Hrvatska
Vujčić o poskupljenjima nakon uvođenja eura: To je stvar percepcije, tako su mislili i Nijemci
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić komentirao je u N1 Studiju uživo s Igorom Bobićem svoj treći mandat, inflaciju…Podaci o inflaciji za srpanj stižu u srijedu, a u lipnju je pala na oko 3,5 posto i to je uistinu osjetno poboljšanje u odnosu na oko 13 posto iz 2021. Ali, građani to ne osjete.“Radi o se o percepciji, razmišljanja i shvaćanja što je inflacija. Statistički podaci pokazuju kretanje cijena unazad godinu dana. Ono što obično ljudi imaju na umu jest kumulativna stopa inflacije, odnosno, u dužem razdoblju i kad je počela značajnije rasti. Zato nemaju pojam 2,4 posto stope inflacije u odnosu na lipanj prošle godine nego gledaju lipanj ove godine u odnosu na lipanj 2021. Gledaju kad je bilo jeftinije, a ne da gledaju unazad godinu dana”, pojasnio je guverner HNB-a.
Ipak, svaki odlazak u trgovinu demantira njegove riječi o percepciji jer cijene su jasno iskazane i jasno veće, bez obzira što stopa inflacije pada.
“Uvijek neke cijene idu gore jer uvijek imamo neku pozitivnu stopu inflacije. To će se uvijek događati. Nije to ništa čudno.”
Pojasnio je da postoje razlike između indeksa potrošačkih cijena (IPC) i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC). Naime, Hrvatska koristi IPC kao opću mjeru inflacije pa to može zbuniti građane s obzirom da je razlika između njih oko jedan posto u ovom trenutku. Problematično je što Državni zavod za statistiku koristi HIPC pa to dovodi do dodatnog zbunjivanja.
Gledajući podatke kojima se vodi HNB, Vujčić najavljuje daljnje smanjenje inflacije za ovu godinu, ali i neke promjene s jeseni. Također, otkrio je i stopu rasta BDP-a.“U rujnu ćemo zabilježiti blagi rast, ali na razini 2024. će stopa biti niža u odnosu na prošlu, a pogotovo na prethodne godine. Očekujemo stopu rasta od 3,4 posto, što je brže nego u ostatku Europske unije. A što je jače gospodarstvo, domaća potražnja je jača pa to utječe na rast cijena. Ako pogledamo maloprodaju, kod nas je 13 posto viša nego 2021., a na razini eurozone je niža i to stvara dodatnu potražnju”, kazao je Vujčić i dodao:
“Plaće su rasle brže od stope inflacije i poboljšao se životni standard, čime se pojačala kupovna moć.”
Takvi situaciju je pripisao uvođenju eura, a kritike da su stigla nerealna poskupljenja njegovim uvođenjem, odbacuje.
“Tako su govorili i u Njemačkoj, to je do percepcije. Ona je bila takva i u drugim zemljama, a da danas pitate ljude iz tih zemalja, još uvijek će reći da je skuplje. To se ne može promijeniti”, izjavio je Vujčić pa odbacio i kritike turista iz bogatih zemalja koji tvrde da je Hrvatska skupa kao, primjerice, Švedska.
I to je do percepcije, ne do realne situacije, kaže, što znači da za guvernera HNB-a ne postoje poskupljenja o kojima pričaju građani, čiji su životni troškovi višestruko porasli i obezvrijedili sva navodna povećanja plaća o kojima priča. Nažalost, mnogima plaće nisu rasle, kao ni mirovine, a i ako jesu, nedovoljno da bi učinile pozitivan efekt, ali to je tema koju ignoriraju on i vladajući te se vode isključivo statistikama koje im idu u prilog.Tako govori Vujčić i o turizmu.
“Ono što je za Hrvatsku dobro, jest da ima komparativnu prednost – obali. Po meni, ona je najljepša na Mediteranu i to treba iskorištavati gospodarski. Ali, to nosi neke rizike, pogotovo u dijelovima turizma koji imaju taj resurs, jer bude manje razvoja i manje radnog napora. Potrebno je poticati investicije”, ističe Vujčić.
Na kraju je izrazio zadovoljstvo dobivanjem povjerenja i u trećem mandatu.“Moj posao se promijenio ulaskom u eurozonu i sad ne vodim više samo monetarnu politiku Hrvatske nego moram i kolege iz drugih zemalja uvjeriti u svoje argumente. Drugačija je to dinamika, ali je jako zanimljivo”, pohvalio se Vujčić i komentirao što sa smanjenjem cijena jer se HNB i prije kritiziralo da oko toga ništa nije radio:
“Te kritike nisu utemeljene. Mi smo održavali stabilnost cijena cijelo vrijeme i imali smo nižu stopu inflacije nego zemlje koje nisu uvele euro. Naš posao smo dobro napravili i postavili temelje dobro, koliko se to moglo napraviti jer je inflacija globalni fenomen. Mislim da iz onoga što nam ostali priznaju, a priznaju nam, jesu monetarna politika i zaštita potrošača, koje smo zaštitili puno bolje od ostalih zemalja.”
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech5 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet5 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci