Hrvatska
U HRVATSKOJ VIŠE OD MILIJUN GOSTIJU / Marković Vukadin o turizmu: “Ne može se svake godine očekivati rast od 15%”
U srcu sezone u Hrvatskoj se odmara više od milijun gostiju. O sezoni je u središnjem Dnevniku HTV-a govorila dr. sc. Izidora Marković Vukadin, iz Instituta za turizam koja je kazala kako nismo u zabrinjavajućoj situaciji što se tiče ukupnih, apsolutnih brojki.
– Činjenica je da imamo u sedmom mjesecu stagnaciju i to ne možemo sporiti. Međutim, na razini godine imamo i dalje rast. On nije značajan, oko tri posto. Ali kad govorimo o ukupnom rastu, moramo negdje postati svjesni da ne možemo svake godine očekivati novi rast od 10 ili 15 posto, rekla je.
– Nije realno to očekivati i jednostavno nemamo kapaciteta za to. Zbog toga, ova godina je jedna od onakvih idućih koje nam slijede, gdje možemo očekivati ublaženi rast i koji bi trebao u konačnici pratiti i takav ublaženi rast smještajnih kapaciteta. To je osnovni problem gdje imamo veliki porast broja novih kreveta u privatnom smještaju, gotovo 40 tisuća novih kreveta i jasno je da ćemo imati znatno nižu popunjenost, a time i više nezadovoljnih iznajmljivača, pojašnjava.
Ova godina je bila specifična i zbog Olimpijade, Europskog prvenstva, recesije u dijelu Europske unije.
– Puno je tu bilo faktora, poput povećanja cijena, ali isto tako i eksternih faktora; Olimpijada i Europsko prvenstvo u nogometu su svakako privukli jedan dio potražnje. S druge strane, imamo recesiju u Njemačkoj koja već dvije godine traje i gdje vidimo da je gotovo milijun manje noćenja Nijemaca ostvareno u ovom razdoblju, ističe.
Dodaje kako je i u brojnim destinacijama poput Njemačke, Austrije, Slovenije bilo velikih poplava.
– Dok ljudi moraju sanirati štete na svojim objektima u kojima žive, teško će izdvojiti još novce za putovanje. I u konačnici imamo utjecaj klime. Ovakve ekstremne vrućine zapravo ne pogoduju “last minute” aranžmanima koji su također prije znali nadopunjavati tu sezonu, kazala je.
Hrvatska se sve više percipira kao skupa turistička destinacija.
Koliko rast cijena prati bolja ponuda i veća kvaliteta?
– Ovisi od destinacije do destinacije. U pojedinim destinacijama možemo reći da i privatni sektor i javni sektor jednako prate rast kvalitete, rast sadržaja i ponude koja omogućuje i dolazak samih turista. Ali u drugim destinacijama imamo stagnaciju investicija, pojašnjava.
– Ljudima nije dovoljno samo more i sunce. U skladu s time trebalo bi definirati nove programe za loše vrijeme, za ekstremne vremenske uvjete, za velike vrućine i slično, pojašnjava.
No, što se tiče cijena, kazala je kako imamo porast koji nije bio očekivan od strane naših gostiju.
– Imamo i djelomično negativan odgovor koji se vidi i kroz potražnju. Ali, što se tiče cijene, ona se može korigirati. I veliki hotelski lanci i kampovi to dobro znaju kroz svoje politike cijena gdje rade prethodne analize. Mali iznajmljivači najčešće definiraju cijene na temelju osjećaja. Isto tako i ponuđači u ugostiteljstvu. Taj osjećaj ove godine možda je bio malo previsoko postavljen, izjavila je.
O apartmanizaciji
Na pitanje treba li je ograničiti, odgovorila je potvrdno.
– Mislim da treba. I novi Zakon o turizmu koji je sad zapravo na snazi je definirao da bi jedinice lokalne samouprave u budućnosti mogle i trebale definirati nosive kapacitete destinacija. I onda dalji rast smještenih kapaciteta. Ne samo u apartmanima, nego generalno smještenih kapaciteta, ističe.
– Treba će u pojedinim destinacijama definitivno zakočiti. Jer vidimo da već sada nije samo pitanje ekonomske isplativosti, već i opterećenje infrastrukture koja nije adekvatna za nove tisuće apartmana svake godine, rekla je, između ostalog.
Održivi turizam
– Zakon o turizmu definira da je nužno raditi planove upravljanja destinacijom, prihvatni kapacitet destinacije, pratiti pokazatelje održivosti. I to je sve dobra baza kreiranja čvrstog saznanja o tome gdje smo sada i onda kreiranje aktivnosti koje nisu samo nužne u turizmu, već i kroz različite prometne infrastrukture, kroz komunalnu, kroz organizacijsku strukturu turizma je potrebno djelovati i onda pratiti učinke tih aktivnosti, istaknula je.
Kao presudno je istaknula da je potrebno slušati lokalnu zajednicu i uključivati ih aktivno u proces, zaključila je.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole
PK JADERA NA SV. KRŠEVANU / Niz osobnih rekorda i normi za PH sa mitinga u Zadru
Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području
OD 24. STUDENOG: ZIMSKI PARK VIŠNJIK – Zimska čarolija za cijelu obitelj
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
(NE)RADNI DANI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i sutra…
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeDANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet3 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prijeZnanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!