Hrvatska
REKORDI / Najznačajniji porast broja putnika u lipnju! Zadarskom zračnom lukom prošlo čak 270,6 tisuća putnika!
U zračnim lukama u lipnju je bilo 1,7 milijuna putnika ili 19 posto više nego u lanjskom lipnju, dok ih je u prvoj polovici 2024. bilo 5 milijuna ili 21,1 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Uz broj putnika, u lipnju je u zračnim lukama za 17 posto, na više od 17,7 tisuća, porastao i broj operacija zrakoplova, kojih je i na razini prvih šest mjeseci bilo više nego lani, za 15 posto ili nešto više od 57,3 tisuće.
Tereta je u svim lukama ukupno u lipnju bilo 966 tona ili 9 posto više, dok je u prvih šest mjeseci promet tereta porastao 16 posto, na 5.266 tona.
Split s najviše putnika u lipnju, a Zagreb u prvih šest mjeseci
Splitska zračna luka u lipnju 2024. je uslužila najviše putnika, 534,3 tisuće, što je za 10,4 posto više nego u lipnju prošle 2023., a porast od 11 posto ima i za prvih šest mjeseci sa nešto više od 1,1 milijun putnika.
Dubrovačka zračna luka u lipnju je na drugom mjestu sa gotovo 431 tisućom putnika ili 25,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a i tamo je u prvoj polovici godine dostignuta brojka od gotovo 1,1 milijun putnika ili 26 posto više.
Zagrebačka zračna luka treća je u lipnju sa 404,5 tisuća putnika, čime je za 17,3 posto premašila lipanj 2023., dok je za prvih šest mjeseci na prvom mjestu, s najviše putnika među svima, 1,95 milijuna, što je i porast od 16,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najznačajniji porast broja putnika u lipnju, od 30,1 posto, imala je zadarska zračna luka sa 270,6 tisuća putnika, što je i gotovo polovica od ukupnog broja njih u prvih šest mjeseci, tijekom kojih je kroz tu luku prošlo 567,6 tisuća putnika ili čak 59 posto više nego u isto vrijeme 2023.
Sve ostale luke su imale manje od sto tisuća putnika u lipnju 2024., pa je tako iza zadarske zračna luka Pula sa 84,2 tisuće putnika i istim porastom kao i zadarska, od 30 posto. U prvoj polovici godine na tu je luku došlo 153,7 tisuća putnika ili 32,7 posto više.
Zračna luka Rijeka i dalje je jedina ove godine i s mjesečnim i kumulativnim padom broja putnika – na razini lipnja ih je bilo 1,7 posto manje ili 25,7 tisuća, a na razini prvih šest mjeseci 6,1 posto manje ili njih 38 tisuća.
Manje putnika za oko 4 posto ili njih nešto malo više od 4800 u lipnju je bilo i u zračnoj luci Osijek, ali je u prvih šest mjeseci u plusu u odnosu na prošlu godinu od čak 59,1 posto, sa ukupnih nešto malo više od 18,7 tisuća putnika.
Jedine dvije zračne luke na otocima – na Braču i zračno pristanište na Malom Lošinju su također u plusu u odnosu na lani. U lipnju je na Brač doletjelo/odletjelo nešto više od 4200 putnika, što je za čak 59 posto više nego u lipnju 2023., dok ih je u šest mjeseci bilo oko 6000 ili 52,4 posto više.
Mali Lošinj je u lipnju imao 207 avioputnika ili 9 posto više nego u lanjskom lipnju, te ukupno njih 423 u prvi šest mjeseci ili 1,7 posto više.
U međunarodnom prometu najviše putnika iz Njemačke
U međunarodnom putničkom prometu hrvatske zračne luke u lipnju 2024. su najveći promet ostvarile sa zračnim lukama Njemačke, i to 336 tisuća putnika, što je i 14,3 posto više nego u lipnju 2023.
Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 316 tisuća prevezenih putnika ili 15 posto više, te zračne luke Francuske sa 129 tisuća putnika ili 27,2 posto više nego lani.
Uz te, u prvih deset zračnih luka po Europi, s kojima su hrvatske imale značajniji promet u lipnju, slijede još luke iz Poljske, Italije, Nizozemske, Švedske, Austrije, Španjolske i Irske, s kojih je svih ostvaren porast broja putnika u odnosu na prošlogodišnji lipanj.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / U Zadru održana akcija “ZELENA PLUĆA”
-
Svijet3 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja