Connect with us

magazin

Analizirali sastav jedne konzerve sardina: Znate li što zapravo unosite u sebe?

Objavljeno

-

Pexels

Sardine su dobar izvor proteina te su vrlo jednostavne jer ne zahtijevaju dugu pripremu ili kuhanje.

Riba je izvrstan izvor proteina, masnih kiselina i hranjivih tvari, a posebno su popularne konzerve sardine, prenosi net.hr.

Mnogi ljudi se pitaju je li konzervirana hrana doista zdrava i hranjiva.

Nutricionistica dr. Jess Cording otkrila je da su, prema mišljenju struke, najzdravije konzervirane namirnice sardine, ali i ostale riblje konzerve.

One su dobar izvor proteina te su vrlo jednostavne jer ne zahtijevaju dugu pripremu ili kuhanje.

Dr. Cording je objasnila da korištenje ribljih konzervi u prehrani ima brojne zdravstvene dobrobiti.

“Konzervirane sardine obično imaju manje žive od mnogih drugih vrsta ribe i smatraju se jednim od najboljih izbora morske hrane, posebno ako svježe nisu dostupne”, rekla je.

Kada jedemo sardine, dodala je dr. Cording, unosimo puno proteina, vitamina D i protuupalnih omega-3 masnih kiselina, a maslinovo ulje osigurava mononezasićene masti zdrave za srce.

Stručnjaci preporučuju dvije do tri porcije riblje konzerve tjedno, pomiješane s tjesteninom ili samostalno, a možete ih dodati i raznim salatama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA / Lucija Marcelić & Pink Noise na TSW Festivalu 

Objavljeno

-

By

 
Nastavi čitati

magazin

DRAMA PLUS I HNK ZADAR / Hvaljena predstava “Kamo idemo, tata?” gostuje u Splitu 

Objavljeno

-

By

Hvaljena monodrama “Kamo idemo, tata?”, nastala u koprodukciji Drame plus i HNK Zadar, pozvana je na 3. Include Festival koji se održava od 10. do 13. travnja 2025. godine u Splitu. Predstavu možete pogledati u Gradskom kazalištu lutaka u Splitu u nedjelju 13. travnja u 18 sati. 

INCLUDE festival je inkluzivni festival namijenjen djeci, mladima i odraslima s različitim vrstama tjelesnog invaliditeta, oštećenjima vida, sluha, različitim poteškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji, intelektualnim poteškoćama, ali naravno i osobama bez ikakvih teškoća. Također je namijenjen stručnjacima koji rade s djecom, mladima i odraslima s teškoćama i invaliditetom te studentima koji će u budućnosti raditi s ovom populacijom.

Svi oni koje zanima likovna, glazbena, dramska ili plesna art terapija dobrodošli su na ovaj festival, pa je velika čast da je Drama plus u koprodukciji s HNK Zadar upravo s predstavom “Kamo idemo, tata?”, koja progovara o temi iskustva oca dvojice sinova s teškoćama u razvoju i razotkrivanju najdubljih dijelova ljudske duše i njezine sposobnosti adaptacije na životnu tragikomediju, pozvana na ovaj festival.

“Kamo idemo, tata?” autorski je projekt Vinka Radovčića nastao prema motivima istoimenog romana Jean-Louisa Fourniera. To je nježna je i dirljiva predstava koja prikazuje emocionalne i društvene izazove života oca dvojice sinova s teškoćama u razvoju, osjećaj krivnje, boli, ljubavi, a ponekad i očaja i sve to bez uljepšavanja stvarnosti ukazujući na iskustva borbe i pokušaja nošenja s teškom situacijom roditelja takve djece razotkrivajući najdublje dijelove ljudske duše i njezinu sposobnost prilagodbe na životnu tragikomediju. 

Unatoč ozbiljnosti teme, Fournierov stil je direktan, iskren i neizbježno humorističan što je uzeto kao nit vodilja ove predstave pa se tako kroz crni humor, ironiju i sarkazam kao mehanizme obrane, nastoje razbiti tabui i omogućiti gledateljima povezivanje s iskustvima roditelja djece s teškoćama u razvoju na dublji način. Riječ je o predstavi koja istodobno predstavlja svu krhkost ljudskog bića, ali i njegovu veličinu i snagu koju mu pruža jedino iskrena ljubav i osobna etika, rečeno kantovski: Dvije stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni.“Postoje predstave koje su puka zabava i zaboravljaju se padom zastora. A postoje i one koje svoje stvarno djelovanje počinju tek tada. Možda će ova predstava nekome biti bolan okidač. Ali kazalište mora boljeti, u protivnom je sapunica.” – dr. sc. Kornelija Kuvač, red. prof., Sveučilište u Zadru
Uzimajući istoimeni roman Jean-Louisa Fourniera kao polazišnu točku ove predstave, autorski tim želio je istražiti dublje pitanje smisla života i pronalaska sreće unatoč teškim životnim situacijama kao i senzibilizirati gledatelje i razviti empatiju prema osobama koje su drukčije.

Autorski tim predstave čine, redatelj: Vinko Radovčić, autori adaptacije i dramaturške obrade romana su Vinko Radovčić, Ivan Raffaelli i Domagoj Lindinger, scenograf, kostimograf i odabir glazbe Vinko Radovčić, oblikovatelj svjetla: Frane Papić, oblikovatelj tona: Mate Petričević. 

 
Nastavi čitati

magazin

UVOD U VELIKI TJEDAN Danas je Cvjetnica. Što znate o tom blagdanu?

Objavljeno

-

By

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan koji se slavi u nedjelju prije Uskrsa.

Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano “vazmeno otajstvo”.

Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.

Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja. Ako nema pjevača muka se dakle može čitati. Običaj je da se grančice ponesu kući i stave za križ na zidu, a dio odnese u staju i polja.

Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.

Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje.

Inače, običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično, a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu.

Slične blagdane poznaju i neki stari latinoamerički Indijanci, koji su također imali cvjetne svetkovine kojim asu pozivali bogove da prekriju zemlju cvijećem i plodovima.

Danas je uobičajeno o Cvjetnici vjerovati da je to običaj koji potječe iz Biblije. Najčešće se u tom smislu navodi, kako je već navedeno, Isusov ulazak u Jeruzalem na magarcu, kad su mu svi vikali “Hosana sinu Davidovu” i mahali palminim granama.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu