Na internetskim stranicama HZMO-a objavljen je javni natječaj za prodaju nekretnina- stanova u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Nekretnine se prodaju u zatečenom stanju “viđeno – kupljeno“. Prodavatelj ne odgovara za pravne i materijalne nedostatke nekretnine koja je predmet javne prodaje.

Jamčevina
Stanovi za koje je naznačeno da su u izvanknjižnom vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u posjedu su prodavatelja, ali nisu u zemljišnim knjigama upisani kao njegovo vlasništvo, što ne utječe na pravo vlasnika da raspolaže sa svojom nekretninom. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kupcima će predati stan u posjed i dati svu potrebnu dokumentaciju kojom raspolaže za stan, međutim dužnost kupca je da upiše stan u zemljišne knjige.

Ponuditelji su dužni uplatiti jamčevinu u visini 10 posto početne cijene nekretnine u korist Državnog proračuna. Izabranom ponuditelju uplaćena jamčevina uračunava se u cijenu, a ostalim ponuditeljima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vratit će jamčevinu u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnije ponude, s tim da ponuditelj kojem se vraća jamčevina nema pravo na kamate za razdoblje od njezine uplate do isplate.

Krajnji rok
Krajnji rok predaje ponuda je 6. kolovoza 2024., a ponude će se otvarati 19. kolovoza 2024. u 10.00 sati u prostorijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, dvorana A, II. kat. Otvaranju ponuda mogu biti nazočni samo ponuditelji osobno ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja (potrebna punomoć ovjerena kod javnog bilježnika), naveli su iz HZMO-a.

Više informacija o lokacijama, cijenama i uvjetima pogledajte OVDJE.

Umirovljenici koji primaju mirovine iz drugog mirovinskog stupa od HRMOD-a, u lipnju su dobili višestruke uplate na račune. Tjednima ih, kažu, nitko nije obavijestio da se dogodila greška pa nisu znali kako i kada će biti riješena, niti što se zapravo dogodilo. Iz HRMOD-a kažu da je do greške došlo u Hrvatskoj poštanskoj banci zbog tehničkih prilagodbi sustava. Iz HPB-a pak poručuju da je u tijeku proces povrata sredstava, premda je od uplate prošlo već mjesec dana.

Dvostruke i trostruke uplate mirovina za lipanj iz drugog mirovinskog stupa, koje isplaćuje Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo, sjele su na račune korisnika Hrvatske poštanske banke. Na tu grešku upozorilo nas je nekoliko čitatelja. Pritom ne zamjeraju što su dobili veće uplate, nego što im se nitko nije javio s objašnjenjem što se dogodilo i najvažnije, na koji način će se greška ispraviti.

Umirovljenike zanima tko je odgovoran, ali i hoće li im se novac skidati s računa ili pak jednostavno neće dobiti uplate u narednim mjesecima. Zanimljivo, HPB je u svibnju najavio da će u lipnju isplata mirovina iz prvog stupa kasniti nekoliko dana zbog tehničkih prilagodbi u sustavu zbog pripajanja Nove hrvatske banke.

“Navodno je uvećane isplate u lipnju dobilo nekoliko tisuća umirovljenika. Tjednima se korisnicima nitko nije obratio, a ni danas nije poznato kako će se to riješiti. U srpnju su stigle normalne uplate”, kaže umirovljenik za Mirovinu.hr.

Za sve je odgovorna banka?

HRMOD kaže kako je za sve odgovorna banka.

“Prilikom uplate mirovine za lipanj, Hrvatska poštanska banka kao poslovna banka Društva izvršila je višestruke uplate na račune pojedinih korisnika Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva. Do nenamjerne pogreške je došlo uslijed tehničkih prilagodbi sustava banke. Banka je otklonila poteškoće te je preuzela obavještavanje korisnika vezano uz povrat pogrešno doznačenih sredstava na njihove račune. Problem je u postupku rješavanja”, rekla  je savjetnica za odnose s javnošću, Aleksandra Štingl.

Štingl dodaje i da je HRMOD odmah mailom obavijestio sve svoje korisnike da se dogodila greška. Ostaje, međutim, nejasno, zašto je Hrvatska poštanska banka šutjela o ovom slučaju, i to mjesec dana, s obzirom na to da su višestruke mirovine za lipanj isplaćene početkom tog mjeseca, a sada je već stigla i srpanjska uplata. IZ HPB-a pak ne otkrivaju previše.

HPB: U tijeku je proces povrata sredstava
“U lipnju su zbog tehničke pogreške prilikom zadavanja naloga za isplatu mirovina u izoliranim slučajevima na račune korisnika provedene ponovljene uplate. Banka je tehničku pogrešku odmah otklonila te je u tijeku proces povrata sredstava između korisnika i njihovih poslovnih banaka”, rekli su za Mirovina.hr iz HPB-a. Pritom nisu otkrili o koliko je točno korisnika riječ, kao ni kako će sam povrat izgledati i kada će biti obavljen.

Osim HRMOD-a, mirovine iz drugog stupa umirovljenicima isplaćuje i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD). Hrvatska je imala oko 17.500 korisnika osnovnih mirovina u svibnju, prema posljednjim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Riječ je o umirovljenicima koji na tu osnovnu mirovinu, koja u prosjeku iznosi 721 euro, primaju i mirovinu iz drugog mirovinskog stupa. Od toga, oko 900 mirovina iz drugog stupa izabrali su građani koji su u mirovinu otišli ove godine. Njihova osnovna mirovina iznosi 635 eura.

Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari skupa sa stanovništvom cijele Europe. Medijalna starosna dob stanovništva Europske unije lani je bila 44,5 godina i od 2013. naovamo narasla je za 2,3 godine.

Stanovništvo Hrvatske starije je od prosjeka Europske unije. Medijalna starosna dob Hrvata 2023. je bila 45,4 godine i unatrag deset godina povećala se čak za tri godine. Po tome su Hrvati među najstarijima u Europi, a višu medijalnu starost imaju samo Grčka (46,5 godina), Bugarska (46,8), Portugal (47) i Italija (48,4).

Za razliku od prosječne, medijalna starost znači da je točno polovica stanovništva starija, a druga polovica mlađa od te dobi. Medijan se kao statistički pojam koristi za označavanje sredine u distribuciji neke vrijednosti.

Stari kontinent doslovno je najstariji

Nakon što je u 20. stoljeću Europa pretrpjela ogromne gubitke u oba svjetska rata, poharani kontinent ubrzo se počeo uspješno obnavljati ne samo ekonomski, nego i demografski. Rezultat toga bio je fenomen tzv. baby boom generacije. “Boomeri” je izraz koji se u podjelama na demografske kohorte odnosi na osobe rođene u prvih dvadesetak poslijeratnih godina – između 1946. i 1964. godine.

Te 1964. Europa znana kao Stari kontinent doslovno je bila mlada. Medijalna starost Europe 1964. je bila 29,81 godinu. Današnja medijalna starost u Europi je 15 godina veća, što se najviše može pripisati ekonomskom blagostanju i rastu životnog standarda. Danas je Europa prema dobi svojih stanovnika najstariji kontinent. U prosjeku, Europljani su šest godina stariji od stanovnika sljedećeg najstarijeg kontinenta, Sjeverne Amerike.

Hrvati po starosti 21. u svijetu

Prema podacima UN-a, na ljestvici zemalja s najvišom medijalnom dobi prva je, iz razumljivih razloga, Sveta Stolica s 56,53 godine. Druga je Kneževina Monako (54 godine), a prva velika zemlja na toj listi je Japan na četvrtom mjestu (49,5 godina). Najviše rangirana članica EU-a je već spomenuta Italija. Hrvatska je na 21. mjestu.
Šezdeset godina ranije, medijalna starosna dob u Hrvatskoj bila je 29,5 godina. U tih 60 godina Hrvati su u prosjeku ostarjeli skoro 16 godina.

A kako će biti 2060. godine? Poražavajuće, ako je suditi po UN-ovoj projekciji. Naime, za 36 godina medijalna starosna dob stanovništva Hrvatske bit će čak 50,9 godina. Polovica stanovništva bit će starija od toga, druga polovica mlađa. U gotovo stotinu godina – od 1964. do 2060. medijalna starost u Hrvatskoj narast će za 21,4 godine. Toliko će Hrvati ostarjeti kao nacija.

Dva faktora pridonose starenju

Procjene do 2060. ukazuju na eskalaciju niza problema s kojima se Hrvatska već sada suočava – od pitanja održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava do održivosti same ekonomije i tržišta rada. Demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napominje da dva faktora pridonose drastičnom rastu medijalne starosti u Hrvatskoj.

“Hrvatska ima jednu od većih medijalnih starosti u Europi, ali ne zato što Hrvati žive duže. Manji broj djece i iseljevanje pridonose tome. Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, jasno je da se medijalna starost odmah povećava”, ističe.

“Blizu Japanu, ali ni izbliza tako razvijeni”

U visokorazvijenim i bogatim zemljama, kaže Čipin, viša starosna dob proizlazi iz većeg životnog standarda.

“Za nas se, pak, može reći da smo ostarjeli, a da se nismo obogatili. Na toj ljestvici blizu smo Japanu, ali jasno je da nismo ni blizu tako razvijeni”, dodaje.

Što se tiče posljedica, Čipin napominje da se one već odavno znaju.

“Stanovništvo će biti sve starije i trebat će više novca za njihovo uzdržavanje. Trebat ćemo i više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava”, kaže.

Stanovništvo BiH najdrastičnije “ostarjelo”

Podaci su još porazniji po susjednu Bosnu i Hercegovinu, odakle Hrvatska i dalje, ali mnogo manje nego ranije, crpi dio novopridošlog stanovništva. Spomenute 1964. medijalna starost u BiH bila je 20,65 godina, sada je 42,51 godinu, a 2060. trebala bi biti 50,44 godine. Ako se ta projekcija obistini, stanovništvo BiH u tih će stotinu godina “ostarjeti” čak 30 godina.

Što se tiče podataka za BiH, Čipin kaže da ih treba uzeti s oprezom budući da ondje popis stanovništva nije proveden još od 2013. godine. A i taj posljednji popis, kaže, bio je diskutabilan, tako da nema posve egzaktnih podataka o tome koliko je građana BiH iselilo u međuvremenu.

Od ostalih Hrvatskoj susjednih zemalja, neznatno nižu medijalnu starost ima Slovenija (44,2 godine), u Srbiji ona iznosi 43,4 godine, u Mađarskoj 42,5 dok je u Crnoj Gori 39 godina.

U Nigeru pola stanovništva mlađe od 14 godina

Najnižu medijalnu starost, odnosno najmlađe stanovništvo od članica EU-a ima Irska (38,6 godina), a od svih europskih država najmlađe stanovništvo ima Kosovo gdje je medijalna starosna dob stanovništva 31,9 godina. S druge strane, na dnu ljestvice čak je 21 zemlja u kojima je medijalna starosna dob ispod 18 godina. Od te 21 zemlje samo dvije nisu iz Afrike – Afganistan i prekomorski francuski departman Mayotte. Na samom kraju ljestvice je Niger gdje je trenutna medijalna starost stanovništva nevjerojatnih 14,5 godina. Drugim riječima, od 26 milijuna stanovnika Nigera, njih 13 milijuna u dobi je od 14 godina ili manje.

“U Africi vlada kombinacija visokog fertiliteta i niskog očekivanog trajanja života. No u prvom redu to je posljedica visoke stope rađanja. U nekim afričkim zemljama je, u prosjeku, šestoro djece po ženi. Iako se stopa smrtnosti u Africi smanjila, tamo i dalje puno ljudi ne preživljava do starije dobi kao u razvijenim zemljama”, objasnio je demograf Čipin.