi posežu za mobitelom čim se probude, s povećanjem internetskog prometa nakon 6, 7 i 8 sati ujutro.

Pregled novosti na društvenim mrežama ujutro može biti zanimljiv, no to može biti loše za nas. Suočavanje s informacijama i plavim svjetlom odmah nakon buđenja može uzrokovati mentalni umor i potaknuti stres te otežati fokus i prioritizaciju tijekom dana. U nastavku donosimo pet razloga zbog kojih bismo trebali izbjegavati korištenje telefona odmah ujutro.

Utječe na mozak
“Kada se probudimo, mozak je u stanju ‘inercije sna’, tromog prijelaza između spavanja i budnosti, kada kognitivne funkcije još nisu potpuno obnovljene”, za Independent objašnjava psiholog Antonio Kalentzis.

“Uzimanjem telefona i preplavljivanjem mozga notifikacijama ili društvenim mrežama, prekomjerno stimuliramo prefrontalni korteks, što može dovesti do mentalnog umora i smanjene koncentracije tijekom dana.”

Remeti san
Plavo svjetlo telefona smanjuje melatonin, narušava ritam spavanja i povećava stres odmah nakon buđenja.

Utječe na raspoloženje
Pregledavanje društvenih mreža može izazvati anksioznost, stres ili osjećaj nezadovoljstva sobom te otežavajući pozitivan početak dana, objašnjava Kalentzis.

Napreže oči
Izlaganje svjetlu ekrana nakon sna može uzrokovati neugodu, suhoću i kronično naprezanje očiju.

Smanjuje produktivnost
Jutarnje korištenje mobitela odvlači pažnju i smanjuje produktivnost. Umjesto da započnemo dan fokusirano, riskiramo pasivno pregledavanje sadržaja, kaže Kalentzis. Ova navika usporava ustajanje iz kreveta i otežava prelazak na važnije aktivnosti.

Kako prekinuti jutarnju naviku korištenja mobitela?
Punite mobitel izvan sobe – izbjegnite iskušenje punjenjem telefona izvan spavaće sobe, savjetuje Kalentzis.
Koristite klasični alarm – zamijenite mobitel klasičnom budilicom. „Izbjegavajte koristiti mobitel kao budilicu jer nas to često navede da dan započnemo čitajući e-mailove ili pregledavajući društvene mreže“, savjetuje stručnjak za wellness Hector Hughes.
Uvedite jutarnju rutinu – započnite dan pozitivno uz aktivnosti poput istezanja, šetnje ili uživanja u kavi.

Biti dobar roditelj jedan je od ciljeva mnogim majkama i očevima. Oni svojim primjerom i savjetima žele odgojiti ljude na koje će se ponositi, ne samo zbog njihova uspjeha, već zbog toga kakvi su odrasli ljudi izrasli. Baš kao i djeca, roditelji neprestano uče, razvijaju se i prilagođavaju.

Iz portala The Times of India izdvojili su šest primjera ponašanja roditelja koji su prava definicija dobrog roditeljstva. Rezultat “dobrog” roditeljstva često se vidi na sretnoj, dobroj i uspješnoj djeci koja su imala pravu podršku i roditelje kojima su se mogla obratiti za pomoć i savjet.

Uključivanje u život djeteta
Sudjelujte u životu svog djeteta. Biti pažljiv roditelj zahtijeva trud i vrijeme te često od roditelja zahtijeva preispitivanje i reorganizaciju svojih prioriteta. To često podrazumijeva stavljanje potreba djeteta ispred vlastitih želja. Psiholozi savjetuju: “Budite prisutni i fizički i mentalno. Sudjelovanje ne znači obavljanje ili popravljanje djetetovih zadaća.”

Pratite razvoj djeteta
Budite u tijeku s razvojem svog djeteta koje svakim danom sve više odrasta. Razmislite o tome kako se ponašanje djeteta mijenja s godinama. Ista želja za neovisnošću koja tjera vaše trogodišnje dijete da stalno govori “ne”, motivira ga i da nauči koristiti toalet. Vaše trinaestogodišnje dijete možda je za večerom prkosno upravo zbog intelektualnog razvoja koji ga čini znatiželjnim i zainteresiranim u školi, prenosi The Times of India.

Prihvatite svoju djecu u potpunosti kakva jesu
Dijete se osjeća sigurno kada je prihvaćeno bezuvjetno. To se svodi na jednu ključnu lekciju koju trebamo prenijeti djeci: “Volim te jer si moje dijete, a ne zbog onoga što radiš ili postižeš.” Naša ljubav i privrženost ne bi trebale ovisiti o njihovim postignućima, ponašanju ili ocjenama.

Stvorite okolinu u kojoj će sigurno i sretno odrastati
Ako već imate dijete, sve što trebate učiniti jest osigurati poticajnu, podržavajuću i stimulativnu okolinu. Zapravo, ne morate ništa posebno učiti. Vrijeme učenja dolazi s djetetom. Djeca možda ne razumiju što je dobro, što je opasno i slične koncepte.

“Kao roditelj, imate uvid u svijet oko sebe koji njima nedostaje. Ako vidite da idu prema opasnosti, usmjerite ih. Inače, djeca često znaju živjeti sretnije od nas. Učite od njih”, piše The Times of India.

Pokažite zahvalnost
Izražavanjem zahvalnosti, dijete se osjeća važno. Jedan od najsnažnijih poticaja za moralno djelovanje je zahvalnost. Djeca će biti sklonija dobro se ponašati ako ih “uhvatimo” u dobrom djelu i pokažemo im koliko to cijenimo. Na primjer, možete reći: “Hvala što si mi pomogao s mlađim bratom.” Pisanje kratke poruke ohrabrenja još je jedan način da pokažete koliko cijenite svoje dijete.

Postavite jasne granice i prezentirajte posljedice
Kako piše The Times of India, djeca napreduju kada imaju jasno postavljene granice. Uspostavljanje jasnih pravila i posljedica ima snažan utjecaj na njihovo ponašanje i način na koji reagiraju na različite situacije. Granice, također, pružaju strukturu njihovoj rutini te pomažu djeci da se osjećaju sigurno i ugodno. Osim toga, granice ih uče razlikovati ispravno od pogrešnog.

Jutarnje ispijanje kave moglo bi imati više zdravstvenih koristi od konzumacije napitka tijekom dana, prema novom istraživanju, piše u srijedu njemačka agencija DPA.

Istraživači su htjeli vidjeti utječe li doba dana u kojem ljudi ispijaju kavu na njihovo zdravlje. Proučavali su više od 40.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama u sklopu dugoročnih studija koje se bave zdravljem, prehranom i životnim stilom.

Otkrili su dva različita uzorka ispijanja kave: oni koji kavu piju prijepodne i oni koji je piju tijekom cijelog dana. Više od trećine (36 posto) sudionika kavu je ispijalo ujutro, a 14 posto njih tijekom cijelog dana.

Tim istraživača predvođen stručnjacima sa Sveučilišta Tulane u SAD-u promatrao je sudionike gotovo deset godina. Tijekom daljnjeg praćenja, umrlo je 4295 sudionika. Uzevši u obzir razne čimbenike, istraživači su ustanovili da su osobe koje su kavu pile ujutro imale 16 posto manje šanse da umru od onih koji kavu nisu pili uopće. Također, imale su 31 posto manje šanse da umru od srčane bolesti.

Za osobe koje su tijekom cijelog dana pile kavu, nije bilo smanjenja rizika u usporedbi s onima koji nisu pili kavu.

“Ispijanje kave ujutro možda je snažnije povezano s nižim rizikom od smrtnosti nego ispijanje kave kasnije tijekom dana”, napisali su istraživači u časopisu European Heart Journal.

Nije važno samo pijemo li kavu i koliko, već i doba dana kada je pijemo
Glavni autor studije, Lu Qi sa Sveučilišta Tulane, rekao je: “Dosadašnje istraživanje upućuje na to da ispijanje kave ne povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, a čini se da i smanjuje rizik od nekih kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2.”

“S obzirom na učinke koje kofein ima na naša tijela, željeli smo vidjeti utječe li doba dana kada pijemo kavu na zdravlje srca.”

“Naši nalazi upućuju na to da nije važno samo pijete li kavu i koliko, već i doba dana kada je pijete. U pravilu, ne dajemo savjete o tajmingu u našim preporukama za dijetu, no možda bismo to trebali razmotriti u budućnosti”, dodao je.

Naglasio je da ovo istraživanje ne otkriva zašto ispijanje kave smanjuje rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.

“Moguće objašnjenje jest da bi konzumacija kave poslijepodne mogla poremetiti cirkadijani ritam i razine hormona poput melatonina. To pak dovodi do promjena u kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima, poput upala i krvnog tlaka.”