Stručnjaci kritiziraju to što se kontroverznim organizacijama omogućava otvaranje bankovnog računa u Njemačkoj. Jedno novinarsko istraživanje pokazuje da pojedine banke ne provjeravaju svoje klijente, piše Deutsche Welle.

Službi za zaštitu ustavnog poretka u Baden-Württembergu, Neil Bin Radhan je sve samo ne nepoznat. Radi se o selefijskom propovjedniku, koji je prije više godina privukao pažnju zbog svojih protuustavnih izjava o oružanom džihadu, kažu iz ove institucije. I u njegovim knjigama se mogu naći sadržaji koji su protuustavni, piše u odgovoru ove sigurnosne službe. U Heidelbergu Bin Radhan vodi džamijsku udrugu strogo konzervativnog usmjerenja, za koje redovno prikuplja donacije. U tu svrhu, udruga, koja nije odgovorila na upit novinara javnog servisa SWR, posjeduje više računa u Volksbank Kurpfalz.

Na pitanje novinara, Volksbank je odgovorila kako „ozbiljno shvaća ovo pitanje”, ali zbog bankarske diskrecije ne može iznijeti nikakve detalje. Ipak, banka potvrđuje odnos s klijentima iz džamijskog udruge u Heidelbergu i da se taj slučaj ispituje od lipnja ove godine. Propovjednik Neil Bin Radhan i njegova selefijski orijentirana udruga godinama se pojavljuju u javnim izvještajima Službe za zaštitu ustava, unutarnje tajne službe Njemačke.

Stručnjak smatra da su banke odgovorne
Upravo ovdje Thomas Seidel vidi osnovni problem. Banke u Njemačkoj čine premalo kako bi ekstremističkim organizacijama spriječile pristup platnom prometu. “U današnje vrijeme želimo mnogo odlučnije reakcije banaka”, kaže ovaj 50-godišnjak. Seidel je ranije radio u Saveznom kriminalističkom uredu i danas volonterski vodi privatnu inicijativu “Anti Financial Crime”, koja se bori protiv financijskog kriminala.

“Najmanje što se može zahtijevati je da banke čitaju izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka i koriste ih kao osnovu za svoje dužnosti opreza u takvim slučajevima”, kaže Seidel. “A to bi značilo, da raskine suradnju s tim mušterijama.”

Analiza Izvještaja Službe za zaštiti ustava
Ipak, mnoge organizacije koje njemačke agencije smatraju ekstremističkim, posjeduju račune u njemačkim bankama. To pokazuje analiza magazina Report Mainz. Za ovu svrhu, politički magazin javnog servisa je analizirao izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2023. godinu i nasumično ih usporedio s bankovnim podacima spomenutih organizacija.

Od desničarskih radikala preko islamista do ljevičarskih ekstremista, ima mnogo primjera. Tako stranka “Der III. Weg” (Treći put), koju ova tajna služba vodi kao neonacističku stranku, raspolaže računom za donacije u Sparkasse (državnoj štedionici), kao i “Identitäre Bewegung” (Identitetski pokret) ili turski ekstremisti koje služba za zaštitu ustavnog poretka povezuje sa “Sivim vukovima”, neofašističkom nacionalističkom turskom organizacijom. Udruga povezana sa Scijentolozima je klijent jedne poznate privatne banke. Druge organizacije koje se smatraju ekstremističkima takođe imaju račune u Volks- i Raiffeisenbankama. U svim tim slučajevima, banke nisu željele komentirati svoje klijente, pozivajući se na bankarsku diskreciju.

Štedionice uživaju posebnu pravnu poziciju
Upadljivo je da ekstremisti i neprijatelji ustava često otvaraju račune u poslovnicama Sparkasse. Njemački savez štedionica i žiroračuna (DSGV) to objašnjava u pisanoj izjavi za Report Mainz: “Sparkasse podliježu strožim pravnim obavezama u vezi s vođenjem računa kao javni kreditni institut, za razliku od zadružnih instituta i privatnih banaka koje su u svojim ugovornim odnosima uglavnom slobodne.”

Tu razliku potvrđuje Sebastian Omlor s Philipps sveučilišta u Marburgu, pravni stručnjak specijaliziran za bankarsko i tržišno pravo. Prema njegovim riječima, Sparkassama su ruke više ili manje vezane. “Nemaju slobodu reći mušterijama: ‘S tobom želim poslovati, s tobom ne'”, objašnjava Omlor. “Sparkasse imaju obvezu opskrbljivanja građana bankarskim uslugama, moraju u pravilu otvoriti tekući račun, barem za one koji su rezidenti u njihovom nadležnom području.” S druge strane, privatni instituti kao i Volks- i Raiffeisenbanke imaju tu slobodu. “One mogu reći: ‘Zbog političkog svjetonazora klijenta K, otkazujem vođenje računa klijenta K'”, kaže Omlor.

Peticija protiv računa AfD-a u Volksbank u Leipzigu
Ipak, ovu slobodu ne koriste sve privatne i zadružne banke. Primjer je Leipzig: ovdje inicijativa “Bake protiv desničara” trenutno traži od lokalne Volksbanke da zatvori račun okružne organizacije Alternative za Njemačku za Leipzig. U online peticiji prikupljeno je više od 32.000 potpisa. Pokrajinska organizacija AfD-a u Saskoj kvalificirana je od strane Službe za zaštitu ustava kao utvrđeno ekstremno desničarska organizacija.

“Već postoje upravni odbori koji su se jasno izjasnili za raznolikost i toleranciju i želimo da se Volksbank Leipzig tome pridruži”, zahtijeva Meta Mukasa, koja je supokretač akcije “Bake protiv desničara”. Prošlog tjedna održan je sastanak s upravom Volksbank Leipzig u vezi s tim. Banka je na upit novinara izjavila kako strahuje od podjele društva i da konsekventno odbacuje ekstremizam bilo koje vrste, kao i da je AfD demokratski izabrana stranka. Njihov račun, dakle, očito ne namjeravaju zatvoriti.

Izraelska vojska je, potvrđeno je izraelskoj javnoj televiziji Kann, ubila vođu Hamasa Yahyu Sinwara u napadu tijekom operacija u pojasu Gaze. Yahya Sinwar imenovan je generalnim vođom Hamasa u kolovozu nakon ubojstva njegovog prethodnika Ismaila Haniyeha u Teheranu. Prethodno je bio vođa skupine unutar pojasa Gaze, a tu je poziciju preuzeo 2017.

Sinwar je trenutno na vrhu liste najtraženijih osoba u Izraelu. Državne sigurnosne agencije vjeruju da je on vodio planiranje i izvršenje masaklra u južnom Izraelu 7. listopada 2023., u kojima je ubijeno više od 1200 ljudi, a 251 oteto i odvedeno u Gazu.

Rođen je u izbjegličkom kampu Khan Younis u južnoj Gazi 1962. godine. U kasnim 1980-ima, Sinwar je osnovao Hamasovu sigurnosnu službu poznatu kao Majd, koja je između ostalog ubijala Palestince koje je optuživala za suradnju s Izraelom.

Velik dio života proveo u izraelskom zatvoru
Velik dio života proveo je u izraelskom zatvoru – a nakon trećeg uhićenja 1988. godine osuđen je na četiri doživotne robije.

Sinwar je bio među 1.027 palestinskih i izraelskih arapskih zarobljenika koje je Izrael oslobodio u razmjeni 2011. godine za Gilada Shalita, izraelskog vojnika kojeg je Hamas držao zatočenog više od pet godina u Gazi.

Broj katolika u svijetu popeo se na 1.4 milijarde, prema službenoj statistici koju je danas objavila vatikanska novinska agencija Fides.

Statistika ažurirana 31. prosinca 2022. pokazuje da se broj katolika u odnosu na godinu prije povećao za gotovo 14 milijuna te da je porastao na svim kontinentima osim u Europi.

U svijetu povećanje, u Europi katolika manje
U Africi i Americi došlo je do značajnog povećanja od 7.2 milijuna odnosno 5.9 milijuna. Nasuprot tome, Europa je zabilježila pad od 474.000 vjernika zbog povlačenja iz crkve, smrti i manjeg broja krštenja. Statistika je objavljena u povodu jubilarne godine Katoličke crkve koja će se slaviti 2025. Jubilarne godine obično se obilježavaju svakih 25 godina.

Katolici sada čine 17.7 posto svjetske populacije. Kršćanstvo je najveća religija na svijetu, a slijede ju islam i hinduizam.

Katoličku crkvu su posljednjih godina potresle optužbe za svećeničko seksualno zlostavljanje.