Vatikan je za danas najavio tiskovnu konferenciju na kojoj će objaviti odluku o Međugorju.

Kardinal Víctor Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, vodit će konferenciju za novinare o “duhovnom iskustvu” Međugorja, najavio je Vatikanski tiskovni ured.

Konferencija će se održati u 11:30, a Fernándezu će se pridružiti monsinjor Armando Matteo, tajnik Doktrinarnog odjela dikasterija, i Andrea Tornielli, ravnatelj Dikasterija za komunikaciju. Konferenciju će prenositi uživo na YouTube kanalu Vatican Newsa.

Iako nisu objavljeni nikakvi dodatni detalji, tiskovna konferencija održava se u okviru novih Normi ​​za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih pojava, koje je u svibnju objavio Dikasterij za nauk vjere. Od tada je Sveta Stolica izdala odluke o raznim navodnim marijanskim ukazanjima i pobožnostima.

Što misli Papa?

Sam papa Franjo iznosio je o Međugorju dvojake stavove.

On je u studenom 2013. izjavio da Gospa “nije šef pošte koji bi svaki dan slao poruke”, ne spominjući posebno Međugorje. No 2017. je kazao da “ljudi idu tamo i obraćaju se”. “Ljudi susreću Boga, mijenjaju svoje živote.” Od svibnja 2019. službeno je odobrio organizaciju hodočašća u Međugorje.

I dok pojedini vjernici smatraju da su ukazanja stvarna i da nose duhovnu poruku, postoje oni koji sve skupa smatraju bedastoćom, ničim drugim nego dobrim marketinškim trikom.

U noći s utorka na srijedu, ovisno gdje se nalazite, moći ćete vidjeti rijedak fenomen na nebu. Djelomična pomrčina Mjeseca obojit će njegovu površinu u mutnu crveno-smeđu boju kada se Zemljina sjena spusti na površinu Mjeseca. Djelomična pomrčina Mjeseca bit će vidljiva iz većeg dijela Sjeverne Amerike, cijele Južne Amerike, Europe, svih osim najistočnijih dijelova Afrike, zapadnih dijelova Azije i Rusije te dijelova Antarktika. Djelomična pomrčina Mjeseca pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri ove godine.

Točno vrijeme djelomične pomrčine Mjeseca ovisi o vašoj lokaciji, a možete koristiti stranice poput Timeanddate.com da biste pronašli određena vremena na temelju svoje lokacije. Za one koji se nalaze u istočnoj vremenskoj zoni SAD-a, pomrčina će dosegnuti svoju najmračniju fazu, s Mjesecom koji će biti najviše zaklonjen Zemljinom sjenom, otprilike u 22:44. EDT 17. rujna. U Europi i Africi pomrčina će se dogoditi u ranim jutarnjim satima 18. rujna.

Ako ne možete osobno gledati pomrčinu Mjeseca, moći ćete gledati događaj online na Space.com.

U djelomičnoj pomrčini Mjeseca samo dio Mjeseca prelazi u Zemljinu sjenu, stvarajući dojam maglovitog “zalogaja” s Mjesečeve površine. Sjena će zatamniti stranu Mjeseca okrenutu prema Zemlji. Veličina tog “zalogaja” određena je rasporedom Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Oko 3,5 posto Mjesečeve vidljive površine bit će prekriveno najtamnijim dijelom Zemljine sjene, umbrom. Ostatak punog Mjeseca poprimit će blago crvenkasto-smeđi izgled jer će se svjetliji dio Zemljine sjene koji ne blokira u potpunosti sunčevu svjetlost spustiti na veći dio Mjesečeve površine.

Djelomična pomrčina Mjeseca posebna je jer također pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri supermjeseca u nizu za 2024. godinu.

Supermjesec nastaje kada se pun Mjesec poklopi s Mjesečevom točkom najbližom Zemlji u njegovoj orbiti (koja je eliptičnog oblika). Kao rezultat toga, mjesec izgleda malo svjetliji i veći nego inače, iako je razlika suptilna i teško vidljiva golim okom.

Izraz supermjesec općenito se odnosi na pun Mjesec unutar 90 posto od njegovog najbližeg pristupa Zemlji. Prema Fredu Espanaku, stručnjaku za pomrčine i umirovljenom NASA-inom astrofizičaru, 2024. ćemo vidjeti četiri supermjeseca, u kolovozu, rujnu, listopadu i studenom.

Tradicionalno stabilne europske zemlje primjećuju kako vladavina prava opada paralelno sa smanjenjem izborne izlaznosti i opadanje kvalitete demokracije na svjetskoj razini. Demokratski izbori se strmoglavljuju u kvaliteti diljem svijeta, uključujući Europu prema najnovijem izvješću Globalno stanje demokracije 2024.

Izvješće, objavljeno u utorak, bavilo se analizom kvalitete izbora, izlaznosti i prihvaćanju rezultata izbora, kao i time jesu li rezultati prihvaćeni zaozbiljno ili su doveli do prosvjeda. Ova godina bila je svakako bogata podacima za analizu s obzirom da je ukupno tri milijarde ljudi tijekom 2024. izašlo na birališta.

Pao odaziv, a slabije se i držimo rezultata izbora
Sam van der Staak, direktor međunarodnog IDEA europskog programa, opisao je rezultate istraživanja kao “uznemirujuće”, prenosi Euronews. Odaziv birača unazad zadnjih 10 godina pao je za otprilike 10 posto, a oko 20 posto ljudi suočeno s rezultatima izbora u kojima je njihova opcija izgubila, nije iste prihvatilo”, rekao je.

Pad se dogodio usprkos mnogim inovacijama koje su trebale olakšati pristup izbornom procesu, poput Cipra i Litve koji su snizili minimalnu dob za glasanje na 16 godina.

Dok Europa i dalje ima bolje rezultate od drugih dijelova svijeta, IDEA upozorava da su neki “sastojci zdrave demokracije” poput građanskih sloboda i pristupa pravosuđu – ugroženi.

Pritisak izvršne vlasti na sudstvo
Europska vladavina prava bilježi primjetan pad unazad pet godina, otkriva izvješće koje se baziralo na 220 nacionalnih izbora održanih u 159 zemalja između svibnja 2020. i travanj 2024.

“U nekim državama, izvršne vlasti stavljaju pritisak na sudstvo, zapošljavajući ljude koji ih podržavaju”, govori Van der Staak, ističući pritisak na demokraciju u Bugarskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj.

“Očekujem da će u narednih nekoliko godina, više pozornosti biti usredotočeno na vladavinu prava, budući da je ona jedna od najvećih slabosti europske demokracije.”

Mnoge države zaostaju za slobodom izražavanja i medijskim slobodama, pokazalo je izvješće, ističući borbu Grčke sa slobodom školstva i pokušajima vlade Italije i Slovačke da utječu na medije.

Francuska je također na radaru; zabrinjava njeno isključivanje iz političkih procesa ovisno o ekonomskim faktorima poput diskriminacije temeljene na prihodima.

Zatvaranje jaza
Izvješće također sugerira da se jaz između istočnih, središnjih i zapadnoeuropskih država zatvara.

“To su dobre vijesti jer se Europa sve više ujedinjuje i teže je vidjeti tradicionalnu podjelu na nove i stare demokracije”, kazao je van der Staak.

IDEA, međuvladina organizacija koja prati demokratske procese diljem svijeta, predlaže da bi obećanje pridruživanja Europskoj uniji nekim “mlitavijim” zemljama dalo priliku da ulove tempo.

Albanija, Kosovo i Moldavija su napredovale u omogućavanju pristupa pravosuđu, gospodarskoj jednakosti i slobodi izražavanja u jeku ruske agresije na Ukrajinu, stoji u izvješću.

Ukrajina je također uvela transparentnu i poštenu selekciju za izbor sudaca ustavnog suda i nastavila s disciplinarnim postupcima usmjerenim protiv sudaca, dodali su.