Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci gostovao je u Novom danu kod naše Mašenke Vukadinović s kojom je razgovarao o najavljenim poreznim izmjenama. Nužnost poreza na nekretnine
Osvrćući se na najavljene porezne izmjene Drezgić ustvrdio kako smatra da one neće lučiti željene učinke.

“S obzirom na visine poreznih stopa koje su predložene i s obzirom na to da gradovi i općine imaju opciju izabrati manju ili veću stopu, mislim da neće. Ovo je korak ka balansiranju sustava s obzirom na to da zadnjih 10 godina pokušavaju uvesti ovaj porez. Ono što se definitivno može zaključiti jest da se sve političke opcije slažu da je nužan”, rekao je Drezgić.

Ocijenio je i kako najavljene porezne stope neće značajno naštetiti iznajmljivačima.

“Mislim da se ne radi o nekom prevelikom dodatnom oporezivanju… nije to meni nešto značajno. Naravno da oni koji će biti više oporezovani nisu zadovoljni.”

Disbalans ponude i potražnje
“Nema značajnog novog stambenog fonda. Povećava se udio fonda koji se renta. Time dolazi do disbalansa ponude i potražnje čime mladi i onima kojima je potreban smještaj… nemaju taj prostor, a što je objektivno veliki problem. Stvara se veliki disbalans između onih građana koji imaju imovinu i onih koji nemaju.” Razvoj lokalne samouprave
Osvrćući se na najavljenu raspodjelu novca od poreznih izmjena između države i lokalnih samouprava, Drezgić je ocijenio kako bi se taj novac trebao pametnije koristiti.

“Taj novac treba usmjeriti u manje razvijene krajeve kako bi se omogućila izgradnja infrastrukture i omogućio dodatni razvoj… Ako želimo državu ravnomjernog regionalnog razvoja, to je potrebno.”

Ocijenio je i kako Hrvatska ima veliki problem po pitanju socijalne nejednakosti.

“Imamo problem velike socijalne nejednakosti između građana. Oni koji imaju naslijeđenu imovinu i strani nerezidenti koji imaju imovinu u Hrvatskoj koriste tu podoporezivanu djelatnost i njihov dohodak se multiplicira dok oni koji nemaju sve teže dolaze do stambenog prostora. To značajno utječe na dohodak i mi zbog toga stvaramo veliku domaću sirotinju”, dodao je

Drezgić je ocijenio i kako nije siguran hoće li najavljene porezne izmjene lučiti željene učinke priuštivijeg stanovanja.

Cijene u Hrvatskoj
Drezgić se za kraj osvrnuo i na temu cijena namirnica i usluga u Hrvatskoj.

“Čini mi se da dosta naših sugrađana kupuje u susjedstvu. Recimo cijene namirnica u Italiji značajno su niže u Hrvatskoj pa velik dio stanovništva Primorsko-goranske županije ide u Italiju. .. Ono što mi se čini da brojne uslužne djelatnosti imaju značajno veće marže nego u Europi. Tu kod nas nisu zaživjele određene institucije koje bi se trebale baviti time i to su neki neobični pokazatelji u odnosu na europske zemlje. Nije samo cijena onih egzistencijalnih dobara bitna, tu su određene cijene usluga koje su kod nas veće”, zaključio je Drezgić.

I klimatski i kalendarski je nastupila jesen, a uskoro će i zima. Taj hladni dio godine mnoga kućanstva dočekuju sa strepnjom zbog troškova grijanja. Srećom, meteorolozi predviđaju blagu zimu.

Prije dvije godine, kada je počeo rat u Ukrajini, a većina Europe odustala od jeftinog ruskog plina, cijene energenata su nekontrolirano rasle. Europska komisija tada je u smjernicama za uštedu energije preporučila grijanje prostorija zimi na najviše 21 stupanj. Istu je preporuku tada dala i Vlada RH.

U međuvremenu se situacija na tržištu energenata stabilizirala, cijene su vraćene u prihvatljive okvire, a i ne prijete nestašice. No energetski stručnjak Igor Grozdanić svejedno preporučuje građanima da ne pregrijavaju prostorije u kojima borave.

“To je uvjerljivo najskuplje grijanje”

“Najavljuje se da će zima biti blaga i vjerojatno neće biti potrebe za zagrijavanjem prostorija iznad 22 stupnja. Dakle, preporuka je normalno odijevanje i kontinuirano grijanje prostorija između 18 i 22 stupnja Celzijeva. To je bolja ušteda nego zagrijati prostoriju na 25-26 stupnjeva pa gasiti grijanje i ponovno ga paliti kad se prostor rashladi, a u međuvremenu hodati po stanu u donjem rublju”, kaže.

Vlada je nedavno, u sklopu sedmog po redu paketa mjera pomoći u borbi protiv inflacije zadržala subvencije na energente, ali je najavila da će električna i toplinska energija te plin poskupjeti 10 posto kroz sljedećih šest mjeseci. Grozdanić nije sklon grijanju na plin, a za grijanje na električnu energiju kaže kako je treba izbjegavati ako je moguće jer je to uvjerljivo najskuplji način grijanja.

“Grijanje na struju nikako ne preporučujem, pogotovo električne grijalice koje su veliki “gutači” struje. Ne proporučujem ni prirodni plin zbog cijene, a i zato jer smo u 21. stoljeću. Plin je energent prošlosti”, kaže Grozdanić.

“Izbacili smo ugljen kao energent, trebali bi i drvo”

S druge strane, ogrjevno drvo je jeftino – kubni metar bukve košta oko 32 eura, a u trgovačkim centrima pakiranje od 15 kilograma košta oko 5,50 eura – ali Grozdanić ga također ne preporučuje.

“Uz grijanje na struju iz električne mreže, grijanje na drva je najneučinkovitije. Izbacili smo ugljen kao energent, trebali bi i drvo. Treba ići na modernizaciju”, kaže.

Grijanje na drva zahtjevno je za one koji žive u stanovima jer iziskuje poseban prostor, odnosno spremište za drva, a i najviše posla oko zagrijavanja. Osim toga, nije ni ekološki prihvatljivo zbog emisija ugljičnog dioksida i krutih čestica.

Iz sličnih razloga Grozdanić ne preporučuje ni pelete i brikete, iako su jeftini. Pogotovo peleti jer se pakiranje od 15 kilograma ove godine prodaje po cijen i od oko 3,50 eura, značajno manje nego prijašnjih godina.

Toplane i solarni paneli najpovoljniji

S druge strane, preporučuje dva načina grijanja.

“Ako je moguće, najbolja je ugradnja solarnih panela i elektrifikcija cijelog grijanja doma tom obnovljivom energijom. Također je dobar i priključak na daljinsko centralno grijanje, odnosno toplanu u onim gradovima gdje one postoje. To su najjeftiniji načini grijanja”, kaže.

Grijanje iz HEP-ovih toplana moguće je u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću. Procjena je da bi računi za toplinsku energiju u ovoj sezoni grijanja mogli biti oko 25 eura mjesečno.

“Oni koji su priključeni na toplinarstvo imaju najbolje učinke i najjeftiniju toplinsku energiju. Naravno i oni koji imaju solarne panele, odnosno grijanje na struju, ali iz obnovljivih izvora. To dvoje je najbolje”, kazao je Grozdanić

Stručnjaci među povoljne načine grijanja uvrštavaju i dizalice topline. No početna investicija je visoka – cijene su im od 2.000 eura naviše – ali dugoročno su isplative.

Pulmolog Saša Srića je u Novom danu kod Mašenke Vukadinović govorio o situaciji s covidom u Hrvatskoj.

“Porast respiratornih infekcija je veći, a i porast covida je evidentan”, kaže pulmolog.

“Tu su dominantno pacijenti koji imaju pridružene kronične bolesti, ali bilježimo unazad 2 tjedna i porast covid pneumonije, najčešće kod pacijenata koji imaju preegzistirajuće bolesti”, dodaje.

Proljećem i ljetom dominirale respiratorne infekcije

“Uvijek smo imali između zimskog i ljetnog perioda zrakoprazni prostor bez respiratornih infekcija. Ovo proljeće i ljeto su dominirale respiratorne infekcije, atipične upale pluća”, ističe pulmolog.

“Sada nam dolazi period kada će biti kombinacija svih mogućih uzročnika, od covid infekcija preko atipičnih, ali i tipičnih upala pluća, uključujući i bakterijske pneumonije.”

Posebno je istaknuo da smo ove godine imali u osmom mjesecu dva slučaja influenza-pozitivnih pacijenata van sezone.