Hrvatska
Sve je više krađa po dućanima. Najviše se kradu četiri artikla
Nakon pandemije i lockdowna, kada je kupovina u trgovinama bila ograničena i pod strožim režimom kontrole, bilo je i manje krađa. No od 2022. diljem Europe i u Hrvatskoj broj krađa opet je u porastu, čemu kumuje i visoka inflacija.
Primjerice, početkom ove godine Financial Times pisao je o slučaju nizozemskog maloprodajnog lanca Jumbo u kojemu je lani šteta od krađa premašila godišnju dobit. Krađe su ih, naime, koštale 100 milijuna eura dok im je očekivana godišnja dobit nakon oporezivanja 80 milijuna eura. Kriza troškova života, kažu, potaknula je kriminal i šteti tvrtkama.
I u Hrvatskoj raste broj krađa u trgovinama. Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo unutranjih poslova (MUP) lani je u Hrvatskoj zabilježeno 2.049 kaznenih djela krađe iz trgovina, dok je prethodne, 2022. godine, bilo 1.844 evidentiranih takvih krađa. Od lanjskih 2.049 slučajeva, kažu u MUP-u, razriješeno je 1.188 ili nešto manje od 60 posto.
Trgovci nemoćni zbog sitnih krađa
Porast krađa u trgovinama bilježi se i u prvoj trećini ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
“U četiri mjeseca ove godine evidentirano je 891 kazneno djelo krađa iz trgovine dok je razriješeno 501, a u istom razdoblju 2023. godine evidentirano je 715, a razriješeno 491”, rekli su nam u MUP-u.
U Hrvatskoj su trgovci mahom nemoćni jer se krade “na malo”, uglavnom salame, čokolade, pivo i slično. No, kad takvi sitni kradljivci i budu uhvaćeni, trgovci su uglavnom nemoćni jer se prema Kaznenom zakonu svaka krađa do 132,72 eura (nekadašnjih 1.000 kuna) smatra sitnom krađom i oštećenika, trgovca, upućuje se na privatnu tužbu.
“Skuplji artikli atraktivna su meta”
“Krađe robe u trgovinama su dio svakodnevnice, a ovise o raznim faktorima od kojih su neki razdoblje godine, prigodna događanja ili pak lokacija trgovine. Shodno tome, trenutno nismo ustvrdili porast krađa”, rekli su nam u Lidlu, jednom od maloprodajnih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.
Ondje kažu da je asortiman roba koje se najčešće kradu vrlo šarolik.
Može se reći da su skuplji artikli, poput suhomesnatih proizvoda, kave, alkoholnih pića i neprehrambenih proizvoda atraktivna meta za krađu”, dodaju.
U Lidlu ističu da su aktivnost sprječavanja krađa povjerili vanjskim pružateljima usluga licenciranim za te poslove.
“Sprječavanje se provodi u kombinaciji svih raspoloživih resursa kao što su tjelesna zaštita, upotreba video nadzora, upotreba elektroničkih i fizičkih zaštita”, kažu.
Pojedini proizvodi dodatno osigurani
U najvećem domaćem maloprodajnom trgovačkom lancu, Konzumu, također sa žaljenjem ističu da su krađe neizostavan dio poslovanja, ali da ne bilježe njihov povećan broj u odnosu na ranije godine.
“Konzum s ciljem prevencije ulaže značajna sredstva u tehničku i tjelesnu zaštitu, kako svojih zaposlenika i kupaca, tako i prodajnih mjesta i centara te svih kategorija prodajnih artikala. Krađama su podložne različite kategorije proizvoda te ne bilježimo njihov povećan broj. Ovisno o internoj sigurnosnoj prosudbi, uobičajena praksa u Konzumu, kao i kod ostalih trgovaca, je da pojedini proizvodi imaju dodatne mjere osiguranja protiv krađe, primjerice zaključavanje u prozirne izložbene ormariće”, poručuju iz Konzuma.
Osim hrane, krade se i kozmetika
Općenito, posvuda u Europi najčešće se kradu prehrambeni, u prvom redu suhomesnati proizvodi i sir te alkoholna pića. Također i higijenski proizvodi, a potom kozmetički proizvodi poput parfema te modni dodaci.
Procjene su da trgovci u Europskoj uniji zbog krađa trpe štetu od oko 49 milijardi eura godišnje.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu