ZADAR / ŽUPANIJA
GALOVAC: Don Mladen Kačan oprostio se od župljana povodom svoga umirovljenja
Don Mladen Kačan, svećenik Zadarske nadbiskupije, opraštajući se sa župljanima povodom svoga umirovljenja, svoju zadnju misu kao župnik služio je u župnoj crkvi sv. Mihovila u Galovcu u nedjelju, 18. kolovoza, gdje je pet godina bio župnik.
Don Mladen je zahvalio Galovčanima što su ga „prihvatili otvorenog srca“ i potaknuo vjernike neka uvijek kroče Božjim putem. U ime župljana, prigodni govor uputila je župljanka Zvjezdana Burčul. Podsjetila je kako im je don Mladen na prvoj misi koju je služio u Galovcu rekao neka nastoje prvenstveno “biti ljudi”. „Rekli ste nam: ‘Budite prije svega ljudi, budi čovjek, a onda vjernik, kršćanin’. Jer biti moralan čovjek pretpostavlja i kršćanske vrijednosti koje su opće, nadogradnja je biti krepostan vjernik. Širili ste Božju riječ unatoč svim izazovima, bili ste tu za svakog župljanina koji Vas je trebao“, rekla je Zvjezdana Burčul u zahvalnosti don Mladenu za njegov pastoralni rad i raspoloživost župljanima, poželjevši mu Božji blagoslov i zdravlje.
Župljani su don Mladenu uručili prigodan dar, a nakon mise bilo je druženje župljana s don Mladenom ispred župne kuće, uz agape koji su priredili vjernici.
Don Mladen Kačan rođen je 29. prosinca 1949. godine kao šesto dijete u obitelji s devetero djece, od roditelja Eufemije i Milana. Majka domaćica i otac građevinar odgojili su djecu u pobožnom duhu u mjestu Sutomišćica na otoku Ugljanu.
Župnik don Mladenovog djetinjstva bio je don Šime Sturnela, rodom iz Poljane, koji je bio veliki animator, organizator i pastoralno aktivan. Don Šime je okupljao mlade, uvijek je bio puni župni dvor djece, trideset mladića živjelo je sa župom u župnom dvoru. Kasnije su župnici Sutomišćice bili Ante Jelić, Dane Jakovljević, župnik za vrijeme Kačanove mlade mise, Ratko Šešan, Tito Šarin…
Na duhovni poziv don Mladena primjerom je utjecao njegov brat Emil koji je bio sjemeništarac. Don Mladen je imao svega pet godina kad je njegov brat Emil umro kao maturant, od tada teško izlječive bolesti pluća u 19. godini života. Don Mladen je s bratom Emilom bio povezan. Emil je bio orguljaš u katedrali sv. Stošije, vodio je i župni zbor u Sutomišćici.
„Na Emilovom grobu obitelj je dali uklesati: ‘Emile dragi, željeno svećeništvo postigao nisi, a već si pristupio oltaru Božjem. Cvijet svoje mladosti poklonio si Bogu’. On je bio pojam za nas. Utjecao je na moje usmjerenje u duhovnom zvanju i vjerujem da me pratio s Neba. Moj tata je bio kažnjen zato što mu je sin Emil bio u sjemeništu. Emil je bio jako aktivan, požrtvovan, volio je Crkvu i davao se župi. Bio je i odličan nogometaš. Ja sam mislio da sam ja bolji, a onda sam čuo da je on bio bolji nogometaš i od mene. Ljudi ga se rado sjećaju i nedavno su ulicu u Sutomišćici nazvali Ulica Emila Kačana, u zahvalnosti za njegovo darivanje i doprinos životu župe i mjesta“, rekao je don Mladen, koji je u osmom razredu krenuo u sjemenište ‘Zmajević’ u Zadru.
Studij teologije pohađao je u Zagrebu od 1971. godine. Nije bio pokoleban ustrajati u svećeništvu 1970.-ih godina, u vremenu kad je Zadarsku nadbiskupiju bilo napustilo 18 svećenika, kao i sjemeništarci i bogoslovi koji su bili na putu prema svećeništvu.
Kačan je zaređen za svećenika 29. lipnja 1976. godine, po rukama zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka. Mladu misu slavio je u rodnoj Sutomišćici 4. srpnja 1976. godine. Kačanovo mladomisničko geslo glasi „Gospodine, ne bilo me stid što tebe zazvah“ (Ps 31, 2), stih iz Psalma koji ga je osobito dojmio dok su kao bogoslovi molili Jutarnju na Bogosloviji.
U crkvi sv. Eufemije u Sutomišćici don Mladen je 2016. godine proslavio 40 godina svoga svećeništva. Župa Sutomišćica – Poljana bila je plodna duhovnim zvanjima, dala je 141 svećenika u povijesti Zadarske nadbiskupije. Don Mladen je 140. svećenik, a 141. svećenik rodom iz Sutomišćice, po ocu, je sadašnji župnik Sutomišćice – Poljane, don Filip Kucelin, ujedno župnik Preka i dekan Ugljanskog dekanata.
U 48 godina svoga svećeništva, don Mladen je bio župnik u trinaest župa. Za vrijeme njegovih župničkih služba izgrađene su župne crkve u Dragama te župna crkva i pastoralni centar sv. Ante na Smiljevcu u Zadru.
Don Mladen je rekao da „sve ima svoju ljepotu i svugdje mu je bilo lijepo biti“. Najprije je bio župnik otočnih župa Božava, Dragove, Zverinac, Veli rat i Soline na Dugom otoku (1976.-1978.). Don Mladen je istaknuo da mu je značilo što su ga kao mladog župnika podržali dugootočki vjernici na početku njegovog svećeništva, bilo mu je drago i da je na otoku bilo puno djece i mladih, generacija koje u sadašnje vrijeme nedostaje na otocima. Nakon dvogodišnje službe župnika na Dugom otoku, Kačan je bio župnik u Pakoštanima i Vrani te prvi župnik novoutemeljene župe Drage, mjesta koje je prije toga pripadalo župi Pakoštane.
„I to je bilo lijepo iskustvo, došao sam u ‘borbene’, temperamentne Pakoštane. Tada je nadbiskup Oblak osnovao novu župu u Dragama, bio sam župnik kad se podigla crkva u Dragama. Na mene je dosta ostavila traga župa Pakoštane, jer sam tu bio župnik 18 godina. Zatim sam bio župnik župe sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru, sveukupno dvadeset godina u tri navrata. Na Smiljevcu se u vrijeme moje službe župnika izgradila velika crkva i pastoralni centar. Na Smiljevcu su mi puno pomogli ljudi koji su zbog ratnog progona i izbjeglištva došli iz Bosne i Hercegovine. Za nas je to bilo osvježenje; dignuli smo župu sv. Ante na visoki nivo u pobožnosti i revnosti sudjelovanja u slavljima, jer su Smiljevac nastanili ljudi iz BiH koji su bili praktični vjernici, pa su oni bili poticaj i domaćim vjernicima na veći angažman u župi“, prisjetio se don Mladen. Bio je župnik i u zadarskim župama Ploče, Diklo i Kožino te dekan dekanata Zadar – Istok u dva mandata.
Bio je i ekonom Zadarske nadbiskupije, ravnatelj Svećeničkog doma ‘Zmajević’, član Svećeničkog vijeća Zadarske nadbiskupije i povjerenik za pastoral obitelji Zadarske nadbiskupije. Veliki trag don Mladen je ostavio kao dugogodišnji povjerenik za misije Zadarske nadbiskupije. Osjećaj za misije i podršku misionarima, među kojima je često nekoga zvao da pohode Zadar, prenio je i na župljane Smiljevca koji su misijski najaktivnija župa u Zadarskoj nadbiskupiji. U radu za misije do danas su angažirana i smiljevačka djeca koja na razne načine radom u kreativnim radionicama prilozima pomažu misije. U don Mladenovoj radnoj sobi osobito mjesto među glavnim uspomenama zauzima slika koja prikazuje prizor iz misija, kao znak povezanosti s misijama. Tu mu je sliku darovala s. Erika Dadić, rodom iz Poljica, misionarka u Kongu, iz Družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja. S. Erika je u Kongu od 1976. g., sa svojih 48 godina misijskog rada je misionarka s najdužim stažem Crkve u Hrvata.
Nakon petogodišnje službe župnika u Galovcu, don Mladen je umirovljen zbog zdravstvenih razloga. „Službe župnika obavljao sam u vremenu kad su ljudi rado dolazili u crkvu i imali su poštovanje prema Crkvi. U sadašnje vrijeme mnogi vjernici se osjećaju izgubljeno, mnogi su Crkvu isključili iz života. Potrebna je velika podrška roditelja djeci u odgoju za vjeru. Svako vrijeme ima svoje izazove, ali mislim da i naše suvremeno doba predstavlja teško razdoblje za Crkvu i život vjere. Uvijek iznova svećenici trebaju ulagati snage i napora u radu za spasenje duša i širenje Božjeg kraljevstva na zemlji“, poručio je don Mladen Kačan.
Don Mladen rado podupire nadbiskupijsko zajedništvo i sudjeluje u misnim slavljima subraće svećenika koji slave zaštitnike svojih župa te sudjeluje u slavljima u katedrali sv. Stošije, podržavajući zajedništvo mjesnog prezbiterija s nadbiskupom.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole
Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru proslavili su svoj Dan škole u srijedu, 20. studenog, u sportskoj dvorani te škole.
Učenici su izveli predstavu o životu Ive Mašine, naslovnika njihove škole, čiji je tekst napisala Ana Bišćan, učiteljica Hrvatskog jezika u toj školi. Uz kreativnu scenografiju, učenici su izvrsno prikazali sve etape Ivinog uzornog života, njegovu osobnost, obiteljski, školski i zatvorski život, od rođenja u Preku 21. srpnja 1927., do njegove smrti u kaznionici u Staroj Gradiški, 20. studenoga 1961., gdje je ubijen u 34. godini života. Dugo se nije znalo gdje mu je grob unutar zatvorskih zidina. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u njegovo rodno mjesto Preko 24. srpnja 1998. godine.
Mašina je rođen u pobožnoj obitelji roditelja Ive i Marice s devetero djece. Bio je najbolji učenik gimnazije u Zadru. U Zagrebu je bio izvrstan student povijesti na Filozofskom fakultetu, najbolji u generaciji. Akademik Jaroslav Šidak vidio ga je kao svog nasljednika na katedri povijesti. Mašini je UDBA više puta onemogućavala diplomirati na studiju povijesti. Zbog domoljubnih stavova, taj svjedok vjere i mučenik uhićivan je više puta od 1954. do 1957. godine. Sudilo mu se kao dijelu Preške grupe. Bio je drugooptuženi u tom političkom procesu. Osuđen je na 11 godina zatvora. Iz istražnog zatvora uspio je pobjeći. Neko vrijeme bio je u Ogulinu, no ponovno je uhićen i kazna mu je povećana na 15 godina. Godine 1959. osuđen je na 15 godina zatvora. Komunisti su osudili i Ivinog brata Veljka, a njihov brat Melkior završio je na Križnom putu hrvatskog naroda. Ivo Mašina je jedini vjernik laik u skupini svećenika i s. Agneze Petroša kao Slugu Božjih za koje je Zadarska nadbiskupija pokrenula proces kauze.
Nakon predstave, prisutnima se, među kojima su bili i roditelji i rodbina učenika, obratio don Roland Jelić, ravnatelj škole. „Želimo izvući iz povijesti tog velikana koji i danas može biti uzor. Vjerujem da učenici mogu puno crpiti iz onoga što je Mašina živio. Želimo osuvremeniti Mašinu i svake godine prikazati nešto drugo o njemu, dati ga kao uzor mladima“, rekao je don Roland. Podsjetio je da smo u molitvama i sjećanjima na heroje i stradalnike koji su dali živote u obrani domovine u Vukovaru i Škabrnji. „Dok su nam misli s njima, sjećamo se i heroja Ive Mašine, kršćanskog domoljuba koji je svoj život položio za ideale u koje je čvrsto vjerovao: Boga, vjeru i domovinu. Ime Ivo Mašina škola nosi s ponosom. Trudimo se s marljivošću i ljubavlju prema Bogu i domovini veslati kroz uzburkano more života i čuvati neprolazne obiteljske i kršćanske vrijednosti koje je Ivo isticao i živio s tolikim žarom i ponosom. Taj velikan djeci, mladima i starijima može biti uzor. Svi imamo neke uzore, a jedan nam može biti i Mašina: marljiv, pobožan i gorljivi borac kršćanskog domoljublja“, istaknuo je don Roland. Zahvalio je djeci što su prenijeli duh života Mašine kao svijetlog lika hrvatske povijesti. „S ponosom slavimo Dan škole na dan smrti našeg naslovnika. Molimo Boga da naš Ivo bude uzdignut na čast oltara“, poručio je ravnatelj Jelić.
Don Roland je zahvalio zadarskom nadbiskupu Milanu Zgrabliću „na svemu što čini za školu, što se odaziva doći na događanja u školi i time im pokazuje svoju očinsku brigu“. Jelić je zahvalio i umirovljenom zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću koji je prije nepunih šest godina osnovao tu katoličku OŠ „i time dao novi zamah u školstvu na području Zadarske nadbiskupije“, rekao je don Roland.
U prvoj generaciji bilo je upisano devet prvaša, a sada školu pohađa 377 učenika. „Škola se širi. Svi koji bi htjeli pohađati našu školu ne mogu biti upisani zbog nedostatka prostora. Vjerujem da ćemo sljedećih godina uspjeti oformiti nove kapacitete i omogućiti da i druga djeca koja žele doći u našu školu to mogu, nastojati živjeti ideale koje je živio Ivo i za koje se borio: Bog, vjera i domovina“, poručio je don Roland.
Za katoličku OŠ vlada najveće zanimanje u Zadarskoj županiji, od svih osnovnih škola. „Roditelji upisuju djecu u želji da ih odgajaju u tradicionalnim vrijednostima koje se gube. Ističu da se vrijednosti koje su oni imali kao djeca, koje su u njih ulagali njihovi roditelji i učitelji, razvodnjavaju. Upisom u našu školu, roditelji žele djecu donekle sačuvati od loših vanjskih utjecaja“, rekao je don Roland. Na svečanosti su bili i don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar te ravnatelji tri zadarske OŠ: Markica Perić (Stanovi), Dražen Adžić (Šimuna Kožičića Benje) i Ante Barać (Petar Preradović).
Prigodnu riječ uputio je i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Čestitao je djeci, roditeljima i nastavnicima Dan škole. „Ova škola nije samo spomenik Ivi Mašini, nego je škola izgrađena za djecu. Vi ste škola, vi ste najdragocjenije, najvrjednije što škola ima i što se u njoj događa“, poručio je nadbiskup Zgrablić djeci. Zahvalio im je i čestitao za uloženi trud u predstavi i zahvalio je Bogu za život djece, roditelja i nastavnika.
„Bogu hvala da postojite, što ste izabrali ovu školu, da se u njoj možete odgajati kao što je činio i Ivo Mašina. Odgajao se u zdravom duhu. Bio je nadaren i što je primio od Boga kao darove, do kraja je iskoristio, trudio se. Bio je najbolji učenik i najbolji student, a nije završio studij zbog neprijateljskih okolnosti u svom životu. Radio je, vježbao svoj karakter, izgrađivao se u istinskog čovjeka i kršćanina. Gajio je najveće vrijednosti koje su vrjednije od školovanja i fakulteta te je bio smetnja i izložen progonu. Ali, izdržao je do kraja, ostao je vjeran u kušnji života i postao nam je ponos. Pokazao nam je koje su istinske vrijednosti“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši djecu da se nadahnjuju na vrijednostima koje je živio Mašina, da se svi odgajamo i rastemo u tom duhu, da nasljedujemo to dobro koje čovjeka čini najvrjednijim. „Neka Ivo Mašina postane takav uzor da jednog dana bude proslavljen i čašću blaženstva i svetosti, kao i drugi Božji ugodnici Zadarske nadbiskupije koji su hrabro položili svoj život za ideale kršćanstva, ljudskosti i ljubavi prema domovini“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
Ana Bišćan, učiteljica Hrvatskog jezika i autorica predstave, napisala je tekst uz pomoć kolegice Petre Milete na prijedlog ravnatelja Jelića, u želji da se u to uključi sve učenike. „Škola je puna talentiranih učenika i kreativnih učitelja. Učenici su tjednima vježbali. Hvala svim učiteljima što su sudjelovali u stvaranju rekvizita, izrade scenografije. Mašinu smo htjeli približiti djeci i odraslima. Htjeli smo pokazati rast Mašine od rođenja do smrti. Vrlo mali broj ljudi zna tko je Mašina. Iz njegovih sačuvanih tekstova i drugih izvora htjeli smo pokazati njegovu ljubav prema obitelji, vjeri i domovini. Da djeca svojim trudom, radom i glumačkim sposobnostima pokažu kolika je bila njegova ljubav, ali i njegova hrabrost, jer je u svakom trenutku uspio, pred bilo kim, suprotstaviti se i pokazati što on zapravo jest“, rekla je Bišćan.
U predstavi su sudjelovali učenici od 1. do 8. razreda. Iz svakog razreda je sudjelovalo nekoliko učenika. Djeca su pokazala veliku umješnost u svim zadacima. Vježbajući tekst naučili su puno o Mašini, što i nisu prije o njemu znali. „Nakon nekih scena ostali smo razgovarati o tome. Učenici viših razreda sami su nam predlagali što bi u nekom trenutku bilo dobro učiniti ili kako bi Ivo mogao reagirati na nešto. Predstava je zajednički rad svih nas i jako nam je drago da je uspjela“, poručila je Bišćan.
Zadarska nadbiskupija je osnivač Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ Odlukom o osnivanju od 21. ožujka 2017., tadašnjeg zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Škola je počela s radom u rujnu 2018. u zgradi sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Iz godine u godinu broj učenika se povećavao. Početkom šk. god. 2021./2022., škola je premještena u novoizgrađenu suvremenu školsku zgradu u Novo naselje na zadarskom predjelu Bokanjac.
Na svečanosti Dana škole sudjelovao je i mons. Puljić. Pohvalio je predstavu o Mašini rekavši da je ona najbolji način kako dalje širiti glas među mladima o tako velikom čovjeku. „Ponosan sam što sam njega izabrao kao naslovnika škole jer se malo zna o Mašini. Tako zaboravljamo ljude. On je velikan naše prošlosti, velikan u svakom pogledu. Potječe iz brojne obitelji, s devetero djece, gdje se razvio u pozitivnu osobu; naučio je sa svojom braćom igrati se, učiti, pa i trpjeti. Bio je osobito nadaren i Božji čovjek. Dirljivo je njegovo pismo majci iz zatvora koju tješi za Božić, da je on napravio jaslice u zatvorskoj sobi, a brat će ih učiniti u njihovoj kući. Osobita je njegova zahvala nakon pričesti. Tu se osjetilo da je on zaista živio s euharistijom, za Isusa, s njime se družio, osjećao ga je kao dio sebe i moli ga: ‘Daj, Bože, da ostanem vjeran do kraja’. I ostao je vjeran do kraja. Možemo biti samo ponosni na Ivu Mašinu“, poručio je umirovljeni nadbiskup Puljić.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području
Već trideset i jednu godinu Knjižnica priređuje i predstavlja javnosti ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području. Svaka godišnja izložba rezultat je prikupljenih tiskanih omeđenih i serijskih publikacija, audiovizualne građe te plakata i sitnog tiska, odnosno memorabilija društvenih, kulturnih i sportskih događanja.
Ovo je povod da vam predstavimo izbor biltena koji su pratili dosadašnje izložbe. Bilten u knjižničarstvu je redovita ili prigodna publikacija s bibliografskim popisom novonabavljenih naslova knjižnične građe. Navedeni bilteni su podijeljeni u nekoliko cjelina: knjige, serijske publikacije i audiovizualna građa. Svi zapisi su složeni prema univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (decimalni klasifikacijski sustav primjenjiv na cjelokupno ljudsko znanje).
Višestruka vrijednost i važnost svih dosadašnjih biltena je da na jednom mjestu, odnosno u publikaciji skupljaju svu knjižničnu građu predstavljenu na izložbi. Ti isti bilteni ostaju kao tiskani trag za proučavanje izdavaštva zadarskog kraja, zadarskih autora i izdavača.
Izbor iz fonda možete pogledati od četvrtka 21. studenog 2024. godine u radnom vremenu Knjižnice u Odjelu rada s korisnicima Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“
Od 20. do 23. studenoga na Odjelu za filozofiju održava se međunarodna znanstvena konferencija povodom 300 godina od rođenja Immanuela Kanta, „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru”.
Konferencija u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Zaklade Konrad Adenauer okuplja domaće stručnjake za Kantovu filozofiju te stručnjake iz inozemstva, iz 10 različitih država.
Nakon svečanog otvaranja u jutarnjem dijelu programa Christoph Horn sa Sveučilišta u Bonnu predstavio je Kantovu teoriju o miroljubivom globalnom poretku, dok je Violetta Waibel sa Sveučilišta u Beču izlagala o pisanim i nepisanim kodeksima njegove filozofije. Profesor emeritus Jure Zovko predstavio je doktrinu Christiana Wolffa o temeljnim pravima država i Kantovu ideju o vječnom miru.
– Ideja je bila povezati 300. obljetnicu Kantova rođenja s Europskom unijom jer Kant zagovara trajni mir a Europska unija, koja je bila poprište brojnih sukoba kroz povijest od 1945. godine, ne računajući Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, nije imala ratova. Veliki animozitet koji prostoji između Francuza i Nijemaca, Nijemaca i Engleza i drugih nestaje ulaskom u Europsku uniju. Tim savezom država ostvarila se Kantova ideja, a ulaskom u njega i mi smo postali dio civiliziranog svijeta, kaže Zovko, smatrajući da će mir ostati trajno stanje Europske unije.
Konferencija sutra završava panelom „Populistički nacionalizam kao prijetnja Europskoj uniji”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!