Connect with us

magazin

FOTOGALERIJA / Kantautor Mateo Jović iz Zadra osvojio glavnu nagradu “Glas kantautora”

Objavljeno

-

foto: Bojan Bogdanić

Mateo Jović vrhunski pijanista, glazbenik i kantautor iz Zadra pobjednik je drugog izdanja međunarodnog Festivala glazbe “Glas kantautora” Zadar 2024. koji se održao 26. rujna u Polivalentnoj dvorani Providurove palače. S autorskom pjesmom “Molitva dobrom anđelu” osvojio je ne samo srca stručnog ocjenjivačkog žirija već i publike. Za osvojiti glavnu nagradu ocjenjivao se sveukupan dojam tekst, glazba i interpretacija. Mateo Jović diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na odjelu za vokalnu umjetnost-solo pjevanje i stekao naziv magistra muzike. Usavršavao se i na studiju u Italiji i Milanu. U više navrata  nastupao je kao solist u sklopu Glazbenih večeri u Sv. Donatu i bio vanjski suradnik uglednog komornog ansambla Basler Madrigalisten, CH. Kao izvođač  koncertno nastupao u brojnim renomiranim dvoranama diljem zemlje i inozemstva. Osnivač je muškog vokalnog ansambla “Zaraton” koji njeguje izvođenje hrvatske sakralne glazbe. Član je Hrvatskog društva skladatelja. Glazbeni je suradnik u programu Hrvatskog radija – emisija Pjesma u pjesmi, vanjski član suradnik Opere HNK Split, redovni član Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Osvojio je prvu nagrada na natjecanju mladih skladatelja i pjevača Europa u školi i posebno priznanje OŠ Šimuna Kožičića Benje Zadar za doprinos u razvijanju glazbene kulture.

Kako saznajemo tročlani žiri u čijem su sastavu zadarska kantautorica Mateja Miočić umjetničkog imena Myousiq, Luka Brala kantautor, vokal zadarske grupe Kanela i Gloria Krizman prof. glazbene kulture i umjetnosti koja uz posao u školi muzicira u dva benda svira bubnjeve i pjeva back vokale  imao je vrlo težak zadatak. Trebali su odlučiti između 13 sjajnih i izuzetno nadarenih kantautora kome će dodijeliti nagrade. Festivalske statue s motivima mora i zalaska sunca u tehnici fuzije stakla izradila je Antonija Gospić staklarica i puhačica stakla Muzeja antičkog stakla Zadar (MAS) 

Nagradu za najbolji tekst osvojio je Mario Markešić Maneto iz Duge Rese za pjesmu “Igra bez imalo stila” koju je izvodio u solo kombinaciji i električnoj gitari.  Maneto se predstavlja na raznim festivalima. Osim kantautorskog rada, također piše poeziju. Trenutno radi na novim pjesmama i glazbi sa ambicijom da završi album na kojem će se naći pjesme ljubavne, ali i socijalne tematike. Nagradu za najbolju glazbu osvojio je Petar Nižić iz Splita za pjesmu “Nestala bez traga”. Petar  Kao glavnog vokala koji svira akustičnu gitaru na pozornici su ga pratili Miran Židić na kontrabasu i Joke Sorić na električnoj gitari. Petar Nižić pjesme producira i piše u svom kućnom studiju uz pomoć suradnika. Iza njega stoji mnoštvo svirki u acoustic izdanjima duž cijele Dalmacije. Osim što je glazbenik i profesionalni je vojnik i član HRM. Često dolazi kao gost na koncertima Orkestra HRM-a što su za njega najljepši momenti u glazbi jer s tim kako kaže spaja dvije profesije. Nagradu za najbolju interpretaciju osvojio je Davor Solanović iz Osijeka za pjesmu “U hladu mog bonsaija”. Davor pjeva u vokalnom sastavu Akvarel za koji piše autorsku glazbu.

Ukupno 13 kantautora svojim interpretacijama, tekstom i glazbom brojnoj publici priuštili su pravu glazbenu poslasticu. Nastupali su i Anđela Grubišin Ković iz Tribunja s pjesmom “Revival”,  Lukša Đuraš Lucas iz Dubrovnika s pjesmom “Svejedno je”, Estera Stojko iz grada Logatec, Slovenija s pjesmom “Tražim te”, Ninna Viguc&E.H.O. iz Zagreba s pjesmom “Balada”, Karla Miletić Neferanović iz Zadra s pjesmom “Lice u ogledalu”, Valter Milovan Maer iz Pule s pjesmom “Volio bi te sresti”, Antonio Butorac C ansambl iz Novog Vinodolskog s pjesmom “Stvari ljeta”, Dražen Čuturić iz Zagreba s pjesmom “Sviraj gitaru” i Ivan Ivanišević iz Splita s pjesmom “Vlakovi”.

Festival “Glas kantautora” jedini je festival takvog karaktera u RH a organizatori udruga “Stihovi i Note” poručuju da su ponosni što se održava baš u našem Zadru. Voditeljica festivalskog programa bila je Ia Rogić, inspicijentica Mladenka Mašina dok je za dobar ton najviše zaslužan bio dipl. ing. Saša Miočić zadarski glazbenik, producent i aranžer. 

-Ovo je projekt koji je iznimno vrijedan i kvalitetan koji ne samo da doprinosi glazbenoj sceni grada, već i njegovoj turističkoj ponudi u posezoni. Cilj festivala jepromicati vrijednost kantautorskog stvaralaštva, posebno mlade neafirmirane kantautore, kako bi njihov cjelokupan autorski rad pisanje teksta, glazbe i interpretacije predstavili što većem broju slušateljstva kroz organizaciju festivala te im bili podrška u promoviranju domaće kantautorske scene, kazala je Vesna Benić umjetnička ravnateljica festivala i idejni pokretač ovog projekta dok je Davor Petrović ravnatelj festivala rekao da im je važno zastupati različite glazbene umjetnike kroz njihovo umrežavanje. Pa je tako i ove godine festival “Glas kantautora” Zadar bio međunarodnog karaktera.

-Imali smmo prilike poslušati osebujne i zanimljive glazbenike s specifičnim vokalima koji su publiku ostavili bez daha. Sve su to izuzetno talentirani kantautori, nepresušne radne energije i muzikalnosti. Ponosan sam da su gostovali u Zadru i predstavili svoj glazbeno potkovani talenat, izjavio  je Davor Petrović dodavši da se nada da će se festival bolje financirati kako bi se umjetnički i produkcijski više razvijao.

Udruga “Sthovi i Note” ovim putem zahvaljuje se pokroviteljima festivala Gradu Zadar, Zadarskoj županiji, TZ grada Zadra, Općini Preko, Općini Kali, Općini Pašman i Općin Tkon te sponzorima Maraska d.d.  Sarag d.o.o. Mišlov d.o.o. Nasadi d.o.o. Ilirija d.d. Vinarija Degarra i Frizerskom salonu Ko te šiša.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Mogu li bebe otkriti tko je dobar, a tko loš? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Objavljeno

-

Često se kaže da bebe i psi prepoznaju ljude koji možda nemaju najbolje namjere. Pas može neprestano lajati, dok beba može postati nemirna i tražiti sigurnu osobu. Smatra se da je to neka vrsta urođene osobine. Iako je intuiciju teško izmjeriti, istraživači su pokušali utvrditi mogu li bebe razlikovati dobro od zla.

Prije više od 14 godina, istraživači su se zapitali mogu li bebe prepoznati dobrog lika, odnosno, mogu li razlikovati dobro od lošeg. Naravno, budući da se radilo o bebama, nije bilo moguće pitati ih zašto su odabrale ono što jesu, ali podaci su pokazali da bebe zapravo preferiraju dobre ljude, a ne loše, piše Upworthy.

U eksperimentu su bebe gledale lutkarsku predstavu s likovima koji su u osnovi samo geometrijski oblici s pričvršćenim očima. Crveni krug pokušava se popeti na brdo, ali stalno pada. Tada se pojavljuje plavi kvadrat koji pomaže krugu tako da ga gura s leđa, osiguravajući mu dolazak na vrh brda. U sljedećem pokušaju, crveni krug nailazi na žuti trokut koji vidi kako se krug pokušava popeti, ali umjesto da mu pomogne, trokut ga gura natrag dolje.

Bebe, neke stare samo šest mjeseci, bile su okrenute od svojih roditelja kako ne bi vidjele njihove reakcije. Istraživači su potom iznijeli replike likova i zamolili bebe da izaberu jednog. Prije nego što su bebe vidjele oblike, roditeljima je rečeno da zatvore oči kako ne bi slučajno utjecali na izbor bebe. U gotovo svakom slučaju, bebe su odabrale lika koji je bio pomagač, dokazujući da mogu razlikovati dobro društveno ponašanje od lošeg.

Više istraživanja potvrdilo je rezultat
Eksperiment je više puta ponavljao, a iako dva puta nije bilo moguće postići iste visoke rezultate, bebe su i dalje češće birale pomagača nego ometača. Druge replikacije eksperimenata bile su uspješnije, potvrđujući da bebe doista preferiraju dobrog lika u odnosu na lošeg. Nedavno se na društvenim mrežama pojavio video jednog od eksperimenata koji pokazuje preferenciju prema pomagaču. No, u ovom videu pomagač je bio žuti trokut, a ometač plavi kvadrat. To je dovelo do nagađanja da bebe jednostavno biraju lik koji je uočljivijih boja, sugerirajući da bi, da su uloge obrnute, i dalje izabrale žuti lik. Mnogi ne shvaćaju da je eksperiment već proveden s alternativnim scenarijem, pokazujući iste rezultate – bebe preferiraju dobrog lika. Velika replikacija u više laboratorija potvrdila je isto, a istraživači su s tromjesečnim bebama ponovno utvrdili da dulje gledaju dobrog lika.

 
Nastavi čitati

Magazin

Horoskopski znakovi koji će se do kraja godine zaljubiti preko ušiju

Objavljeno

-

Ljubav često dolazi u najneočekivanijim trenucima i obara nas s nogu kada se najmanje nadamo. Ponekad kratki susret ili spontani razgovor mogu probuditi osjećaje za koje nismo ni znali da su mogući.

Prema astrolozima, zvijezde pred kraj godine imaju posebne planove za određene horoskopski znakove. Naime, četiri horoskopska znaka mogla bi se uskoro zaljubiti preko ušiju. Evo koji su to znakovi.

Rak
Rakovi će se, pod utjecajem toplih i nostalgičnih emocija, otvoriti prema osobi uz koju se osjećaju sigurno. U nadolazećim tjednima očekuje ih susret koji će probuditi njihovu romantičnu stranu. Možda neće odmah priznati osjećaje, ali jednom kada ih prepoznaju, potpuno će se prepustiti ljubavi.

Vaga
Vage će ući u razdoblje u kojem će njihovi karizma i šarm privlačiti potencijalne partnere poput magneta. Do kraja godine mogu očekivati neočekivani susret, možda na društvenom događanju ili putem prijatelja. Njihova veza imat će harmoničan početak, a osjećaji će se razvijati brže nego što su planirali.

Strijelac
Za Strijelce, ljubav dolazi poput avanture – brzo i neočekivano. Do kraja godine, jedan slučajan susret može promijeniti njihovu perspektivu i pokazati im ljepotu emocionalne povezanosti. Njihova prirodna znatiželja i otvorenost prema novim iskustvima bit će ključ za stvaranje posebne veze.

Ribe
Ribe će pronaći ljubav koja će biti rezultat dubokog razumijevanja i suptilnih znakova pažnje. Njihova intuicija neće ih prevariti kada je u pitanju pronalazak osobe koja je kompatibilna. Do kraja godine osjećat će se kao da su pronašle svoju “srodnu dušu”, što će ih potaknuti da se potpuno prepuste emocijama.

 
Nastavi čitati

Magazin

Želite izbaciti meso iz prehrane? Evo zašto birati mahunarke, a ne vegetarijanske zamjene za meso

Objavljeno

-

By

Ljudima koji se žele odreći mesa i mliječnih proizvoda bilo bi bolje da prijeđu na konzumaciju mahunarki, poput graha i graška nego da se odluče na vegetarijanske hamburgere i biljna mlijeka, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oxford. Stručnjaci su razmotrili više faktora kada su proučavali 24 alternativne namirnice mesu i mlijeku, uključujući i njihov utjecaj na zdravlje i okoliš, kao i cijenu. Otkrili su da su prirodne biljne namirnice poput graška, soje i graha bile najbolje u svim razmatranim segmentima.

Za usporedbu su prerađenu hranu, poput vege-hamburgera, zamjenskih obroka za meso poput tofua i tempeha te biljnog mlijeka povezali s manjom koristi za klimu i s većim troškovima u odnosu na neprerađenu hrane, premda su, kako su istaknuli, i te namirnice još uvijek bolje od onih životinjskog porijekla.

Na dnu popisa se našlo meso uzgojeno u laboratoriju, koje se u Britaniji još ne nudi niti prodaje za prehranu ljudi.

Istraživači s Oxforda i Sveučilišnog koledža u Londonu došli su do zaključka da bi odluka o zamjeni konzumacije svih vrsta mesa ili mliječnih proizvoda u zemljama s visokim dohotkom raznim alternativama mesu ili mlijeku s jednakom količinom kalorija mogla smanjiti preuranjenu smrt za do 5 do 6 posto.

Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

“Najviše dobrobiti za zdravlje ispitanici su imali kada su umjesto mesa konzumirali grašak (6,1 posto), zatim tempeh, grah i soju (5,1 posto do 5,7 posto), vegetarijanske hamburgere i tofu (4 posto do 4,3 posto) te vegetarijanske kobasice i vegetarijansku slaninu (3,5 do 3,6 posto)”, rekli su.

“Među mliječnim alternativama, najveća dobrobit za zdravlje uočena je pri konzumiranju sojina (5,2 posto), a potom bademova mlijeka.”

Većina promjena, kada je posrijedi produljenje životnog vijeka, bila je povezana s povećanim unosom vlakana (44 posto), što je jako dobro za zdravlje, a pritom su zamijećene i smanjene vrijednosti lošeg kolesterola te povećanje količine zdravih masti i minerala kalija u organizmu.Britanski znanstvenici smatraju da bi, kad bi pojedinac zamijenio sve kalorije iz mesa ili mliječnih proizvoda alternativama, ljudi bili skloniji konzumiranju hrane s manje masti i više vlakana jer bi se organizam na njih postupno naviknuo.

Kada su posrijedi klimatske promjene, stručnjaci ističu da je sektor stočarstva odgovoran za većinu svih emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom hrane i za oko 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.

“Bez promjena u načinu prehrane na način da se ona više temelji na biljnim namirnicama, utjecaj prehrambenog sustava na okoliš mogao bi predstavljati ozbiljan problem u naporima koji se ulažu u održavanje globalne temperature na ispod 2 Celzijeva stupnja prije industrijskog doba. Naša otkrića upućuju na to da je neprerađena biljna hrana poput soje, graška i graha najprikladnija kao zamjena za meso i mliječne proizvode u zemljama s visokim dohotkom, a i pokazala se dobrom u svim segmentima”, zaključili su.

“Za usporedbu, prerađena biljna hrana poput vege-hamburgera i biljnog mlijeka više šteti klimi i rezultira većim troškovima u odnosu na neprerađenu hranu, no i dalje nudi bitne ekološke, zdravstvene i prehrambene prednosti u usporedbi s hranom životinjskog porijekla.”

Tim britanskih znanstvenika je zaključio da bi izbor mahunarki u prehrani umjesto mesa i mlijeka smanjio “nutritivnu neravnotežu” u zemljama s visokim dohotkom, poput Ujedinjenog Kraljevstva za polovicu, preuranjenu smrt – osobito od bolesti povezanih s prehranom – za desetinu, utjecaj prehrane na okoliš za više od polovine, a troškove za više od trećine. Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mliječnih proizvoda u zemljama s visokim prihodima ključno je za ograničenje klimatskih promjena, gubitak bioraznolikosti i u konačnici je važan za poboljšanje zdravlja ljudi.

“Istraživanje je pokazalo da nam je na raspolaganju niz namirnica i prehrambenih proizvoda od kojih bismo imali višestruku korist kada bismo zamijenili meso i mliječne proizvode u sadašnjoj prehrani. Iznenađujuće drugo mjesto iza graha i graška zauzeo je tempeh, tradicionalna indonezijska namirnica napravljena od fermentirane soje, koja zadrži brojna nutritivna svojstva soje bez puno obrade ili aditiva. Ovaj podatak i relativno niska cijena daju mu prednost u odnosu na prerađenije alternative kao što su vege-hamburgeri”, smatra glavni autor studije, dr. Marco Springmann s Instituta za promjenu okoliša u Oxfordu.

Britanski znanstvenici ističu i da, uz tehnologiju koja se danas koristi, emisije koje nastaju laboratorijski uzgojenim mesom mogu biti jednako visoke kao i one koje nastaju kod prerade i proizvodnje goveđih hamburgera, da je trošak i do 40.000 puta veći, a i jednako su loši za zdravlje.

 
Nastavi čitati

U trendu