Prema najnovijim podacima OECD-a, realne plaće su stalno padale do 2022. godine, a sada su 30% slabije u odnosu na razine prije krize. Grčka vlada se hvali ekonomskim rastom Grčke, koji je viši od prosjeka eurozone. Međutim, građani Grčke ostaju na “dnu Europe” u pogledu stvarne kupovne moći, javljaju grčki mediji. Unatoč tekućem ekonomskom oporavku, Grci postaju sve siromašniji. Situacija se može pogoršati tijekom vremena. Trenutno se Grčka često uspoređuje sa Bugarskom po kupovnoj moći.

Dok je uspon grčke ekonomije blago povisio životni standard u usporedbi sa prosjekom EU, ovo poboljšanje je minimalno. To nije podiglo Grčku sa pozicije najsiromašnije zemlje u eurozoni, prenosi Poslovni dnevnik.

Napominju da je do 2009. BDP Grčke po glavi stanovnika bio blizu prosjeka EU. Međutim, od tada je 10 zemalja nadmašilo Grčku po životnom standardu. Grci su sada drugi najsiromašniji u Evropi, jedino je Bugarska iza.

Jaz između Grčke i Bugarske, međutim, ubrzano se smanjuje. Kao rezultat toga, nije nerazumno očekivati ​​da će Grčka uskoro postati najsiromašnija zemlja u EU.

Ovo predviđanje izazvalo je žestoku debatu u grčkoj politici.

Dakle, kako mogu istovremeno postojati snažan oporavak i sve dublje siromaštvo? Za to su krive posljedice financijske krize i štednja koja je uslijedila, navodi Greek Reporter.

Grčka je bila prisiljena smanjiti potrošnju i povećati poreze kako bi osigurala spas od MMF-a i EU. Ove mjere su zagušile tvrtke i građane, urušavajući gospodarstvo.

Kao rezultat toga, grčka ekonomija je i dalje oko 19% manja nego što je bila 2007. U međuvremenu, ekonomija EU je porasla 17%.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je danas u Strasbourgu svoju novu ekipu povjerenika u kojoj će hrvatska predstavnica Dubravka Šuica biti zadužena za Mediteran.

“Dubravka Šuica bit će povjerenica za Mediteran. Bit će odgovorna za šire južno susjedstvo i surađivat će s Kajom Kallas i mnogim drugim povjerenicima za razvoj naših zajedničkih interesa u regiji. Bit će također odgovorna za demografiju”, rekla je Von der Leyen u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Šuica je u prvoj Komisiji Ursule von der Leyen bila potpredsjednica za demokraciju i demografiju, a sada je uz demografiju dobila novi resor koji uključuje odgovornost za odnose s južnim susjedstvom.

Najviše povjerenika iz redova pučana
Dosadašnja Komisija imala je četiri izvršna potpredsjednika i četiri potpredsjednika. U novoj Komisiji bit će šest izvršnih potpredsjednika, dok običnih potpredsjednika više neće biti.

U Komisiji je 11 žena, ali ne treba isključiti mogućnost da taj broj bude i veći jer svi povjerenici moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, a nije sigurno da će svi koji su predloženi dobiti zeleno svjetlo.

Od šest izvršnih potpredsjednika četiri su žene. Svi izvršni potpredsjednici imat će i po jedan resor za koji će biti zaduženi.

Najveći broj povjerenika, njih 14, dolazi iz Europske pučke stranke, krovne organizacije desnog centra, pet ih je iz redova liberala, pet socijalista i jedan (Talijan Raffaele Fitto) iz euroskeptične skupine Europski konzervativci i reformisti (ECR).

Izvršni potpredsjednici
Španjolka Teresa Ribera predložena je za izvršnu potpredsjednicu za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju. Bit će odgovorna za resor tržišnog natjecanja.

Finkinja Henna Virkkunen bit će izvršna potpredsjednica za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju. Bit će zadužena za resor digitalnih tehnologija.

Francuz Stéphane Séjourné bit će izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju. Bit će zadužen za resor industrije, malih i srednjih poduzeća i jedinstveno tržište.

Estonka Kaja Kallas već je ranije imenovana za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ta pozicija automatski sa sobom nosi potpredsjedničko mjesto u Komisiji.

Rumunjka Roxana Mînzatu dobila je mjesto izvršne potpredsjednice za ljude, vještine i pripravnost. Bit će zadužena za obrazovanje, kulturu, vještine, kvalitetna radna mjesta i socijalna prava.

Talijan Raffaele Fitto bit će izvrši potpredsjednik za koheziju i reforme. Bit će zadužen za resor kohezijske politike, regionalnog razvoja i gradova.

Povjerenici
Dugogodišnji član Komisije, Slovak Maroš Šefčovič dobit će dvije uloge – predložen je za povjerenika za trgovinu i ekonomsku sigurnost, što uključuje i politiku carina. Bit će također zadužen za međuinstitucionalne odnose i transparentnost.

Latvijac Valdis Dombrovskis također će imati dvostruku ulogu, bit će povjerenik za gospodarstvo i produktivnost te za implementaciju i simplifikaciju zakonodavstva.

Mađar Olivér Várhely bit će povjerenik za zdravstvo i dobrobit životinja. Nizozemac Wopke Hoekstra bit će povjerenik za klimu i čisti rast. Bit će zadužen i za poreznu politiku.

Nova Komisija imat će prvi put povjerenika za obranu i svemir, a to je mjesto dobio Litvanac Andrius Kubilius. Bit će zadužen za razvoj europske obrambene unije.

Slovenka Marta Kos, koja nije službeno predložena jer se čeka mišljenje nadležnog odbora slovenskog parlamenta, bit će povjerenica za proširenje te zadužena i za odnose s istočnim susjedstvom. Čeh Jozef Sikela bit će povjerenik za međunarodna partnerstva.

Cipranin Costas Kadis bit će povjerenik za ribarstvo i oceane. Portugalka Maria Luís Albuquerque bit će povjerenica za financijske usluge, štednju i investicijsku uniju.

Belgijanka Hadja Lahbib bit će povjerenica za pripravnost i krizno upravljanje. Austrijanac Magnus Brunner predložen je za povjerenika za unutarnje poslove i migracije. Šveđanka Jessika Roswall bit će povjerenica za okoliš, vodnu otpornost i konkurentno kružno gospodarstvo.

Poljak Piotr Serafin bit će povjerenik za proračun, borbu protiv prevara i javnu upravu. Danac Dan Jørgensen bit će povjerenik za energiju i stanovanje.

Bugarka Ekaterina Zaharieva dobila je resor istraživanja i inovacija. Irac Michael McGrath predložen je za povjerenika za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava.

Grk Apostolos Tzitzikostas bit će povjerenik za održivi promet i turizam. Luksemburžanin Christophe Hansen novi je povjerenik za poljoprivredu i hranu.

Maltežanin Glenn Micallef predložen je za povjerenika za međugeneracijsku pravdu, kulturu, mlade i sport.

Japan ima novi rekord u dugovječnosti s više od 95.000 ljudi u dobi od 100 ili više godina, a gotovo 90 posto njih su žene, pokazuju vladini podaci objavljeni u utorak. Ovi podaci ukazuju na demografsku krizu koja pogađa četvrto gospodarstvo na svijetu, čije stanovništvo stari i opada.

Japan je 1. rujna imao 95.119 stogodišnjaka, 2980 više nego prije godinu dana, što uključuje 83.958 žena i 11.161 muškarca, priopćilo je ministarstvo zdravstva. Odvojeni podaci koje je u nedjelju objavilo ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija pokazuju da je broj ljudi u dobi od 65 ili više godina dosegao rekordnih 36,25 milijuna Japanaca, odnosno 29,3 posto ukupnog stanovništva.

Nakon što je prethodna rekorderka u dugovječnosti Maria Branyas Morere umrla prošlog mjeseca u dobi od 117 godina, Japanka je sad najstarija živuća osoba na svijetu.

Tomiko Itooka, 116-godišnjakinja rođena 23. svibnja 1908., sad je najstarija osoba, prema američkoj Gerontološkoj istraživačkoj grupi.