Tijekom ljetnih mjeseci strani turisti počine brojne prekršaje diljem Hrvatske. Tako smo u četvrtak javili da ih je tijekom ljetne sezona 2022. i 2023. policija prijavila tek nešto manje od deset tisuća. Najviše prijavljenih stranaca javni red i mir remetilo je na području Dalmacije i Zagreba.

Sada doznajemo što su sve strani turisti radili pa ih je policija prijavila za kršenje Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Tukli se i vikali

Tako ih je 2.834 u ljeto 2022. prijavljeno zbog tuče, svađe i vike na javnom mjestu. Za taj isti prekršaj, a riječ je o kršenju Članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, godinu kasnije prijavljeno je 2.998 stranaca.

Za taj prekršaj predviđena je novčana kazna od 300 do 2.000 eura, ili pak kazna do 30 dana zatvora.

Nepristojno ponašanje

Zbog kršenja Članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno drskog i nepristojnog ponašanja na javnom mjestu koje vrijeđa druge građane ili narušava njihov mir u ljeto 2022. prijavljeno je 919 stranih državljana. U ljeto 2023. za kršenje tog članka prijave je zaradilo 948 stranih turista.

Za taj prekršaj zakon predviđa novčanu kaznu 700 do 4.000 eura ili kaznu zatvora do 30 dana.

Vrijeđanje policajaca

Idući prekršaj koji su stranci najviše činili tijekom ljetnih mjeseci u Hrvatskoj bilo je omalovažavanja policajaca i drugih službenih osoba. Za to je također predviđena kazna od 700 do 4.000 eura ili do 30 dana zatvora.

Ovaj prekršaj u ljeto 2022. počinilo je 529 stranih turista, a godinu kasnije zbog toga su prijavljena 592.

Životinje bez nadzora

Kršen je i Članak 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a riječ je držanju životinja bez nadzora. Zato zakon propisuje od 200 do 1.000 eura kazne.

MUP je za N1 potvrdio da je tijekom ljeta 2022. zbog ovog prekršaja prijavljeno 388 stranaca, dok ih je u ljeto 2023. prijavu zbog držanja životinja bez nadzora zaradilo 368.

Opijanje na javnom mjestu

Peti najčešći prekršaj bilo je opijanje i uživanje droge na javnim mjestima.

I to se kažnjava s 200 do 1.000 eura novčane kazne. U ljeto 2022. zbog toga su prijavljena 544 stranca, a u ljeto iduće godine njih 150.

U ponedjeljak, 1. srpnja, počinju ljetna sezonska sniženja. Prilika je to potrošačima iscrpljenima inflacijom i naraslim životnim troškovima, da povoljnije kupe odjeću i obuću, neki kućanski uređaj ili koji drugi proizvod koji izvan sezone popusta možda samo gledaju u izlogu.

Sezona sniženja često je i vrijeme kada se kupci žale na razne nepravilnosti i nedosljednosti u prodaji robe pa i razne trgovačke smicalice.

Mnogi možda ne znaju da u svrhu sprečavanja takvih propusta ili zavaravajućih praksi postoji Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, usklađen s europskim direktivama o boljoj zaštiti potrošača. Onaj na snazi donijelo je tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u ljeto 2022. godine nakon što je prethodno donesen novi Zakon o zaštiti potrošača.

Dva sezonska sniženja po 60 dana

Pravilnikom je propisano da se sezonsko sniženje odvija dvaput godišnje. Zimsko sezonsko sniženje započinje 27. prosinca, ljetno sniženje 1. srpnja, a oba mogu trajati najdulje 60 dana. Prema tome, ljetno sezonsko sniženje koje počinje u ponedjeljak trajat će tijekom srpnja i kolovoza. Ili do isteka zaliha.

Tijekom razodblja sezonskog sniženja trgovac je dužan istaknuti dvije cijene na artiklu – sniženu cijenu i najnižu cijenu istog proizvoda tijekom 30 dana prije početka sezonskog sniženja. Obje cijene moraju biti istaknute vidljivo i čitljivo kako bi kupcu bilo jasno o kolikom sniženju se radi u odnosu na redovnu cijenu.

To se, prema spomenutom Pravilniku, jedino ne odnosi na oglašavanje usluga i ugovore o pružanju usluga sklopljene izvan poslovnih prostorija i na daljinu.

Može i do isteka zaliha

Ako u 60 dana trajanja sezonskog sniženja trgovac ne proda svu robu koja je na popustu, može nastaviti s prodajom robe po najnižoj sniženoj cijeni sve do isteka zaliha ističući isključivo tu cijenu.

Za razliku od akcijskih prodaja i rasprodaja, sezonsko sniženje podrazumijeva prodaju proizvoda po istoj sniženoj cijeni i nakon isteka sezone, a do isteka zaliha. S tim da se nakon isteka 60 dana takva prodaja više ne smije reklamirati kao sezonsko sniženje.

Kome prijaviti nepravilnosti?

Ako roba kupljena na sezonskom sniženju ima neki materijalni nedostatak, za nju vrijede odredbe Zakona o obveznim odnosima.

To znači da trgovci odgovaraju za sve takve nedostatke u roku od dvije godine od dana kupnje, osim za proizvode sa greškom.

Sve uočene nepravilnosti vezane uz sezonska sniženja, osobito lažno oglašena sniženja, kupci mogu prijaviti Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata – osobno, pisanim putem na adresu Državnog inspektorata (Šubićeva 29, 10000 Zagreb) ili putem online obrasca za podnošenje prijave koji možete naći OVDJE.

Bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor za N1 je prokomentirala objavu kandidature Zorana Milanovića za izbornu utrku i njegov drugi predsjednički mandat.

Kosor je najprije napomenula kako vijest da je Zoran Milanović objavio kandidaturu zapravo nije vijest. Vijest bi bila, kaže, da je objavio da mu ne pada na pamet ponovno se kandidirati.

Rekla je i da ne može decidirano odgovoriti na pitanje o Milanovićevim šansama jer to ovisi o tome tko će mu biti glavni protukandidat i tko će eventualno ući s njime u drugi krug te može li dobiti izbore već u prvom krugu.

“I on treba biti oprezan jer smo svjedočili u posljednjem nizu da se aktualni predsjednici – govorim o Ivi Josipoviću i Kolindi Grabar Kitarović – nisu uspjeli potvrditi u drugom mandatu. Puno toga će ovisiti o protukandidatu koji će doći iz redova HDZ-a, ali i mogućim iznenađenjima u procesu kandidature”, kazala je Kosor.

“Sve ovisi o Plenkoviću”

Zasad, kaže, ne vidi kandidata iz HDZ-a koji bi mogao ugroziti Milanovića, a razlog tomu vidi u načinu kojim Andrej Plenković upravlja strankom.

“HDZ, a tu prije svega mislim na predsjednika stranke, nije odnjegovao nekog kandidata ili kandidatkinju tko bi se pripremao za ovu utrku. Znamo da Plenković vodi i stranku i Vladu tako što ih je pretvorio u one man band. Sve ovisi o njemu. Nitko ga ne može politički nadrasti i, da tako kažem, politički se oteti i postati sjajnija zvijezda od njega na političkom nebu. Tako da ne vidim tko bi mogao biti HDZ-ov kandidat i ugroziti poziciju Milanovića. Ali, treba biti oprezan. Možda to u ime HDZ-a bude neka nestranačka osoba, što je malo vjerojatno”, smatra bivša predsjednica HDZ-a.

U svakom slučaju, Kosor drži da HDZ kasni s isticanjem svoga predsjedničkog kandidata.

“Nije isto biti izazvač i braniti poziciju kao što je brani Milanović. On je u ovom trenutku puno lagodnijoj poziciji. Osoba koja bi bila HDZ-ov kandidat već se trebala profilirati i javnost ju je već trebala prihvatiti. Da je to učinjeno, puno Milanovićevih oštrica prema Plenkoviću tada bi otišlo na stranu tog protukandidata”, kazala je Kosor.

“Nekim potezima poljuljao je birače ljevice i centra”

Na pitanje je li Milanović danas u boljoj ili lošijoj poziciji kad kreće u osvajanje novog mandata, Kosor je ponovila da je Milanoviću puno lakše braniti poziciju na kojoj se već nalazi. No, napomenula je da je nekim svojim potezima tijekom mandata poljuljao birače, pogotovo s centra.

“Čuli smo predstavnika bošnjačke manjine koji govori o stajalištima Milanovića o Srebrenici zbog kojih ga sada neće podržati. Imao je i, po mom mišljenju, vrlo upitnih prijateljstava i srdačnih veza s nekim ljudima. Mislim, naravno, na Milorada Dodika. Njegovo određeno skretanje udesno poljuljalo je dio birača ljevice, ali sve će se to u konačnici zaboraviti i preko toga preći, ovisno o tome tko će biti s druge strane. Očekuje nas vrlo zanimljiva izborna utrka”, smatra Kosor.

“Očekuje se pritisak na Domovinski pokret”

Mnoge je, dodaje, njegova izjava uoči parlamentarnih izbora da više ne želi biti predsjednik, nego premijer, a potom njegovo reteriranje dovelo u stanje političke apatije. Čini joj se, kaže, da bi Milanović, da je tada dao ostavku i išao na parlamentarne izbore, danas vodio vladu.

“On spada među političare koji se uvijek znaju dočekati na noge. On je i preko te epizode prešao kao da se ništa nije dogodilo. Tako da zaista očekujem zanimljivu kampanju, tim više što i HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret iskazuje simpatije za Milanovića. To će unijeti dinamiku i komešanje u vladajuću koaliciju. Bilo bi nezamislivo da Milanovića podupiru i SDP i DP, a da s druge strane DP ostane vjeran partner Plenkoviću u Vladi. To bi bilo nezamislivo, pa se očekuje određeni pritisak na Domovinski pokret”, procjenjuje bivša premijerka.

“Bila bi to kohabitacija tvrđa od tvrđe”

Na pitanje hoće li birači nagraditi ili kazniti tvrdu kohabitaciju Milanovića i Plenkovića u proteklih pet godina i niz otvorenih pitanja do kojih je ona dovela, Kosor kaže da će to ovisiti o procjeni birača tko je od njih dvojice za to bio više kriv.

“Dobar dio javnosti procjenjuje da je odgovornost Milanovića za te probleme manja. Reizbor Milanovića značio bi još tvrđu kohabitaciju, tvrđa od tvrđe bi bila, zato što bi to za Plenkovića vjerojatno bio posljednji premijerski mandat, a Milanoviću sigurno posljednji predsjednički. Tu bi nastala utrka za to tko će od njih dvojice biti bolje pozicioniran u povijesti Hrvatske”, smatra Kosor.

Milanović “zakazao” na Lex AP

Također je napomenula da je Milanović mogao bolje koristiti svoje nevelike, ali vrlo značajne predsjedničke ovlasti koje mu daje Ustav.

“Reći ću samo jedan – da potpisuje svaki zakon izglasan u Saboru. On dakle promulgira, to se tako pravno kaže, svaki zakon nakon što dođe iz Hrvatskog sabora on ga mora potpisati. On je bio izrijekom protiv tzv. Lex AP i točno je naznačio koje se zamke kriju iza toga i mogao je nepotpisati taj zakon. Mislim da ga je mogao nepotpisati i poslati na mišljenje Ustavnom sudu. Na taj način mogao je u okviru ustavnih ovlasti vrlo čvrsto i učinkovito pokazati svoje mišljenje. Bilo je još takvih primjera”, navela je.

Zaključila je da nas čeka jako zanimljiva kampanja za predsjedničke izbore.

“Očekujemo da se otvori kutija kandidata i da imamo jedno zanimljivo ljeto i više nego zanimljivu jesen”, rekla je.