Hrvatska
Velike promjene u školama: Ukida se jesenski odmor, a evo što se još mijenja
Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025., nastava umjesto 2. rujna počinje 9. rujna, ukinut je jesenski odmor, skraćeno trajanje proljetnih praznika, a ministar Radovan Fuchs ocijenio je da taj kalendar zadovoljava više ili manje sve te da učenici njime neće ništa izgubiti.
Skraćuje se i trajanje proljetnih praznika
Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025., nastava umjesto 2. rujna počinje 9. rujna, ukinut je jesenski odmor, skraćeno trajanje proljetnih praznika, a ministar Radovan Fuchs ocijenio je da taj kalendar zadovoljava više ili manje sve te da učenici njime neće ništa izgubiti.
Prema izmjenama odluke, koje su prošle javno savjetovanje i koje bi uskoro trebale biti objavljene u Narodnim novinama, nastava za maturante traje do petka 23. svibnja 2025., a za ostale učenike do petka 13. lipnja 2025., umjesto 18. lipnja kako je ranijom odlukom predviđeno.
Ukida se jesenski odmor za učenike koji je bio planiran od 31. listopada do 3. studenog 2024.
Nepromijenjen ostaje prvi dio zimskog odmora koji traje dva tjedna, odnosno od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025.. Drugi dio zimskog odmora traje pet dana od 24. do 28. veljače 2025.
Skraćeno je trajanje proljetnih praznika u travnju pa odmor učenika traje pet dana, a počinje u četvrtak 17. travnja (Veliki četvrtak) i traje do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak), s time da nastava počinje u utorak 22. travnja. Ranijom odlukom bilo je predviđen od 17. do 27. travnja, s time da bi nastava počela 28. travnja.
Time se, napominju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, otvorio prostor za skraćivanje nastavne godine koja sad traje do 13. lipnja umjesto prije do 18. lipnja, s time da ljetni odmor počinje 16. lipnja 2025.
Nastavna godina za maturante ima 163 nastavna dana, a za ostale učenike 177.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs ocijenio je u srijedu u izjavi novinarima nakon dodjela nagrada najboljim maturantima da ove izmjene odluke o početku nove školske godine 2024./2025. zadovoljavaju više ili manje sve – škole i roditelje, ali u prvom redu učenike koji onda neće gubiti ništa.
Podsjetio je i da su izmjene određene inicijativom dalmatinskih županija, a razlog tome je aktualna turistička sezona i klimatske promjene.
“Sindikati se uvijek bune”
Na javno savjetovanje došao je, kaže, određen broj komentara koji su ukazivali na neke mogućnosti i, s druge strane, izraženu želju da se pokuša nešto napraviti, a da se ipak praznici u veljači ne ukidaju.
“U tom smislu smo onda presložili ukupni kalendar, škola počinje šest dana ranije, ostaju praznici u veljači i škola će završiti tri dana ranije. Taj dio dana koji je trebalo osigurati osigurali smo na dva mjesta, s jedne strane u proljetnim praznicima i u jesenskim gdje smo onda dobili po jedan-dva dana, uzimajući u obzir da postoje subote i nedjelje koji se preklapaju i na taj način je izrađen ovaj kalendar”, naglasio je Fuchs.
Istaknuo je da su pritom ostali u “relativno komotnom” razdoblju od 163 dana za maturante, zakonski okvir je 160, za ostale je 170 radnih dana, a u ovom slučaju imamo 177.
Ministar je komentirao sindikat Preporod koji je ustvrdio da je najavljeni rast plaća dužnosnicima prevelik. “Sindikat Preporod se uvijek buni, on se buni i kad rastu i kad ne rastu, prema tome njihova stvar”, rekao je.
Na upit je li povećanje plaća od 60 posto primjereno, odgovorio je da se može postaviti pitanje je li primjereno da su plaće u sustavu odgoja i obrazovanja i javnih službi rasle više od 60 posto od trenutka kada su svi svo vrijeme na istim pozicijama “ne znam koliko godina”, a sve plaće dužnosnika su cijelo to vrijeme stajale na potpuno istoj razini.
Iako ne zna koliko će im u konačnici plaće rasti, drži da je vrijeme da do rasta dođe.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!