magazin
Stručnjaci otkrili razliku između psihopata i sociopata

Psihopatija se spominje u psihijatrijskoj literaturi još od 1800-ih. Međutim, najnovije izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (poznatog pod nazivom DSM) ne navodi psihopatiju kao priznat klinički poremećaj.
Od 1950-ih, etikete su se mijenjale, a pojmovi poput “sociopatskog poremećaja ličnosti” zamijenjeni su antisocijalnim poremećajem ličnosti, što je ono što danas imamo.
Osoba s antisocijalnim poremećajem ličnosti ima stalno nepoštovanje prava drugih.
To uključuje kršenje zakona, laganje, impulzivno ponašanje, sudjelovanje u tučama, neodgovorno ponašanje i ravnodušnost prema posljedicama svojih djela, piše Science Alert.
Odjeljak u DSM-u o antisocijalnom poremećaju osobnosti spominje osobine psihopatije (i sociopatije).
Drugim riječima, prema DSM-u, te su osobine dio antisocijalnog poremećaja osobnosti, ali same po sebi nisu mentalni poremećaji.
Američki psihijatar Hervey Cleckley dao je prvi formalni opis osobina psihopatije.
Svoj je opis temeljio na kliničkim promatranjima devet muških pacijenata u psihijatrijskoj bolnici.
Prepoznao je nekoliko ključnih karakteristika, uključujući površinski šarm, nepouzdanost i nedostatak kajanja ili srama.
Kanadski psiholog, profesor Robert Hare, usavršio je ove karakteristike naglašavajući interpersonalne, emocionalne i životne karakteristike, uz antisocijalna ponašanja navedena u DSM-u.
Kada spojimo sve te podatke, možemo reći da psihopat manipulira drugima, pokazuje površinski šarm, grandiozan je i stalno obmanjuje.
Emocionalne osobine uključuju nedostatak emocija i empatije, ravnodušnost prema patnji drugih i neprihvaćanje odgovornosti za posljedice svog ponašanja.
Na kraju, psihopat se lako dosađuje, iskorištava druge, nedostaju mu ciljevi i stalno je neodgovoran u svojim djelima.
A što je sa sociopatom?
Pojam sociopat prvi se put pojavio 1930-ih, a pripisuje se američkom psihologu Georgeu Partridgeu.
Akademici su često koristili pojmove sociopat i psihopat naizmjenično. No neki su preferirali pojam sociopat jer su smatrali da javnost ponekad brka riječ psihopat s psihozom.
“Poremećaj sociopatske osobnosti” bio je pojam korišten u prvom izdanju DSM-a iz 1952. godine.
To je bilo u skladu s tadašnjim uvjerenjem da su antisocijalna ponašanja u velikoj mjeri proizvod društvenog okruženja i da se ponašanja ocjenjuju devijantnima samo ako krše društvena, pravna i/ili kulturna pravila.
Neki od ovih ranih opisa sociopatije više su u skladu s onim što danas zovemo antisocijalnim poremećajem ličnosti.
Drugi se odnose na emocionalne karakteristike slične Cleckleyjevom opisu psihopata iz 1941. godine.
Ukratko, različiti su ljudi imali različite ideje o sociopatiji, a čak i danas sociopatija je manje definirana od psihopatije.
Dakle, ni danas ne postoji jedinstvena definicija sociopatije. No, općenito, njezina antisocijalna ponašanja mogu biti slična onima koje vidimo kod psihopata.
Tijekom desetljeća, pojam sociopatija ispao je iz upotrebe. Od kasnih 60-ih, psihijatri su umjesto toga koristili pojam antisocijalni poremećaj ličnosti.
Rođeni ili stvoreni?
I “sociopatija” (ono što danas zovemo antisocijalnim poremećajem ličnosti) i psihopatija povezane su s velikim rasponom razvojnih, bioloških i psiholoških uzroka.
Na primjer, osobe s osobinama psihopatije imaju određene razlike u mozgu, osobito u regijama povezanim s emocijama, inhibicijom ponašanja i rješavanjem problema.
Također se čini da imaju razlike povezane sa svojim živčanim sustavom, uključujući smanjen broj otkucaja srca.
Međutim, sociopatija i njezina antisocijalna ponašanja proizvod su nečijeg društvenog okruženja i imaju tendenciju pojavljivati se u obiteljima.
Ta ponašanja povezana su s fizičkim zlostavljanjem i sukobima u obiteljiilni.
U općoj populaciji, psihopatija je povezana s ovisnošću o drogama, beskućništvom i drugim poremećajima osobnosti.
Neka su istraživanja čak pokazala da je psihopatija predvidjela nepoštivanje mjera tijekom pandemije COVID-19.
Ni psihopatija ni sociopatija nisu klasificirane kao mentalni poremećaji u formalnim psihijatrijskim dijagnostičkim priručnicima.
Oboje su osobine ličnosti koje se odnose na antisocijalna ponašanja i povezane su s određenim interpersonalnim, emocionalnim i životnim karakteristikama.
Psihopatija se smatra genetski, biološki i psihološki utemeljenom, što nekoga stavlja u veći rizik da krši prava drugih ljudi.
No, sociopatija je manje jasno definirana, a njezina su antisocijalna ponašanja rezultat nečijeg društvenog okruženja.
Od ove dvije, psihopatija ima veću korisnost u identificiranju nekoga tko će najvjerojatnije nanijeti štetu drugima.
magazin
FOTOGALERIJA / Lucija Marcelić & Pink Noise na TSW Festivalu
magazin
DRAMA PLUS I HNK ZADAR / Hvaljena predstava “Kamo idemo, tata?” gostuje u Splitu

Hvaljena monodrama “Kamo idemo, tata?”, nastala u koprodukciji Drame plus i HNK Zadar, pozvana je na 3. Include Festival koji se održava od 10. do 13. travnja 2025. godine u Splitu. Predstavu možete pogledati u Gradskom kazalištu lutaka u Splitu u nedjelju 13. travnja u 18 sati.
INCLUDE festival je inkluzivni festival namijenjen djeci, mladima i odraslima s različitim vrstama tjelesnog invaliditeta, oštećenjima vida, sluha, različitim poteškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji, intelektualnim poteškoćama, ali naravno i osobama bez ikakvih teškoća. Također je namijenjen stručnjacima koji rade s djecom, mladima i odraslima s teškoćama i invaliditetom te studentima koji će u budućnosti raditi s ovom populacijom.
Svi oni koje zanima likovna, glazbena, dramska ili plesna art terapija dobrodošli su na ovaj festival, pa je velika čast da je Drama plus u koprodukciji s HNK Zadar upravo s predstavom “Kamo idemo, tata?”, koja progovara o temi iskustva oca dvojice sinova s teškoćama u razvoju i razotkrivanju najdubljih dijelova ljudske duše i njezine sposobnosti adaptacije na životnu tragikomediju, pozvana na ovaj festival.
“Kamo idemo, tata?” autorski je projekt Vinka Radovčića nastao prema motivima istoimenog romana Jean-Louisa Fourniera. To je nježna je i dirljiva predstava koja prikazuje emocionalne i društvene izazove života oca dvojice sinova s teškoćama u razvoju, osjećaj krivnje, boli, ljubavi, a ponekad i očaja i sve to bez uljepšavanja stvarnosti ukazujući na iskustva borbe i pokušaja nošenja s teškom situacijom roditelja takve djece razotkrivajući najdublje dijelove ljudske duše i njezinu sposobnost prilagodbe na životnu tragikomediju.
Unatoč ozbiljnosti teme, Fournierov stil je direktan, iskren i neizbježno humorističan što je uzeto kao nit vodilja ove predstave pa se tako kroz crni humor, ironiju i sarkazam kao mehanizme obrane, nastoje razbiti tabui i omogućiti gledateljima povezivanje s iskustvima roditelja djece s teškoćama u razvoju na dublji način. Riječ je o predstavi koja istodobno predstavlja svu krhkost ljudskog bića, ali i njegovu veličinu i snagu koju mu pruža jedino iskrena ljubav i osobna etika, rečeno kantovski: “Dvije stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni.“Postoje predstave koje su puka zabava i zaboravljaju se padom zastora. A postoje i one koje svoje stvarno djelovanje počinju tek tada. Možda će ova predstava nekome biti bolan okidač. Ali kazalište mora boljeti, u protivnom je sapunica.” – dr. sc. Kornelija Kuvač, red. prof., Sveučilište u Zadru
Uzimajući istoimeni roman Jean-Louisa Fourniera kao polazišnu točku ove predstave, autorski tim želio je istražiti dublje pitanje smisla života i pronalaska sreće unatoč teškim životnim situacijama kao i senzibilizirati gledatelje i razviti empatiju prema osobama koje su drukčije.
Autorski tim predstave čine, redatelj: Vinko Radovčić, autori adaptacije i dramaturške obrade romana su Vinko Radovčić, Ivan Raffaelli i Domagoj Lindinger, scenograf, kostimograf i odabir glazbe Vinko Radovčić, oblikovatelj svjetla: Frane Papić, oblikovatelj tona: Mate Petričević.
magazin
UVOD U VELIKI TJEDAN Danas je Cvjetnica. Što znate o tom blagdanu?

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan koji se slavi u nedjelju prije Uskrsa.
Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano “vazmeno otajstvo”.
Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja. Ako nema pjevača muka se dakle može čitati. Običaj je da se grančice ponesu kući i stave za križ na zidu, a dio odnese u staju i polja.
Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.
Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje.
Inače, običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično, a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu.
Slične blagdane poznaju i neki stari latinoamerički Indijanci, koji su također imali cvjetne svetkovine kojim asu pozivali bogove da prekriju zemlju cvijećem i plodovima.
Danas je uobičajeno o Cvjetnici vjerovati da je to običaj koji potječe iz Biblije. Najčešće se u tom smislu navodi, kako je već navedeno, Isusov ulazak u Jeruzalem na magarcu, kad su mu svi vikali “Hosana sinu Davidovu” i mahali palminim granama.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
DOBRO JE ZNATI / Radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin3 dana prije
(FOTOGALERIJA) SUPERNOVA ZADAR / Peek & Cloppenburg otvorio petu trgovinu u Hrvatskoj
-
magazin6 dana prije
VIDEO / Kantautorica Tea Vidaić objavila novu duhovnu i marijansku pjesmu „Gospin preludij“