Magazin
Snaga otpornosti: Kako se uzdići nakon životnih izazova
U današnjem svijetu, gdje su vijesti često prepune negativnih događaja i gdje se čini da na svakom koraku vrebaju novi izazovi, sposobnost oporavka i prilagodbe postaje ključna vještina za naše mentalno zdravlje i osobni razvoj. Ova sposobnost, poznata kao otpornost, nije urođena osobina, već vještina koju možemo razvijati i jačati tijekom života. U ovom članku istražit ćemo koncept otpornosti i pružiti praktične strategije koje vam mogu pomoći da izgradite ovu esencijalnu osobinu.
Što je otpornost i zašto je važna?
Otpornost se može definirati kao sposobnost pojedinca da se oporavi, prilagodi i čak napreduje unatoč nedaćama. To nije izbjegavanje problema ili pretvaranje da oni ne postoje, već suočavanje s njima s odlučnošću i vjerom u vlastite sposobnosti. Zamislite sportaša koji se oporavlja od teške ozljede. Umjesto da odustane od svoje karijere, on prolazi kroz mukotrpnu rehabilitaciju, prilagođava svoj trening i na kraju se vraća na teren jači nego ikad. To je otpornost na djelu.
Otpornost nam pruža brojne prednosti:
Bolje mentalno zdravlje: Otporni pojedinci manje su skloni simptomima depresije i anksioznosti.
Poboljšane vještine rješavanja problema: Otpornost potiče bolju prilagodljivost i sposobnost pronalaska kreativnih rješenja.
Kvalitetniji odnosi: Otporni ljudi bolje komuniciraju i pružaju podršku drugima u teškim vremenima.
Povećano samopouzdanje: Prevladavanje nedaća gradi vjeru u vlastite sposobnosti.
Osobni rast: Otpornost često vodi do otkrivanja novih snaga i dubljeg smisla života.
Kako izgraditi otpornost?
Izgradnja otpornosti je proces koji zahtijeva vrijeme i trud, ali dobra vijest je da svatko može razviti ovu vještinu. Evo nekoliko ključnih strategija:
Razvijte “mindset rasta”
Koncept “mindset rasta”, koji je razvila psihologinja Carol Dweck, temelji se na ideji da naše sposobnosti i inteligencija nisu fiksni, već se mogu razvijati kroz trud i učenje. Umjesto da na izazove gledate kao na nepremostive prepreke, pokušajte ih promatrati kao prilike za rast i učenje.
Na primjer, ako ste dobili negativnu povratnu informaciju na poslu, umjesto da to shvatite kao dokaz svoje nesposobnosti, razmislite o tome kako možete iskoristiti tu informaciju za poboljšanje svojih vještina.
Njegujte samosućut
Samosućut je sposobnost da prema sebi budemo ljubazni i razumni, posebno kada pogriješimo ili se suočimo s neuspjehom. To ne znači opravdavanje vlastitih pogrešaka, već prihvaćanje da smo nesavršeni i da je to u redu. Sljedeći put kada napravite pogrešku, umjesto da se kritizirati, pokušajte si reći nešto ohrabrujuće, kao što biste rekli bliskom prijatelju u sličnoj situaciji.
Izgradite mrežu podrške
Nitko nije otok i svi trebamo podršku drugih. Izgradnja snažne mreže podrške ključna je za razvoj otpornosti. To mogu biti prijatelji, obitelj, kolege ili stručni savjetnici.
Redovito se povezujte s ljudima koji vas podržavaju i ne bojte se tražiti pomoć kada vam je potrebna. Ponekad samo razgovor o problemu može donijeti olakšanje i novu perspektivu.
Postavite realne ciljeve
Postavljanje realnih ciljeva ključno je za izgradnju samopouzdanja i otpornosti. Preveliki ili nerealni ciljevi mogu dovesti do razočaranja i osjećaja neuspjeha.
Umjesto toga, postavite manje, ostvarive ciljeve i slavite svaki napredak. Na primjer, ako želite početi vježbati, nemojte odmah planirati trčati maraton. Počnite s kratkim šetnjama i postupno povećavajte intenzitet i trajanje vježbanja.
Razvijajte vještine rješavanja problema
Sposobnost učinkovitog rješavanja problema ključna je komponenta otpornosti. Kada se suočite s izazovom, pokušajte ga razbiti na manje, upravljivije korake.
Na primjer, ako ste izgubili posao, umjesto da se osjećate preplavljeno cijelom situacijom, podijelite proces traženja novog posla na manje zadatke: ažuriranje životopisa, istraživanje potencijalnih poslodavaca, networking, prijava na oglase za posao itd.
Prihvatite promjenu
Promjena je jedina konstanta u životu, a sposobnost prilagodbe novim okolnostima ključna je za otpornost. Umjesto da se opirete promjeni, pokušajte je prihvatiti kao priliku za rast i nove mogućnosti.
Razmislite o situacijama u prošlosti kada ste se uspješno prilagodili promjeni. Što ste naučili iz tog iskustva? Kako možete primijeniti te lekcije na sadašnje ili buduće izazove?
Prakticirajte tehnike smanjenja stresa
Tehnike kao što su mindfulness meditacija, duboko disanje i progresivna mišićna relaksacija mogu vam pomoći da ostanete pribrani i učinkovito upravljate stresom.
Pokušajte odvojiti nekoliko minuta svaki dan za neku od ovih tehnika. Na primjer, možete početi dan s pet minuta duboko disanja ili završiti dan s kratkom meditacijom prije spavanja.
Otpornost u svakodnevnom životu
Otpornost nije nešto što razvijemo preko noći, niti je to osobina koju, jednom stečenu, nikada ne trebamo održavati. To je vještina koju moramo kontinuirano prakticirati i jačati kroz svakodnevna iskustva.
Razmislite o svakodnevnim situacijama u kojima možete vježbati otpornost:
Kada vam netko uputi kritiku, umjesto da se odmah branite, pokušajte saslušati i razmisliti može li vam ta povratna informacija pomoći da se poboljšate.
Kada se suočite s neuspjehom, umjesto da odustanete, razmislite što ste naučili iz tog iskustva i kako to možete primijeniti u budućnosti.
Kada se osjećate preopterećeno, podsjetite se na prethodne izazove koje ste uspješno prevladali.
Snaga u ranjivosti
Važno je napomenuti da biti otporan ne znači biti neuništiv ili nikada ne osjećati negativne emocije. Zapravo, priznavanje vlastite ranjivosti i traženje pomoći kada nam je potrebna također su znakovi otpornosti.
Nemojte se bojati pokazati svoje emocije ili tražiti podršku kada vam je potrebna. To nije znak slabosti, već snage i samosvijesti.
Prema otpornijoj budućnosti
U svijetu koji se neprestano mijenja i gdje su izazovi neizbježni, otpornost postaje sve važnija vještina. Ona nam omogućuje da se oporavimo od neuspjeha, prilagodimo novim situacijama i nastavimo rasti unatoč preprekama.
Izgradnja otpornosti je putovanje, ne odredište. To je proces koji zahtijeva strpljenje, praksu i upornost. Ali s vremenom i trudom, svatko može razviti ovu vitalnu vještinu.
Stoga, sljedeći put kada se suočite s izazovom, nemojte ga gledati kao prepreku, već kao priliku za rast. Jer svaki put kada se suočite s teškoćom i prevladate je, postajete malo jači, malo otporniji i malo spremniji za sve što život može donijeti.
Zapamtite, vi ste jači nego što mislite. I sa svakim izazovom koji prebrodite, ta snaga samo raste.
Magazin
Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima
Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.
Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.
Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.
Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.
Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.
Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.
Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.
Magazin
Viralni trend otkriva je li veza osuđena na propast prema jednoj reakciji partnera
Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.
Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.
Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.
No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.
Magazin
Liječnik otkriva 4 ključne navike za zdravu jetru bez obzira pijete li alkohol ili ne
Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.
Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.
Kretanje svaki dan
Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.
Početak dana kavom
Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”
Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.
- Izbjegavanje visoko prerađene hrane
Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”
“Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.







